“Veliko odstupanje registrovane vrednosti izvoza iz Mađarske u Srbiju i Hrvatsku, 578 miliona evra kod Srbije i 850 miliona evra kod Hrvatske, motivisalo me je da odem jedan korak dublje u podatke trademap-a, da vidim o kojim proizvodima se radi. Dodatan korak bi trebalo da učini ministarstvo unutrašnje trgovine ili neka druga institucija, kako bi se očitale i količine konkretnih proizvoda koje ulaze na tržište”, piše ekonomista Miroslav Zdravković na sajtu makroekonomija.org.
Odstupanja u podacima nastaju po dva osnova: transfernih cena velikih kompanija i šverca proizvoda iz Mađarske. Kada građani iz ove dve zemlje kupe robu u Mađarskoj na carini mogu da dobiju povraćaj mađarskog PDV-a. Tada mađarska carina registruje robu oslobođenu od PDV-a kao izvoz iz Mađarske. I dok je u Srbiji i Hrvatskoj isplativo prošvercovati kupljenu robu, u Mađarskoj ostaje trag da je tamo kupljena.
Iz podataka se vidi da se najveći deo razlika u knjiženom izvozu iz Mađarske i uvozu u Hrvatsku i Srbiju odnosi na iste proizvode: električnu energiju, derivate nafte, prirodni gas, lekove i putničke automobile. To ukazuje na činjenicu da velike kompanije mogu mnogo lakše da transferišu novac i profit na željenu destinaciju u odnosu na hiljade švercera/turista koji odu da kupe robu jeftinije nego u svojoj zemlji, nadajući se još da će izbeći plaćanje carine prilikom povratka kući.
U tabeli su izlistani proizvodi koje građani obe države najčešće kupuju u Mađarskoj u bitno većoj vrednosti u odnosu na carinski registrovanu u svojim zemljama. Odatle se vidi da su “hit” za kupce iz Hrvatske i Srbije:
Svinjetina,
Šećer,
Čokolada,
Hrana za životinje,
Preparati za negu lica i kože,
Proizvodi za ličnu higijenu,
Praškovi za pranje
Nove gume za automobile,
Klima uređaji,
Računari,
Telefoni za fiksnu telefoniju,
Televizori (uključujući video rekordere)
WC papir i tamponi.
Iako većina građana veruje da ogromna razlika u ceni između proizvoda kupljenih u Mađarskoj i kod nas na primer potiče od visokih trgovačkih marži, Zdravković tvrdi da velike razlike u ceni na primer elektronike nisu posledica ogromnih marži na tržištu već drugih ulaznih troškova:
“Marže u maloprodaji se kreću od 1 pa do 10 posto, retko su više, a najčešće su, za kompjutersku robu, primera radi, oko 3-4 posto. Te smešno male marže, u kombinaciji sa padom tražnje, dovele su do masovnog zatvaranja radnji sa ovom robom... Za analizu ulaznih cena u Mađarskoj i Srbiji trebalo bi na prvom mestu gledati indirektne troškove. Primera radi, za sve što se uvozi potrebno je platiti pozamašnu sumu za proveru kvaliteta, što u zemljama u Evropi nije potrebno, a tu su i firmarine, juče povećani doprinosi, cene komunalnih usluga isl. Da se odlično zarađuje na uvozu i prodaji tehničke robe tržište bi se odmah uredilo pojavili bi se ozbiljni igrači iz inostranstva, međutim to nije tako, a i to tržište ne uređuju “trgovci” već država”, smatra Zdravković.
.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Uprava za sigurnost hrane, veterinarstvo i zaštitu bilja Republike Slovenije opozvala je smrznuto šumsko voće trgovačkog naziva Misto di bosco (1 kg) italijanske marke Versilfood.
Države G7 planiraju da od zamrznute ruske imovine prikupljaju sredstva za Ukrajinu, ali se pitaju da li konfiskovanjem te imovine, prihodima od te imovine ili korišćenjem nje kao zaloga za kredit.
Stigle su nove cene goriva, tako da će od danas od 15 časova, na pumpama u Srbiji litar evro dizela koštati 206 dinara, a litar benzina evropremijum BMB biće 198 dinara.
Prosečna februarska bruto plata je iznosila 129.934, dok je prosečna neto plata, dakle bez poreza i doprinosa, iznosila 94.125 dinara, objavio je danas Republički zavod za statistiku (RZS).
Jedna žena podelila je na Fejsbuku svoje iskustvo s rastom cena stanova u Zagrebu, odnosno s čovekom koji je kupio stan kako bi ga mogao preprodati i zaraditi.
"Izgradnja Beogradskog metroa je jedan od najvažnijih projekata Srbije kakvu zamišljamo u narednim godinama", napisao je danas ministar finansija Siniša Mali na Instagramu.
Svaki novi kilometar auto-puta donosi nove investitore, a Srbija je od 2020. kumulativno privukla 15,9 milijardi evra stranih direktnih investicija, rekao je danasministar finansija Siniša Mali.
Komentari 11
Pogledaj komentare