Ministarstvo poljoprivrede za investicije u preradu i marketing poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u sektoru proizvodnje jakih alkoholnih pića odobrava podsticaje do maksimalnih 15,5 miliona dinara po korisniku, u kalendarskoj godini, rečeno je danas Tanjugu u ministarstvu.
Voćarima i proizvođačima rakije u Srbiji na raspolaganju su brojne mere državne podrške zahvaljujući kojima mogu unaprediti svoju proizvodnju, investirati u preradu i ostvariti bolju zaradu, a jedan od primera jeste Vladimir Ćurčić iz sela Milatovići kod Guče, koji je koristeći podsticaje uspeo da otvori destileriju za proizvodnju rakije odličnog kvaliteta.
Ćurčić se, kako kaže, proizvodnjom rakije bavi od malih nogu sa ocem i dedom, a u njihovom porodičnom gazdinstvu koje je staro više od 200 godina, ističe, "lampek, odnosno kazan se nikad nije gasio".
Međutim, i pored porodične tradicije i posvećenosti, proizvodnju su uspeli da unaprede tek kada su počeli da koriste subvencije.
"Naš razvoj je tekao jako teško dok nismo stupili u kontakt sa ljudima iz Uprave za agrarna plaćanja i došli do saznanja kakve sve opcije i pomoći poljoprivrednim gazdinstvima i registrovanim proizvođačima rakije se nude", istakao je Ćurčić, koji je po obrazovanju diplomirani ekonomista.
On je precizirao da su u poslednjih pet-šest godina koristili ukupno pet vrsta podsticaja iz programa nacionalnih mera, zahvaljujući kojima su kupili dva traktora, zanovili sve priključne mašine i kompletan mašinski park za obradu voća i nabavili praktično svu opremu za jednu malo veću destileriju za proizvodnju jakih alkoholnih pića.
"U našoj proizvodnji imamo dve vrste voća - krušku i šljivu, od kojih proizvodimo naše premijum rakije. Godišnja proizvodnja je od 70 do 100 tona, plasiramo na domaćem tržištu, u dve zemlje smo počeli izvoz u manjim količinama, nadamo se povećanju godišnjeg prometa", navodi Ðurčić.
On ističe da i dalje prate sve mere koje se objavljuju i planiraju da i dalje konkurišu za subvencije.
"Upravo nam je na redu kupovina novih kazana, proširenje proizvodnih kapaciteta u smislu objekata. Mogu slobodno da kažem, da nije bilo subvencija, jako teško bi ovaj razvoj tekao", primetio je Ćurčić.
Foto: Depositphotos, GoranJakus
Direktorka Uprave za agrarna plaćanja Biljana Petrović naglasila je da se kroz ovaj primer može videti kako se pametnim ulaganjem i korišćenjem subvencija povećava proizvodnja i ostvaruje dodatni profit.
"Korisnik je u prethodne tri godine, po informacijama kojima raspolažemo, imao investicije od 12 miliona dinara po kojima je imao sedam miliona dinara povraćaja za te iste podsticaje. Ovo je teritorija koja ima otežane uslove za bavljenje poljoprivredom i korisnici mogu da dobiju i do 65 odsto podsticaja. Treba razmišljati planski, korak po korak", kazala je Biljana Petrović.
Kako je objasnila, ovaj proizvođač je krenuo od početka, sa malom prozvodnjom, bez dovoljno mašina i opreme dovoljnih za preradu i zasadom šljive koji nije izuzetno veliki da bi mogao da je koristi u smislu prodaje i ostvarivanja prihoda nego je pronašao mogućnost u proizvodnji rakije od te iste šljive, kasnije od kruške.
"Ono što je jako važno je da je pored poljoprivrednog gazdinstva koje je naš korisnik imao registrovano, on u međuvremenu registrovao i preduzetničku radnju koja se bavi preradom šljive i kruške i na taj način napravio ozbiljan brend i proizvodnju, i ono što je takođe važno je da planira da to sve širi", istakla je Biljana Petrović.
Ćurčić je na samom početku pravio samo jednu vrste rakije, sada je već dve vrste rakije u prodaji, a u planu je da se pravi i treća vrsta rakije koja će biti brendirana i zaštićena.
Direktorka Uprave za agrarna plaćanja je ponovila kako su Ćurčić i njegova supruga, koji su visokoobrazovani i imaju troje dece pravi primer kako se uz pravi način razmišljanja može stvarno napredovati u poljoprivredi i kako ona malo po malo, od dodatne može postati primarna delatnost.
"Ovo je jedna mala fabrika koja je nastala za proizvodnju rakije... ja se nadam da će biti veća, jer koraci kojima je korisnik počeo da ide su izuzetno dobri i pokazuju mogućnost daljeg širenja, prodaje, ulaganja u marketing, u razvoj i povećanje njegovih kapaciteta što mislim da su mu neke naredne investicije i planovi za budućnost", zaključila je Biljana Petrović.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
U Davosu je završen treći dan Svetskog ekonomskog foruma, a Srbiju na forumu predstavlja predsednik Aleksandar Vučić, koji je tokom dana imao brojne bilateralne susrete sa svetskim zvaničnicima.
Kreće gradnja megafabrike za proizvodnju litijum-gvožđe-fosfatnih (LFP) baterija u Subotici nakon što je kompanija ElevenEs dobila građevinsku dozvolu za pripremne radove.
Najveća japanska elektroenergetska kompanija po prvi put će pokrenuti neku nuklearnu elektranu od katastrofe u Fukušimi 2011. godine, što predstavlja prelomni trenutak u globalnom povratku atomskoj energiji.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je tokom svog boravka na Svetskom ekonomskom forumu u Davosu, da je uveren da je zatvorena jedna stranica i da se istorija od sutra piše drugačije.
Ambasador Ruske Federacije Aleksandar Bocan-Harčenko izjavio je danas da se Naftna industrija Srbije nalazila u veoma komplikovanoj situaciji, ali da je zajedničko rešenje pronađeno zahvaljujući dobroj saradnji Srbije i Rusije.
Američki predsednik Donald Tramp danas je izjavio da će SAD uzvratiti ako evropske zemlje prodaju američke akcije i obveznice kao odgovor na najavljene pa povučene carine pojedinim evropskim zemljama u vezi sa Grenlandom.
Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) saopštio je da će premestiti značajan deo radnih mesta, u okviru napora da se prilagodi promenjenim finansijskim i razvojnim okolnostima i unapredi efikasnost rada na terenu.
Lider SNS i savetnik predsednika za regionalna pitanja Miloš Vučević reagovao je na zahtev Tonina Picule koji odbija da prođe kroz centralni hol tokom sutrašnje posete jer je postavljena postavka o Jasenovcu.
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je danas da će se u petak, 23. januara u Ujedinjenim Arapskim Emiratima održati prvi trilateralni sastanak Ukrajine, Rusije i Sjedinjenih Američkih Država.
Rat u Ukrajini 1.429. dan Ruske trupe su tokom noći izvele napade dronova na Krivi Rog, Pavlograd i okruge Sineljniki i Nikopolj u Dnjepropetrovskoj oblasti. Ukrajina je uništila ruski protivvazdušni raketni sistem Strela-10.
Bili Ajliš iskoristila je govor prilikom preuzimanja nagrade MLK Jr. Beloved Community Environmental Justice Award kako bi upozorila na ozbiljno pogoršanje stanja ljudskih prava, bezbednosti zajednica i borbe za zaštitu životne sredine u SAD.
Donald Trump’s team is presenting the alleged “framework agreement” on Greenland as a diplomatic success, but European diplomatic sources say it is a maneuver that allows the U.S. president to back away from his earlier threats.
At the signing ceremony of President Donald Trump’s new Board of Peace in Davos, representatives from fewer than 20 countries were present, and none of the traditional Western European U.S. allies attended.
NATO Secretary General Mark Rutte confronted Donald Trump very sharply, face to face, reminding the U.S. president how many Europeans died defending Americans in Afghanistan.
Former U.S. special presidential envoy for Ukraine, Keith Kellogg, stated that if Ukraine survives this winter, the advantage in the war will be on its side, not Russia’s.
Poznati proizvođač satova Hamilton udružio se s kompanijom Capcom kako bi kreirao dva posebna, limitirana izdanja satova povodom dolazećeg izlaska igre Resident Evil Requiem.
Windows 11 se i dalje suočava sa nizom neobičnih grešaka, a poslednja u nizu pogađa korisnike Outlooka. Nakon što je Microsoft nedavno morao hitno da objavi vanredno ažuriranje zbog problema sa gašenjem sistema, ispostavilo se da to nije bio jedini kvar.
Dok neki ljudi jedva čekaju da otrče u prodavnicu čim se pojavi novi model omiljenog brenda pametnih telefona, drugi pokušavaju da svoje uređaje koriste što je duže moguće. Ko je u pravu?
Vlasti italijanskog grada Bolonje bore se da zadrže ograničenje brzine od 30 kilometara na sat u centru grada, uprkos tome što je protiv toga doneta sudska presuda, a čemu se protivi i vlada premijerke Đorđe Meloni.
Komentari 13
Pogledaj komentare