Fascinacija Titom i njegovim "socijalizmom s ljudskim licem" decenijama je postojala u Nemačkoj. Ove godine ju je slovenačko-italijanski istoričar Jože Pirjevec „raspalio“ do krajnosti svojom knjigom "Tito – Die Biografie", prvom sveobuhvatnom biografijom o Josipu Brozu u Nemačkoj na čak 720 strana.
Pre nekoliko dana nemačka radio-stanica „Dojčfank“ posvetila joj je prilog, a od maja gotovo da nije bilo iole uticajnog nemačkog lista koji nije govorio o ovoj knjizi; od „Tagesšpigla“ do „Frankfurter algemejna cajtunga“.
Jednu Titovu fotografiju iz partizana 1942. „Velt“ je članak o ovoj knjizi ilustrovao fotografijom s potpisom: "Kul vođa partizana".
„Tagesšpigl“ je otišao korak dalje usporedivši Tita s prvim gradonačelnikom Zapadnog Berlina, socijalistom Ernstom Rojterom, bivšim komunistom koji je, uoči nagle smrti 1953, takođe pao u nemilost Josifa Visarionoviča Staljina zbog prozapadnog zaokreta, iako je i on, kao i Broz, u nekom trenutku bio blizak Staljinu.
„Velt“ u svom članku, na osnovu Pirjevčeve knjige, odgovara na pitanje iz naslova "Kako to da je jedan diktator bio tako omiljen?"
Pirjevec je knjigu napisao kao krunu 30-godišnjih istorijskih istraživanja. Nemački mediji su je opisali kao "živi portret fascinantne i često kontradiktorne ličnosti jednog od najznačajnijih svetskih državnika 20. veka". Iako je i njegova porodica odmah nakon Drugog svetskog rata bežala iz Slovenije na slobodnu teritoriju Trsta, Pirjevec je Tita opisao kao čoveka "koji je iz razjedinjene komunističke partije u Kraljevini Jugoslaviji uspeo da izgradi partizansku vojsku kojom je porazio Hitlerove i Musolinijeve trupe".
Opisao ga je kao oslobodioca Jugoslavije i osnivača Pokreta nesvrstanih, istovremeno kao nekoga ko je Staljinu rekao "istorijsko ne", ali i kao diktatora koji je nemilosrdno progonio svoje protivnike, da bi na kraju, ne ostavivši nakon svoje smrti naslednika, ostavio svojevrsni politički vakuum koji je doveo do brutalnog raspada zemlje koju je vodio.
Knjiga je prepuna anegdota koje su u državama na prostoru bivše Jugoslavije više ili manje poznate, ali su nemačkoj publici, sudeći prema člancima o knjizi, sasvim nove i fascinantne. Recimo, da su nakon Staljinove smrti na noćnom radnom stolu sovjetskog vođe pronašli Titovo pismo: "Prestani da šalješ na mene sve te atentatore. Do sada smo ih uhvatili već pet, jednog s bombom, jednog s oružjem. Ako s tim ne prestaneš, biću prisiljen da ti pošaljem u Moskvu jednog svog, a drugog neću morati da šaljem“.
Pirjevec čak ostavlja otvorenim da je Staljin pretrpeo moždani udar nakon te poruke. On opisuje i koliko je Josip Broz tokom rata vodio računa o Staljinovom mišljenju. Recimo, kad su u partizanima 1943. raspravljali da li će mu dodeliti čin maršala, koji se do tada koristio samo u Crvenoj armiji, Tito je pitao: "Da to nije previše? Šta će na to reći Rusi?"
Pirjevec navodi i Titova ratna poniženja, kao kada je, bežeći iz obruča u Bici na Sutjesci, iza sebe ostavio uniformu, koju su potom Nemci javno izložili kao ratni trofej. Opisuje, međutim i kako je nakon operacija "Švarc", "Vajs" i "Roselsprung", koje istorija pamti i kao bitke na Sutjesci i Neretvi, odnosno Desant na Drvar, Hitler imao jedan od najgorih napada besa jer su Tito i Vrhovni štab još jednom uspeli da pobegnu iz njegovog obruča.
Pirjevec je naveo i da se Hajnrih Himler, Hitlerov šef programa istrebljenja Jevreja u koncentracionim logorima, Titu u nekom trenutku divio kao "čoveku snažnog karaktera".
"On je zaista zaslužio svoju titulu maršala. Voleo bih kad bismo u Nemačkoj imali desetak takvih kao što je on", zapisao je Himler.
