Ona je poručila da će svi meštani Krivelja biti preseljeni i da će Vlada formirati radnu grupu koja će se baviti ovim problemom.
"Naši strateški partneri su hteli da isele samo pola sela, ali će morati da se iseli čitavo selo. Sledeće nedelje biće formirana radna grupa koju će činiti predstavnici Ministarstva rudarstva i energetike, Ministarstva finansija, Poreske uprave, kao i naši strateški partneri 'Ziđin' i, naravno, meštani. Da napravimo plan, da vidimo koliko će novca biti potrebno za proces preseljenja svih meštana, jer ne možemo da pustimo da ljudu tako žive. Sa problemima meštana Krivelja susreli smo se po formiranju Vlade u oktobru", kazala je ministarka, dodavši bi pomenuta radna grupa u narednih mesec dana trebalo da napravi plan i na jesen da se krene sa tim procesom.
Činjenica je, istakla je, da se RTB Bor razvija, da dobijamo uskoro prvi zeleni rudnik u Srbiji – Čukaru Peki, ali isto tako svi ljudi koji tu žive moraju da imaju pristojne uslove za život.
"U saradnji sa strateškim partnerima i imajući u vidu sve informacije, jedino rešenje je preseljenje celog sela. To nije samo podrška Ministarstva meštanima, to je naš zadatak. U redu je da se kopovi šire, to i hoćemo, ali hoćemo i dobre uslove za sve ljude koji tamo žive", rekla je Mihajlovićeva, navodi se u saopštenju Ministarstva.
Zelena agenda - generacijsko pitanje
Ministarka rudarstva i energetike rekla je i da su suština zelene agende privredni rast i nova radna mesta.
"Zelena agenda ne znači zatvaranje postojećih kapacitete, niti da će bilo ko ostati bez posla, već suprotno. To znači dodatni razvoj, energetsku stabilnost, nove kapacitete i veći broj radnih mesta. Srbija nikada, ali nikada, ne mora da bude uvoznik struje. Imamo dovoljno potencijala da budemo energetski nezavisni i bezbedni. Novi investicioni ciklus vredan je 17 milijardi evra", rekla je ona.
Mihajlovićeva je naglasila da istočna Srbija ima potencijala za izgradnju solarnih elektrana, s obzirom na veliki broj sunčanih dana tokom godine.
"Nemamo više prava da kažemo da nas životna sredina ne zanima. To je generacijsko pitanje i naša obaveza da učinimo životnu sredinu što zdravijom. Cilj je da do 2030. godine najmanje 30 odsto energije dobijemo iz obnovljivih izvora, a do 2050. bar 50 odsto. Zato ćemo nastaviti da subvencionišemo i zamenu stolarije i postavljanje solarnih panela i ti projekti će trajati dok god su građani zainteresovani", navela je ona.
Prioritet rešavanje svih problema sa napajanjem električnom energijom
Mihajlovićeva je navela da će nastaviti sa direktnim razgovorima sa ljudima, jer je ova praksa pokazala da građani dolaze do rešenja problema sa kojima su se suočavali godinama.
"Zaječar je treći grad, posle Vranja i Užica, u kojem sa građankama i građanima u direktnom razgovoru pokušavamo da pomognemo u rešavanju njihovih problema. Ovu praksu smo započeli još 2013. godine, prekinuli je u periodu dok sam vodila Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, jer sam tada sa građanima razgovarala i na koridorima. Prijem građana je važan jer postoje problemi koje ljudi ne mogu ili ne znaju kako da reše kroz institucije. Tu smo da prvo čujemo problem i da se potrudimo da nađemo realno rešenje. Ništa ne obećavamo, nego želimo da pomognemo, iako pitanja danas, a bilo je više od 20 građanki i građana, nisu samo iz našeg resora", rekla je Mihajlovićeva.
Ona je kazala da je zadatak da se kroz institucije sistema, u saradnji sa drugim ministarstvima i gradom, pronađu rešenja, a da svi ljudi svakako dobiju odgovor.
"Najveći deo problema je u vezi sa napajanjem električnom energijom u pojedinim delovima grada i selima. Danas smo se dogovorili da od grada dobijemo tačne podatke o kojim delovima je reč, pa da sa "Elektrodistribucijom Srbije" odredimo prioritete i krenemo sa rešavanjem, a odredićemo i rok do kada taj problem treba da bude rešen, kako ljudi ne bi ostajali bez struje. Takođe, čuli smo primedbe i o rekonstrukciji pruge Niš–Zaječar, da su radovi usporeni. Informacije koje smo dobili od resornog ministarstva i "Železnica" je da ta pruga mora da bude gotova u septembru, a svakako ćemo razgovarati kako bismo omogućili da pruga bude puštena u rad što pre. Razgovarali smo i o Resavici, rudniku Vrška čuka. Zadatak države je da ljudi rade, da vidimo koji rudnici imaju i koju količinu rudnog bogatstva i da oni koji imaju dovoljno nastave da rade", rekla je ministarka.
Boško Ničić, gradonačelnik Zaječara, poručio je da je grad preuzeo obavezu da reši pitanja koja su u nadležnosti lokalne samouprave.
"Imali smo prilike da razgovaramo o problemima sa infrastrukturom, kanalizacijom, mnogi građani su došli sa socijalnim problemima. Zaječar je u mnogo boljoj situaciji nego ranije, a radimo, zajedno sa predsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem i Vladom, na smanjenju nezaposlenosti i poboljšanju infrastrukture", rekao je Ničić.
"Zadovoljstvo mi je što je tim potpredsednice Vlade i Ministarstva ovde. Ubeđen sam da će današnji prijem doneti rezultate, da će susret sa građanima biti plodonosan i da će većina problema biti uskoro rešena", izjavio je Vladan Paunović, načelnik Zaječarskog upravnog okruga.
