Istražujemo: Kakvog je kvaliteta pivo koje pijemo u Srbiji?
Jedno od omiljenih alkoholnih pića mnogih - pivo, često je tema rasprava o kvalitetu robe u našoj zemlji. Dok jedni jednostavno uživaju u osveženju u čaši bez mnogo zamerki, drugi nalaze čitav niz manjkavosti: nezadovoljavajući ukus, visok procenat surogata, glavobolju "jutro posle"... Kakvog je zaista kvaliteta pivo koje konzumiramo u Srbiji?
Izvor: Ana Ristović
Ilustracija: Depositphotos, ArturVerkhovetskiy
Brojne sumnje
Prema rečima predsednika Nacionalne organizacije potrošača Srbije, Gorana Papovića, najviše žalbi građana i dalje se odnosi na cenu ove robe. Ipak, upitan je i sastav, čemu doprinosi postojeća regulativa.
“Pravilnik o čistoći piva nije dobro uređen, morate da budete naučnik da biste ga rastumačili, a sam Zakon o pivu je prilično kratak i škrt. Da bi se stanje popravilo, potrebno je poraditi na pomenutom pravilniku tako da on bude svima jasan, ali i na redovnoj kontroli robe”, kaže Papović za B92.net.
On ističe da finansijskih sredstava za ozbiljne analize kvaliteta piva i nema, te da bi eventualno u budućnosti Institut za kvalitet vina i piva mogao da sprovede tako nešto.
“Do tada će postojati sumnja u vrste i količine surogata i aroma koje se dodaju pivu – od kukuruza, preko raznih trava do aroma čokolade, banane, svačeg tu ima… Tražili smo da maksimalni procenat surogata bude 20 odsto, a pojedina istraživanja prethodnih godina pokazala su da je njihovo prisustvo u nekim slučajevima bilo 50, pa i više od 50 odsto. Ranije “drug nikad nije smeo da omane”, danas se dešava da potrošači ne znaju ni ko je vlasnik pivare, da li različito etiketirane flaše zaista nose u sebi i različita piva ili se radi o istom proizvodu, samo drukčije upakovanom. Tu je i pitanje hmelja koji je jedan od glavnih aroma piva, a čije plantaže mi praktično nemamo”, poručuje on.
Naš sagovornik zaključuje da je tržište nedovoljno edukovano, te da za njega posebnu nepoznanicu predstavlja zanatska proizvodnja piva – takozvane kraft pivare.
“Ova piva postala su popularna u poslednje vreme, ali postavlja se pitanje da li je dobar kvalitet zaista ono što doprinosi njihovoj popularizaciji ili je sve samo dobar marketing”, pita se Papović.
Kvalitet bolji nego pre
Sa druge strane, predsednik Udruženja malih nezavisnih pivara Srbije, Dejan Smiljanić, napominje da je trenutno, prema njegovom sudu, kvalitet piva dosta bolji nego ranije.
“Proizvodnja piva je sa higijenske, zdravstvene strane uvek bila ispravna i bezbedna, ali sada je došlo do povećanja kvaliteta njegovog ukusa. To se odnosi na sve tri grane proizvodnje: na onu industrijsku koja stvara velike količine piva standardizovanog ukusa, potom na srednje pivare u okviru kojih spadaju naše privatizovane pivare koje su donekle sačuvale staru tehnologiju i praksu korišćenja neprerađenih sirovina, ali se suočavaju sa brojnim ekonomskim problemima i na posletku na zanatska piva koja donose naročitu punoću ukusa”, ističe Smiljanić za naš portal.
Ilustracija: Depositphotos, belchonock
Na pitanje kako prepoznati kvalitetno pivo, naš sagovornik kaže da je dobro piće ono koje nam “ne pravi probleme posle” u smislu glavobolja i drugih neželjenih zdravstvenih stranja.
“Normative teraju sve proizvođače da prave dobre stvari, ali ja sam uvek za zanatsko pivo koje, zapravo, nije ništa novo, tako se ranije proces proizvodnje i odvijao. Mladi jesu uvek otvoreniji za kraft piva, ali česti su upravo komentari starije populacije koja na njih reaguje komentarom ‘Pa to je ono pivo koje smo nekada pili’”, objašnjava on.
U poređenju sa svetskim trendovima, Smiljanić kaže da se manje-više svi modeli proizvodnje primenjuju i kod nas.
“Reakcije koje smo dobijali od stranih gostiju pokazale su nam da je to - to, da naš kvalitet ne zaostaje za onim u razvijenijim zemljama. Važno je napomenuti sledeće: da bi pivo bilo kvalitetnije moramo ga više piti, to jest, što se više piva troši to je ono koje stiže pred potrošače svežije, samim tim kvalitetnije”, zaključuje naš sagovornik.
Uzroci potencijalnih propusta u proizvodnji, distribuciji i skladištenju piva, dodaje Smiljanić, leže u činjenici da je ovo lako kvarljiva roba, te da velike industrije u tom smislu imaju prednost, jer svom proizvodu produžuju vek trajanja.
“Međutim, mali proizvođači moraju da vode računa gde skladište robu, na kojoj temperaturi. Zato se i fokusiraju na prodaju u ugostiteljskim objektima i na festivalima. Ni u regionu nije znatno bolja situacija kad je maloprodaja u pitanju, neznatno se zanatsko pivo više prodaje u tim trgovinskim lancima, a i tada se obično radi o onom pivu koje je očišćeno od sastojaka koji mu skraćuju vek. U okolnim zemljama kraft pivo se češće prodaje u specijalizovanim radnjama, koje su kod nas, nažalost, slabo zastupljenje”, pojašnjava on.
Šta kažu inspekcije?
U Ministarstvu trgovine, turizma i telekomunikacije napominju da kontrola kvaliteta piva nije obuhvaćena nadležnostima Sektora tržišne inspekcije, već je to u nadležnosti Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.
“Sektor tržišne inspekcije vrši redovni inspekcijski nadzor u skladu sa godišnjim planom inspekcijskog nadzora koji je sačinjen na osnovu stanja u oblasti nadzora i procene rizika. Godišnjim planom, koji je javno objavljen na internet stranici Ministarstva, obuhvaćene su inspekcijske kontrole nad prometom robe sa različitih aspekata, da pomenemo samo neke, posedovanja propisanih isprava o nabavci, evidentiranja prometa, zaštite prava intelektualne svojine, zaštite potrošača i sl. Takođe, inspekcija pokreće postupke vanrednih inspekcijskih nadzora na osnovu prijava, predstavki i inicijativa građana i privrede. S tim u vezi ističemo da Tržišna inspekcija vrši inspekcijski nadzor nad prometom robe u trgovini, ali ne kontroliše ugostiteljstvo”, rekli su za B92.net iz ove institucije.
Ilustracija: Depositphotos, NatashaFedorova
Promet piva, kako su naveli, sa aspekta sprečavanja sive ekonomije (neregistrovani rad, trgovina robom bez isprava o nabavci, neizdavanje računa za prodatu robu), po analizi Tržišne inspekcije ne nosi visok rizik, to jest ova inspekcija ne poseduje saznanja o neregularnostima u prometu piva, niti je primala prijave od privrednih subjekata i fizičkih lica da se na tržištu Republike Srbije obavlja nelegalan promet piva.
“Kod zaštite prava intelektualne svojine (“prodaja falsifikovanog piva”), odstupanja na snagu Zakona o posebnim ovlašćenjima radi efikasne zaštite prava intelektualne svojine, nosioci prava nisu podnosili zahteve za zaštitu prava intelektualne svojine za bilo koji brend piva. Napominjemo da u toku ove godine, u postupku redovnih i vanrednih inspekcijskih nadzora nad neregistrovanim subjektima koje vrši Sektor tržišne inspekcije, pivo nije zatečeno, pa samim tim ni oduzimano”, istakli su.
Uz to, iz ovog ministarstva stigla je i preporuka potrošačima da kupuju robu, pa i pivo, od registrovanog trgovca koji će za svaku kupovinu da im izda račun.
“Trgovac koji je upisan u registar (preduzetnik, pravno lice) obavezan je da postupa u skladu sa zakonom i dobrim poslovnim običajima, kao i pravilima te određene struke”, podsetili su.
Sa druge strane, iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede navode da se aktivnost poljoprivredne inspekcije odvija prema višegodišnjem planu službenih kontrola, koji se pravi na osnovu procene prioriteta i značaja određenih aktivnosti, monitoringa, rezultata prethodnih kontrola i generalno sprovedene analize rizika. Kada su u pitanju kontrole kod proizvođača i prometnika piva, poljoprivredna inspekcija prosečno izvrši oko 50-60 kontrola kod proizvođača i oko 500-600 kontrola kod prometnika piva.
“Svi proizvođači piva uglavnom ispunjavaju uslove proizvodnje, sa manjim korekcijama kod mini-pivara. Kod prometnika piva, inspekcija isključivo konstatuje protekli rok upotrebe označen na proizvođačkim deklaracijama. Takve proizvode inspekcija stavlja van prometa i prometnike sankcioniše kaznenim merama”, kažu iz ove institucije.
Oni dodaju da je bilo sporadičnih slučajeva kada su se građani žalili na prometnike piva, uglavnom zbog pomenutog proteklog roka označenog na proizvođačkoj deklaraciji.
“Opšta ocena, gledana iz ugla poljoprivredne inspekcije, a na osnovu rezultata obavnjenih kontrola na godišnjem nivou, jeste da se na tržištu Republike Srbije konzumira ispravno pivo, kada je u pitanju njegov kvalitet”, zaključuju u ovom ministarstvu.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Od početka ove godine u Italiji se primenjuju ažurirana pravila za korišćenje bankomata, koja utiču na način podizanja gotovine, identifikaciju korisnika i obračun naknada.
Ruska državna kompanija Roszarubežnjeft saopštila je da su svi njeni energetski aktivi u Venecueli u potpunom vlasništvu Rusije i da su kupljeni po tržišnim uslovima, u skladu sa zakonodavstvom Venecuele, međunarodnim pravom i bilateralnim sporazumima.
Iranska nacionalna valuta, rijal, pala je na istorijski minimum, što odražava produbljivanje ekonomske krize izazvane višegodišnjim međunarodnim sankcijama, uporno visokom inflacijom i ograničenjima izvoza nafte.
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da bi nastao "potpuni haos" ako bi Vrhovni sud SAD poništio njegove globalne trgovinske carine, a odluka o tome očekuje se već sutra.
Šef mađarske diplomatije Peter Sijarto rekao je postoji realna šansa da MOL u roku od jednog do tri dana postigne ključni dogovor sa "Gaspromnjeftom" o kupovini većinskog udela u NIS-u.
Kako starite, vaše telo se suočava sa promenama kao što su gubitak mišićne mase i mineralne gustine kostiju, smanjena želudačna kiselina i smanjen apetit, a sve to utiče na nutritivne potrebe.
Naučnici koji stoje iza velikog novog istraživanja tvrde da je gotovo svaka osoba koja doživi srčani ili moždani udar prethodno imala bar jedan od četiri ključna faktora rizika — koje opisuju kao "rane znake" da bi moglo doći do komplikacija.
U Dubrovniku su u proteklom periodu zabeležena tri slučaja šuge, ali šef Službe za epidemilogiju županijskog Zavoda za javno zdravstvo Miljenko Ljubić ističe da nakon toga nisu zabeleženi novi slučajevi ove zarazne bolesti kože.
U Beogradu je tokom druge nedelje ove godine, odnosno od 5. do 11. januara, epidemipološkim nadzorom utvrđeno da je 9.981 osoba obolela od akutnih respiratornih infekcija (ARI), a od oboljenja sličnih gripu bilo je 516 obolelih.
Na društvenim mrežama pojavio se prvi konceptualni trejler za istorijski film o Boju na Kosovu iz 1389. godine, koji je u potpunosti kreiran uz pomoć naprednih alata veštačke inteligencije.
Skup sećanja na nedavno preminulog muzičara Ljubu Ninkovića (1950-2026) održan je danas u Radio Beogradu u prisustvu članova porodice, prijatelja, saradnika i brojnih poštovalaca.
UN Secretary-General António Guterres warned at an emergency meeting of the Security Council that possible military strikes on Iran would add “instability to an already volatile situation” in the country.
Ministry of Foreign Affairs called on all Serbian citizens currently in Iran to leave the country, and those planning to travel there to cancel their trips, due to deteriorating security situation and increased risk to personal safety in the Islamic Republic.
The Republic of Serbia allocates millions for the treatment of rare diseases, and in 2025 alone, more than 930 patients in Serbia were treated for rare diseases thanks to state funding.
Aleksey Sklyar (49), former Deputy Minister for Labor and Social Protection of the Russian Federation, was found dead in his villa in Moscow, Russian media report.
It appears that Iran has, for now, avoided U.S. military strikes after President Donald Trump eased his threats, and a senior Iranian official promised that there would be no executions of protesters, Bloomberg reported.
Američke bezbednosne agencije (FBI i CISA) izdale su hitno upozorenje svim korisnicima pametnih telefona. Problem je ozbiljniji nego što se mislilo, a meta su vaši najprivatniji podaci.
Indijski proizvođač Tata predstavio je redizajnirani model Punch za 2026. godinu, pokazujući da i povoljni SUV modeli mogu da ponude ozbiljnu tehnologiju i snažniji pogon.
Večni grad sledi primer evropskih prestonica kao što su London, Brisel, Pariz i Helsinki, koje su uvele sporije i bezbednije kretanje uprkos snažnom protivljenju vozača.
Komentari 204
Pogledaj komentare