Otkrića, objavljena u američkom listu "Sajns", bacaju novo svetlo na migraciju ljudi iz Afrike i nagoveštavaju da su Aboridžini potomci retkih i hrabrih avanturista koji su se preselili 24.000 godina ranije od ostatka čovečanstva.
"Australijski Aboridžini potiču od prvih istraživača", rekao je vođa time Eske Vilerslev sa Univerziteta u Kopenhagenu.
"Dok su preci Evropljana i Azijata sedeli negde u Africi ili na Bliskom istoku, preci australijskih Aboridžina brzo su se raširili i bili su prvi moderni ljudi koji su prolazili kroz nepoznatu teritoriju Azije da bi konačno prešli more i smestili se u Australiji", objasnio je on.
"To je bilo stvarno neverovatno putovanje koje je iziskivalo izvanrednu sposobnost preživljavanja i hrabrost", dodao je Vilerslev.
Otkrića naučnika zasnovana su na analizi 100 godina starog uvojka kose koji je jednom britanskom antropologu poklonio Aboridžin iz Zapadne Australije.
Istraživači su izdvojili DNK i nisu pronašli "nikakav genetski input modernih evropskih Australijanaca" što, smatraju oni, pokazuje da su Aboridžini preko Azije došli u Australiju u prvom i odvojenom talasu migracije.
Ovaj dokaz pokazuje da su se "preci Aboridžina odvojili od predaka ostatka populacije pre 64 do 75.000 godina i da su u Australiju došli pre oko 50.000 godina", navodi se u studiji.
Genetsku istoriju Australijanaca teško je odrediti, jer naučnici nemaju DNK ostatke fosilizovanih kostiju kao što je to bio slučaj sa ostacima Neandertalaca pronađenim u hladnim pećinama Evrope i Rusije gde je DNK materijal ostao očuvan.
Najnovija studija pokazuje da su Aboridžini "jedna od najstarijih populacija van Afrike" kao i "populacija sa najdužom vezom sa zemljom u kojoj žive danas", navodi se u studiji.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Komentari 6
Pogledaj komentare