Srbija

Ponedeljak, 02.01.2023.

12:12

Šta se gradi?

Ministar građevinarstva Goran Vesić izjavio je da uprkos krizi u svetu neće stati gradnja auto-puteva u Srbiji.

Izvor: Tanjug

Šta se gradi?
Ilustracija: Predrag Zdravkovic / Shutterstock.com

Najavio je da će u 2023. biti završeno šest deonica: gradski auto-put od Novog Beograda do Surčina, beogradska obilaznica do Bubanj Potoka, deonica "Miloša Velikog" do Požege, Moravski koridor do Kruševca, auto-put od Rume do Šapca, kao i Sremska Rača - Kuzmin.

Vesić je rekao, u intervjuu Tanjugu, da će do početka juna biti završena obilaznica oko Beograda od Straževice do Bubanj Potoka i da će onda celokupni tranzit biti izmešten iz centra grada.

"Posle predstoji da ugovorimo poslednjih 31 kilometara od Bubanj Potoka do Pančeva, što će obuhvatiti i gradnju drumsko-železničkog mosta na Dunavu kod Vinče", rekao je Vesić.

Vesić je najavio da će u martu biti završena brza saobraćajnica odnosno gradski auto-put između Novog Beograda i Surčina od osam kilometara, koji će omogućiti lakši i brži izlaz na "Miloš Veliki".

Kada je reč o Moravskom koridoru, to jest auto-putu od Pojata do Preljine koji će spojiti koridore 10 i 11 (Miloš Veliki), Vesić kaže da će u 2023. biti završene dve deonice, prva do kraja marta od Pojata do Makrešana kod Kruševca u dužini od skoro 19 km i krajem septembra do Koševa kod Kruševca, kojima će se povezati Kruševac sa niškim auto-putem.

Vesić je naveo da će biti završen i auto-put Ruma - Šabac do kraja 2023, kao i deonica "Miloša Velikog" od Pakovraće do Požege, sa dva velika tunela - Laz, gde će jedna cev biti probijena već tokom januara, a druga u februaru, kao i tunel Munjino brdo, gde će jedna cev biti probijena u julu i druga u avgustu.

"Radićemo i dva auto-puta od Požega ka Kotromanu na granici sa Republikom Srpskom i u 2022. je završeno projektovanje, kao i auto-put od Požege do Boljara na granici sa Crnom Gorom. Požega će biti rasksnica tri auto-puta", naveo je Vesić.

U 2023, kaže, biće završen i auto-put Sremska Rača - Kuzmin u dužini do 19 km, sa mostom na Savi sa četiri trake, koji će zameniti stari most.

To će biti deo auto-puta ka Sarajevu i veza sa auto-putem Beograd - Šid, dodao je Vesić.

Podseća da se u Srpskoj radi deonica od Rače prema Bijeljini.

Kada je reč o prugama, Vesić ističe da se intenzivno radi na brzoj pruzi od Novog Sada do Subotice, koja bi trebalo da bude gotova u avgustu 2025.

"U 2023. potpisaćemo ugovor za izgradnju brze pruge Beograd - Niš, koja će omogućiti u 2028. ili 2029. da imamo brzu prugu između Niša i Budimpešte. Potpisaćemo i ugovor za rekonstrukciju barske pruge kroz Srbiju, na delu od Valjeva do Vrbnice i time ćemo potpuno uraditi naš deo pruge Beogad - Bar", rekao je Vesić i podsetio da je pruga već obnovljena na delu od Resnika do Valjeva.

Očekuje da tokom ove godine počnu pripremni radovi na brzoj pruzi Beograd - Niš, kao i pravi radovi na barskoj pruzi između Valjeva i Vrbnice.

Očekujem da ćemo 2023. potpisati ugovor za rekonstrukciju pruge Stalać - Kraljevo - Rudnica preko KiM, dodao je Vesić i napomenuo da su to sve samo najvažniji infrasturkturni projekti koji će biti realizovani.

Kazao je da je u planu i gradnja još jednog mosta na Dunavu u Beogradu, kod Ade Huje, ali da će početak realizacije tog projekta zavisiti od toga da li će biti dovoljno novca u budžetu.

Vesić dodaje da se to odnosi i na druge projekte i napomenuo da je zaršeno projektovanje deonice Požega - Kotroman, zatim da se radi projekat za celu deonicu auto-puta od Požege do Boljara, kao i da je na revizionoj komisiji projekat za gradnju auto-puta Beograd - Zrenjanin - Novi Sad, a projektuje se i auto-put "Vožd Karađorđe", od Mladenovca i Aranđelovca do Bora.

Prema rečima Vesića, u 2023. će početi da se gradi i brza saobraćajnica Kragujevac - Mrčajevci u dužini od skoro 60 km, koja će preko Gruže omogućiti izlaz na auto-put "Miloš Veliki", a oko 20 km će biti obilaznica oko Kragujevca.

Ministar dodaje da se planira i gradnja auto-puta "Smajli", od Nakova kod Kikinde do Bačkog Brega kod Sombora.