Sarađujemo sa najboljim kompanijama – evropskim, američkim, kineskim i ruskim
Mihajlovićeva je navela da Srbija sarađuje i sa SAD i sa Rusimo, Kinom i zemljama EU.
"Ne vidim nikakvu smetnju, to je dobro za našu ekonomiju i energetiku. Ako nekome smetaju američke investicije, onda im sve smeta. Naše je da učinimo da uslovi za sve budu podjednaki i da imamo najbolje kompanije i da obezbedimo energetsku stabilnost, a oni koji su protiv neka se pojave na izborima i videćemo šta o njihovoj politici misle građanke i građani", zaključila je ona.
Ocenila je da je sporazum dobar i da je dobro da su svetske kompanije zainteresovane za ulaganje u energetski sektor i da tako započnemo energetsku tranziciju.
"Sporazumom sa 'UGT rinjuabls' Srbija se ni na koji način nije obavezala, ni ekonomski, ni energetski, ni politički. To je sporazum koji će omogućiti dalju saradnju na polju solarnih elektrana. Nisu određene još ni lokacije, jer ne znamo gde bi potencijalne elektrane bile izgrađene", kaže ona.
Mihajlovićeva je rekla da novi zakonski okvir daje mogućnost da se u potpunosti iskoriste svi potencijali za OIE.
"Predviđene su aukcije, javno-privatna partnerstva i tenderi za sve koji žele da investiraju u solarne elektrane, vetroelektrane, elektrane na biogas i da se izmeni struktura u energetskom miksu. Svaka vrsta napada na projekte koji predstavljaju razvojnu šansu i podstiču ekonomski rast zapravo su pokušaj zaustavljanja razvoja. To su politički napadi i nije prvi put da se to dešava. U ovom slučaju postoji interesovanje, a da li će se projekat realizovati zavisiće od zakonskih okvira, odnosno od javnih poziva, tendera", ističe ona.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Mattoni 1873, najveći proizvođač mineralne vode i bezalkoholnih napitaka u Centralnoj Evropi, preuzeo je od kompanije PepsiCo manjinski udeo (46,43 odsto) u Knjaz Milošu, postavši jedini vlasnik.
Stigle su nove cene goriva, tako da će od danas od 15 časova, na pumpama u Srbiji litar evro dizela koštati 206 dinara, a litar benzina evropremijum BMB biće 198 dinara.
Kina je usvojila zakon o carinama kojim želi da osnaži mehanizme odbrane svoje ekomonije nakon pretnji Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije da će reagovati na izvoz jeftinih kineskih proizvoda.
Tržišni inspektori Ministarstva trgovine su u prethodnim danima otkrili ilegalnu proizvodnju falsifikata kućne hemije deterdženata i šampona marke Procter&Gamble, kao i falsifikovanog keksa Plazma.
Ruski predsednik Vladimir Putin najavio je mogućnost nacionalizacije kompanija u interesu nacionalne odbrane, napominjući da je prelazak preduzeća u državnu svojinu opravdan samo ako radnje vlasnika štete bezbednosti zemlje.
Ruski predsednik Vladimir Putin najavio je mogućnost nacionalizacije kompanija u interesu nacionalne odbrane, napominjući da je prelazak preduzeća u državnu svojinu opravdan samo ako radnje vlasnika štete bezbednosti zemlje.
1442 - Rođen je engleski kralj Edvard IV, sin vojvode od Jorka. U ratu protiv dinastije Lankaster, posle zauzimanja Londona i pobede kod Toutona, izabran je za kralja. Time je kraljevska vlast prešla na kuću Jork.
Šef ukrajinske diplomatije Dmitrij Kuleba izjavio je da je bio kritikovan zbog toga što nije imao plan "b" zbog deficita vojne pomoći iz zapadnih zemalja.
Jedan od najvećih svetskih stručnjaka za Holokaust, direktor Centra "Simon Vizental" Efraim Zurof izjavio je da rezoluciju o Srebrenici, koja je predviđena za glasanje u Generalnoj skupštini UN, ne treba podržati.
Odgovor Rusije Vašingtonu na konfiskaciju imovine može biti samo asimetričan ali ne i manje bolan, izjavio je danas zamenik predsednika Saveta bezbednosti Rusije Dmitrij Medvedev na Telegram kanalu.
Predsednica i direktorka muzeja Luvr Loren de Kar najavila je danas da bi čuvena slika Leonarda da Vinčija „Mona Liza”, poznata i kao „Đokonda”, zbog popularnosti mogla da bude izložena u posebnoj prostoriji u Luvru.
Legendarni novosadski pank-rok bend Atheist Rap ove godine obeležava 35 godina postojanja brojnim nastupima širom regiona, a ekskluzivni beogradski koncert biće održan u petak, 7. juna, u Bašti Kluba studenata tehnike (KST), uz specijalne goste.
I ranije smo pisali o prodaji automobila koji su pripadali britanskoj kraljici Elizabeti II, a ovo je još jedan u nizu - na aukciji se našao Daimler Majestic iz 2001. godine.
Novi Lamorghini Urus SE je elektrifikovana verzija najprodavanijeg modela ove marke, a odlučili su da mu dodaju više snage i brzine nego što ih ima prethodnik.
Dragoljub Simonović je pravosnažno osuđen na četiri godine zatvora zbog podstrekivanja drugih da zapale kuću novinara portala Žig info Milana Jovanovića.
Paket pomoći od šest milijardi dolara uključuje municiju za protivvazdušnu odbranu, sisteme protiv bespilotnih letilica i artiljerijsku municiju, ali ne i raketne sisteme Patriot, koji su Ukrajini preko potrebni.
Komentari 13
Pogledaj komentare