Pirjevec je citirao Edvarda Kardelja kako je on objasnio progone političkih neistomišljenika u Jugoslaviji: "Ako to ne učinimo, Staljin će pretvoriti Jugoslaviju u jedan užasni koncentracioni logor." Istoričar je pomenuo da se Titovom teroru, konkretno progonima ustaša i četnika, kao i njihovih simpatizera, ali i onih koje je Titov režim smatrao sumnjivim po tom pitanju, Staljin divio.
Knjiga broj neposlušnih "staljinista" koji su prošli kroz mučilišta Golog otoka, procenjuje na 15.000. Vremenom je Tito, piše Pirjevec, značajno ublažio svoje metode, tako da su Stevan Dedijer, Milovan Đilas i Aleksandar Ranković, nakon smene, smeli čak da putuju na Zapad.
Pirjevec čitatelje vodi dalje kroz omekšavanje režima i verbalnog delikta, uvođenje samoupravnog socijalizma, otvaranje prema Zapadu, susrete s Vilijem Brantom, Džonom Kenedijem, Ričardom Niksonom, britanskom kraljicom Elizabetom II koja je rekla: "Ako je on mehaničar, ja onda nisam britanska kraljica."
Pirjevec piše da je Tito bio slab na zgodne žene, da je imao izuzetan apetit za fina jela i pića, uopšte da je živeo kao hedonista.
Naveo je da Tito Nobelovu nagradu za mir nije dobio samo zato što su ga minirali Sovjeti i, konačno, da naslednika nije imao jer je Edvard Kardelj, koji je trebalo da bude taj, umro godinu dana pre Tita. "Diktatori nikad ne uspeju da ostave naslednika", zaključio je Pirjevec.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Od srede 8. maja, kada stupa na snagu Odluka o taksi prevozu koja je usvojena pre tri godine, sva taksi vozila moraju biti bele boje, podsetio je predsednik Privremenog organa Grada Beograda Aleksandar Šapić.
Rusija udvostručila svoju ofanzivu u Donbasu tokom prošlog meseca, postižući značajan napredak dok Ukrajina čeka pojačanje u snabdevanju oružjem sa Zapada, navodi AFP.
Dnevne novine u Srbiji za sredu, 8. maj 2024. godine, na naslovnim stranama najavljuju brojne aktuelne društveno-političke teme i donose ekskluzivne priče.
Dnevne novine u Srbiji za sredu, 8. maj 2024. godine, na naslovnim stranama najavljuju brojne aktuelne društveno-političke teme i donose ekskluzivne priče.
U slučaju da Kijev izvede napade britanskim oružjem na teritoriji Rusije, Moskva ima pravo na udar po britanskim objektima u Ukrajini i izvan njenih granica, rekla je portparol ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.
Demencija nije specifična bolest, već opšti izraz za oštećenu sposobnost pamćenja, razmišljanja ili donošenja odluka koja ometa obavljanje svakodnevnih aktivnosti.
Da li ste znali da se 7. maja obeležava Svetski dan borbe protiv astme - oboljenja koje predstavlja jedno od najčešćih hroničnih stanja i koje pogađa čak 260 miliona ljudi širom sveta?
Srbija se 16. put od osamostaljivanja takmiči večeras takmiči na Pesmi Evrovizije, dok je od povratka na ovo takmičenje posle pauze tokom devedesetih godina prošlo dve decenije.
Members of the Chinese delegation, ministers and representatives of institutions arrived in Belgrade as part of a two-day visit to Serbia, which will begin today by Chinese President Xi Jinping.
The weapons, which the West sent to Ukraine, have already flooded the black market, and this will lead to catastrophic consequences for Europe, said the spokesperson of the Ministry of Foreign Affairs of Russia, Maria Zakharova.
Polish security services found and dismantled listening devices in the room where the ministerial council is to meet today, said the spokesman of the special services coordinator.
Dutch riot police broke up a pro-Palestinian protest at the University of Amsterdam this morning, arresting about 125 people in the somewhat violent clashes, authorities said.
Kompanija Apple je danas u okviru događaja Let Loose na svom sajtu predstavila novu verziju svojih tablet računara iPad Pro, sa najnaprednijim Apple čipom M4.
Ruski predsednik Vladimir Putin od sada će za putovanja koristiti restilizovanu limuzinu Aurus Senat, koja je danas predstavljena tokom njegove inauguracije.
Od producenata Igre prestola stigla je Netfliksova serija nastala prema kineskom bestseleru, naučnofantastičnom romanu koji je postao ogroman hit i pored istorijskog cenzorskog odnosa koji Kina gaji prema ovom književnom žanru.
Vladimir Putin prvi put je došao na vlast 2000. godine, a na izborima u martu 2024. osvojio je više od 87 odsto glasova, što mu je donelo još šest godina vladanja.
Komentari 181
Pogledaj komentare