"Realizacija ovih puteva zavisi koliko će novca biti u budžetu, ne može sada da se proceni koliko će novca otići vanredno na energente. Ne može sa sigurnošću da se kaže i da li ćemo ući u ugovaranja za gradnju novih puteva ili će to morati da sačeka narednu godinu", rekao je Vesić.

Istakao je da kriza, ipak, nije uticala ni na jedna projekat u toku, kao ni na gradnju Beogradskog metroa koji ide po planu.

"Radi se i Fruškogorski koridor, zatim auto-put Niš - Merdare, auto-put prema Velikom Gradištu i Golupcu. Grade se i u Novom Sadu dva mosta, kod Petrovaradina i kod Šodroša...", naveo je Vesić.

Kada je reč o metrou naveo je da će u 2023. Kinezi početi "krticama" da kopaju cev za metro i da će se taj projekat odvijati punom parom.

Vesić je najavio i da će beogradski aerodrom "Nikola Tesla" na proleće, sa novim terminalom, biti spreman da primi do 15 miliona putnika.

"Da li će biti toliko putnika, zavisiće od broja letova, ali u 2022. smo se približili broju od sedam miliona putnika, što je rekord i mnogo više nego u 2019. godini", rekao je Vesić i dodao da će Er Srbija imati u 2023. godini 21 novu redovnu liniju, što će doprineti povećanju putnika na beogradskom aerodromu.

"Građani će na leto imati potpuno novi i ugodan terminal, neće više biti pešačenja ispred terminala kao sada, imaćemo moderan aerodrom. Završena je i nova umetnuta pista i ukupno je Vansi uložio oko 150 miliona evra od ukupno 732 miliona, koliko su u obavezi prema ugovoru. Nastavljaju sa rekonstrukcijom stare stanične zgrade i kreću sa rekonstrukcijom stare piste koja je napravljena 1962, koja nikada nije rekonstruisana", rekao je Vesić.

Ocenio je da će najveći izazov u 2023. biti kako da se zadrži dosadašnji nivo investicija i započnu nova ulaganja u vreme krize.

"To pokazuje koliko je važna odluka vlade da nastavi sa ulaganjem u kapitalne projekte, zbog čega je budžet minsitarstva u 2023. povećan za oko 40 milijardi dinara, na ukupno 288 milijardi u odnosu na 2022", rekao je Vesić.

Istakao je da će u sve kapitalne investicije u 2023, u njegovom resoru, u životnoj sredini, energetici i drugim resorima, kada se sve sabere, biti uloženo u Srbiji ukupno 3,6 miliajrdi evra", naglasio je ministar.

Dodaje da je u periodu između 2008. i 2012. godine Srbija uložila u kapitalne projekte ukupno 1,2 milijarde evra i ističe da će se u 2023. uložiti tri puta više samo u jednoj godini.

On je napomenuo da smo u 2022. imali oko četiri milijarde evra stranih direktnih investicija, koje su u 2012. iznosile oko 750 miliona evra.

"To govori koliko je Srbija postala atraktivna destinacija za investicije. Vlada podiže nivo javnih investicija da bi nadoknadila eventualno zaostatak u Evropi kada je reč o privatnim investicijama, kako bi mogao da se nastavi sadašnji tempo razvoja zemlje", kaže Vesić.

Na pitanje o ceni građevinskog materijala zbog krize, Vesić kaže da su one znatno porasle posle početka rata u Ukrajini, ali da se sada vraćaju i da je, na primer, cena gvožđa na ranijem nivou.

"Kompanije su imale troškove i u Beogradu smo priznali te razlike investorima i usvojili klizne skale za građevinare u ugovorima, koje mogu biti pozitivne i negativne. Trudimo se da izađemo u susret građevinarima", dodao je ministar.

Vesić ne očekuje da će u narednom periodu ponovo doći do velikog rasta cena građevinskog materijala pošto se sada, kako kaže, iznivelisala ponuda i tražnja.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

11 Komentari

Možda vas zanima

Region

Ina pušta rafineriju u rad

Hrvatska naftna kompanija Ina saopštila je da projekat modernizacije Rafinerije nafte Rijeka za skoro 700 miliona evra ulazi u završnu fazu, pošto je okončana izgradnja ključnih sistema novog postrojenja.

14:40

24.12.2025.

1 d

Region

Susedna država menja novčanice

BiH bi od 2028. godine mogla dobiti nove novčanice konvertibilne marke (KM) koje će imati poboljšan dizajn, najavila je guvernerka Centralne banke BiH Јasmina Selimović.

10:28

24.12.2025.

1 d

Svet

Pokušavaju svim silama: "Ne idite iz EU"

Evropska komisija je danas usvojila izmenu Smernica o državnoj pomoći u okviru Sistema trgovanja emisijama gasova sa efektom staklene bašte (ETS), kako bi zadržala energetski intenzivne industrije u EU.

19:36

23.12.2025.

2 d

Podeli: