Svet 1

23.05.2026.

12:55

Bregzit pada u vodu? Velika Britanija traži jedinstveno tržište EU; Brisel odmah reagovao

Vlada Velike Britanije predstavila je ideju o uspostavljanju jedinstvenog tržišta robe sa Evropskom unijom, kao temelj ambicioznog pokušaja reintegracije britanske trgovine u Evropu, naveli su upućeni izvori, prenosi danas "Gardijan".

Izvor: Tanjug

Bregzit pada u vodu? Velika Britanija traži jedinstveno tržište EU; Brisel odmah reagovao
Ink Drop/Shutterstock

Podeli:

Kako list navodi, tokom nedavnih poseta Briselu, najviši zvaničnik vlade za odnose sa EU, Majkl Elam, predstavio je ideju o produbljivanju ekonomskih odnosa Velike Britanije sa Unijom.

Izvori su, međutim, dodali da su zvaničnici EU odbacili tu ideju, što ukazuje na izazove sa kojima se vlada Kira Starmera suočava u obezbeđivanju rasta kroz bliže odnose sa Evropom.

Zvaničnici su umesto toga predložili carinsku uniju, ili ekonomsko usklađivanje kroz Evropski ekonomski prostor.

Te ideje, međutim, nisu moguće zbog crvenih linija koje je postavio Starmer. 

On je ranije izjavio da se Velika Britanija neće ponovo pridružiti EU, jedinstvenom tržištu, niti carinskoj uniji.

Evropski ekonomski prostor (EEA) je jedinstveno tržište od 30 zemalja, uglavnom članica EU, koje bi takođe značilo prihvatanje slobodnog kretanja ljudi, što je još jedna crvena linija za laburiste, navodi list.

Izvori iz vlade Velike Britanije, međutim, negirali su da je EU definitivno odbacila jedinstveno tržište robe i rekli da je to jedna od opcija koje se razmatraju pre samita okvirno zakazanog za 13. jul.

Ujedinjeno Kraljevstvo i EU još uvek nisu postigli dogovor o budućoj agendi koja će biti predstavljena na samitu.

Obe strane se nadaju da će objaviti postizanje sporazuma za olakšavanje trgovine hranom, pićem i proizvodima životinjskog porekla, kao i sporazuma koji povezuje sisteme trgovine emisijama (ETS) i dogovora o prekidu zastoja oko programa mobilnosti mladih.

To su tri sporazuma obećana na poslednjem samitu EU-Ujedinjeno Kraljevstvo 2025. godine.

Pokušaji laburista da prodube ekonomske odnose sa Unijom nailaze, međutim, na iste prepreke sa kojima se bivša premijerka Tereza Mej susrela sa svojim planom Čekers kada je pokušala da izradi “zajednički pravilnik“ za robu, bez slobodnog kretanja ljudi, tokom pregovora o Bregzitu 2018. godine, navodi         "Gardijan".

Zvaničnici EU žele da izbegnu komplikovan odnos sa Britanijom, koji bi mogao da se pokaže kao privlačan model za anti-EU populiste u 27 zemalja članica, dodaje list.

Kako navode, poseban sporazum za Ujedinjeno Kraljevstvo mogao bi da ohrabri evroskeptičnog kandidata na predsedničkim izborima u Francuskoj 2027. godine da iznese tvrdnju da Pariz treba da posveti manje pažnje pravilima jedinstvenog tržišta.

Istovremeno, sugeriše se da bi druge zemlje mogle da dovedu u pitanje svoje doprinose budžetu EU ako se smatra da London dobija poseban tretman.

Jedan neimenovani diplomata EU rekao je da je pristup Unije zasnovan na njenim interesima: 

"Ako počnete da se vraćate tim principima, što dovodi do toga da se prema zemlji koja nije članica postupa bolje nego prema stvarnoj članici, sigurno biste pokrenuli internu debatu o osnovama saradnje u EU", naveo je on.

Premijer i ministarka finansija Rejčel Rivs su rekli da su zainteresovani da istraže usklađenost po pitanju robe.

U svom nedavnom predavanju, Rivs je rekla da postoji strateški imperativ za dublju integraciju između Ujedinjenog Kraljevstva i EU u zajedničkoj potrebi za većom ekonomskom otpornošću.

"Ranije smo potvrdili da će se sledeći samit Velika Britanija-EU održati ovog leta. Konačan datum biće potvrđen naknadno", rekao je portparol vlade.

On je dodao da se pregovara o ambicioznom paketu mera sa EU pre samita, uključujući sporazum o hrani i piću i sporazum o trgovini emisijama, koji bi, samo po sebi, trebalo da do 2040. godine britanskoj ekonomiji donesu devet milijardi funti godišnje.

Ministar iz kabineta Nik Tomas-Sajmonds prošlog meseca je novinarima u Briselu rekao da Velika Britanija želi sporazume sa EU o čeliku i električnim automobilima, kako bi se izbeglo da britanska industrija bude oštećena zbog predstojećih promena pravila EU u ovim sektorima.

Vlada, takođe, traži dublju saradnju u odbrani, a premijer je početkom ovog meseca najavio da bi želeo da Velika Britanija uđe u pregovore o pridruživanju zajmu EU za Ukrajinu od 90 milijardi evra, što bi britanskim firmama omogućilo da imaju koristi od ugovora o odbrani za Kijev.

Portparol Evropske komisije odbio je da komentariše predlog Velike Britanije za jedinstveno tržište robe, dodajući da Komisija radi na zaključivanju sporazuma o sanitarnoj i fiskalnoj zaštiti, povezivanju sa sistemom trgovanja električnom energijom i šemi za mlade.

"Takođe vidimo prostor za produbljivanje saradnje tamo gde je sada najvažnije, a to je saradnja u oblasti odbrambene industrije", dodao je vladin portparol, navodeći želju Velike Britanije da započne razgovore o kreditu za Ukrajinu.

Portparol se, takođe, osvrnuo na kontinuirane razgovore između EU i Britanije o fondu za inovacije za visokotehnološke industrije i zajedničkom radu na suzbijanju ilegalnih migracija.

Nakon odbijanja pitanja jedinstvenog tržišta robe, zvaničnici EU ne očekuju da će vlada mnogo učiniti na definisanju buduće agende pre dopunskih izbora u Mejkerfildu, odnosno vanrednih parlamentarnih izbora u junu, gde se laburisti suočavaju sa teškim izazovom od strane anti-EU Reformske stranke.

Kandidat laburista, Endi Bernam, za koga se očekuje da će zameniti Starmera na mestu premijera, rekao je da neće pokušati da vrati Veliku Britaniju u EU i obećao je odlučan fokus na domaćem planu.

U govoru koji je trebalo da spase njegovu premijersku poziciju početkom ovog meseca, Starmer je rekao da će njegova vlada biti definisana "stavljanjem Britanije u srce Evrope". 

Kao primer jačeg odnosa koji je, kako je rekao, želeo, Starmer je pozvao na "ambicioznu" šemu za mlade koja bi im omogućila da žive, rade i studiraju u Evropi.

Pregovori su, međutim, i dalje u zastoju, a EU još uvek odbacuje predloge Velike Britanije za ograničenje broja studenata i zahtev da studenti iz EU plaćaju mnogo veću školarinu nego domaći akademci, navodi "Gardijan".

Podeli:

1 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: