Fokus

Četvrtak, 29.11.2007.

18:52

DDOR ili fer cena, nije fer cena, fer…

Saga oko prodaje DDOR-a i prilično slabo interesovanje investitora za ovo novosadsko osiguranje ponovo su potegli pitanje vrednovanja domaćih kompanija i njihove realne cene. Nije li osnovni tržišni postulat da nešto vredi onoliko koliko je drugi spreman da plati primenjiv i u tranzicionim privredama i da li usled slabih institucija i velikog političkog rizika transakciona cena biznisa zavisi i od metoda njegove prodaje? Ako je jedino odnos ponude i tražnje merodavan za formiranje cene, da li je onda berzanski mehanizam najbolji instrument za određivanje vrednosti?

Autor: Nenad Gujaničić  |  Izvor: Sinteza Invest Group

Default images

Jadikovke državnih zvaničnika oko epiloga prodaje DDOR-a, brzo su smenile reči opravdanja i neminovnosti postignute transakcione cene. Ranije izrečena očekivanja, bila opravdana ili ne, prosto su potonula pred činjenicom da za jednu od dve vodeće domaće kompanije u oblasti osiguranja nije vladala gotovo nikakva tražnja.

Lanac posledica traljave prodaje ubrzo je počeo uzimati maha, najpre na Beogradskoj berzi, uveliko pritisnutom negativnim dejstvom političkih faktora. U samo jednom danu, odmah nakon neuspeha zakazane aukcije za DDOR, indeks Belex 15 stropoštao se skoro 5 procenata. Prosta komparativna analiza, transakcione cene DDOR-a i tržišnih kapitalizacija kompanija iz finansijskog sektora na Beogradskoj berzi, teško je investitore mogla ostavila ravnodušnim.

Pojedini biznisi kotirani na Beogradskoj berzi po tržišnoj vrednosti predstavljaju prave gulivere, dok su im poslovne performanse daleko iza novosadske kompanije. No, da li bi DDOR zaista bolje prošao da su se njegove akcije nastavile kotirati na Beogradskoj berzi, nakon povlačenja sa tržišta pre nepune tri godine?

Odgovor na ovo pitanje, iako na prvi pogled nemoguć, mogao bi se barem nazreti u elementima grublje analize. Tržišna vrednost Dunav osiguranja, duže vreme unazad, utvrđuje se na Beogradskoj berzi i mogla bi biti kakav-takav primer vrednovanja jedne osiguravajuce kompanije.

U momentima totalnog razočarenja investitora usled prvih naznaka neuspeha prodaje DDOR-a, tržišna kapitalizacija Dunava, nakon gubitka skoro četvrtine vrednosti, bila je skoro dvostruko veća od transakcione cene novosadske kompanije, uprkos njihovoj relativno sličnoj tržišnoj poziciji i premijama koje ostvaruju.

Sredinom aprila, pak, u vreme masovnog optimizma investitora, ovo beogradsko osiguranje nadmašilo je tržišnu kapitalizaciju od milijardu evra. Ova nesrazmera brojeva u odnosu na transakcionu cenu DDOR-a teško se može pripisati razlikama u poslovnim performansama kompanija ili pak imovini kojom raspolažu.
Ako, pak, kažemo da je visoka cena Dunava (naročito ona prolećna), posledica masovne histerije investitora i relativno male količine akcija slobodne za trgovanje (95 odsto kapitala države nije raspodeljeno u akcije), ostaje nam i dalje priličan raskorak između trenutne cene Dunava i transakcione cene DDOR-a.

Naročito što bi cena DDOR-a bila verovatno znatno manja da ne sadrži premiju za sticanje upravljačkog paketa odnosno bonus za pravo da budući vlasnik radi ono što mu je volja sa kompanijom (što nije ugrađeno u cenu Dunava jer još uvek nije dobio strateškog partnera). Uprkos tome što je teško zaključiti da bi eventualno visoka berzanska vrednost akcija DDOR-a značila i visoku cenu upravljačkog paketa (primeri BIP-a i Radijatora), činjenica je da bi duži period berzanske trgovine, bio kakav-takav reper u očima strateških investitora.

I povrh svega navedenog, glavna prednost berze izvire iz osnovne karakteristike tržišta: kupci akcija Dunava na istorijskom maksimumu kažnjeni su padom cene što će ih kasnije primorati da detaljnije i pažljivije razmotre svoje buduće investicije, poboljšavajući tako efikasnost berzanskog mehanizma.

Fondiaria, iako verovatno zadovoljna i naknadno uvećanom cenom, nikada nece znati da možda nije preplatila svog novog strateškog partnera. Prodavci tj. državni zvaničnici neće se mnogo opterećivati oko postignute cene jer će se ovo malo buke brzo slegnuti. Njihov rad takođe ocenjuje tržište, ali se odigrava tek svake četvrte godine kada će se DDOR-a malo ko sećati.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

13 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: