DNK analiza menja pogled na evoluciju ljudi

Analiza DNK 45.000 godina starog čoveka pomogla je naučinicima da odrede period u kom su se naši preci ukrstili s Neandertalcima.

Život

Izvor: BBC

Sreda, 22.10.2014.

20:16

Default images

Sekvenciranje genoma iz butne kosti pronađene u Sibiru pokazuje da se prvo ukrštanje dogodilo pre između 50.000 i 60.000 godina.

Ovaj muškarac, najverovatnije lovac, jedan je od najstarijih modernih ljudi ikad otkrivenih na prostoru Evrope i Azije.

Studija objavljena u žurnalu Nature takođe ide u prilog otkriću da su se naši preci doselili iz Afrike pre oko 60.000 godina.

Analize pokazuju mogućnost da se moderan čovek mnogo godina stariji nego što se ranije mislilo.

Rad profesora Svantea Paba sa Maks Plank instituta u Lajpcigu (Nemačka) doslovno će promeniti udžbenike iz istorije čovečanstva.

Prof Pabo i njegove kolege izveli su revolucionarnu metodu prikupljanja DNK drevnog čoveka i čitanja njegovog genetskog koda.

Oni su uspeli da dešifruju detaljnu priču o tome kako su se ljudi kretali svetom.

“Neverovatno je što imamo dobar genom 45.000 godina stare osobe koja je bliska precima svih savremenih ljudi”, kaže prof. Pabo.

Ključno otkriće je da je ovaj čovek imao velike delove DNK sada istrebljene vrste ljudi, neandertalaca, koji su evoluirali van Afrike.

“Naše analize pokazuju da su moderni ljudi već imali kontakt sa Neandertalcima i sada možemo preciznije da utvrdimo kada se to dešavalo”, kaže Pabo.

On je objavio istraživanje 2010. kojim je dokazao da svi ljudi koji ne potiču iz Afrike danas imaju deo DNK neandertalaca. Međutim, genetski materijal je generacijama razložen na mnogo manje delove.

Prateći taj proces unazad, profesor Pabo i njegove kolege uspeli su da izračunaju da se prvo ukrštanje sa neandertalcima dogodilo pre 50 - 60 hiljada godina.

Prema profesoru Krisu Stringeru iz Prirodnjačkog muzeja u Londonu, ova rana ukrštanja ukazuju da su preci današnjih ljudi koji nisu poticali sa tla Afrike evoluirali pre više od 150 hiljada godina.

“Postoje nesuglasice vezane za prve migracije iz Afrike, ali ovaj fosil nam omogućava da otkrijemo pravu istinu. Sada možemo proceniti da su se prva napuštanja afričkog kontinenta dogodila pre 60.000 godina”, rekao je on.

Inače, to se poklapa sa nedavnim otkrićem profesora Tomasa Higama sa Univerziteta Oksford koji je dokazao da su prvi moderni ljudi u Evropu stigli pre 45.000 godina.

Čovek profesora Paba živeo je otprilike u vreme kada je čovečanstvo bilo na raskrsnici.

Pabo je poredio njegov DNK sa savremenim ljudima i otkrio da je taj čovek genetski bio “na pola puta” između Evropljanina i Azijata, što ukazuje da je živeo u periodu pre nego što se naša vrsta razdelila na različite rasne grupe.

To povećava verovatnoću da se prva vrsta iz porodice ljudi odvojila od majmuna pre 10 ili 11 miliona godina, umesto pre pet ili šest miliona godina, kako su ranije upućivala naučna otkrića.

Međutim, Pabo ističe da je potrebno još mnogo analiza pre nego što se pomene datumi na evolutivnom stablu ljudi.

“Brzina mutacija možda se menjala tokom vremena i možda se razlikovala u zavisnosti od vrste”, kaže on.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

97 Komentari

Možda vas zanima

Svet

Propao pokušaj: Nemačka u haosu

Nemačke mašinovođe od utorka rano ujutro ponovo su u štrajku, samo nekoliko dana po okončanju prethodnog štrajka. Sudovi su odbacili pokušaj Nemačke železnice (DB) da zaustavi štrajk.

17:25

12.3.2024.

6 d

Podeli: