Hronologija akcije "Oluja"

4. avgust

Početak "Oluje"

Akcija "Oluja" počela je 4. avgusta u 4 sata posle ponoći. Hrvatskoj vojsci i policiji do totalne pobede trebalo je samo četiri dana. Akcija je počela napadom na tzv. sektore Sever i Jug na frontu dugom 700 kilometara. Hrvatske snage probile su prve linije odbrane Srba na 30 taktičkih smerova u bjelovarskom, zagrebačkom, karlovačkom, gospičkom i splitskom području. Hrvatsko vazduhoplovstvo raketiralo i onesposobilo predajnik Ćelavac, glavni komunikacioni centar Krajine. Dubina prodora hrvatskih oružanih snaga tada je već bila od 5 do 15 kilometara.

Kao veliki uspeh prvog dana akcije, hrvatska strana zabeležila je zauzimanje Svetoga Roka. Knin je već bio u okruženju, a hrvatske jedinice nekoliko kilometara pred gradom. Srbi odgovaraju napadima na Sisak, Šibenik, Otočac, Gospić, Ogulin...

5. avgust

Pao Knin

Oko podneva objavljena je vest: hrvatske jedinice ušle su u Knin! Na kninskoj srednjovjekovnoj tvrđavi postavljena je ogromna hrvatska zastava. Zauzeta su i okolna mesta - Vrlika, Kijevo, Drniš, Žitnić, Benkovac, Gračac, Lovinac, Ljubovo, ali i Plaški, Primišlje i Hrvatska Dubica. Do večeri je ostvareno 80 posto planiranog, a srpski civili napustili su zauzeta područja preko Srba i Dvora. Srbi odgovaraju raketnim napadima iz Bosne na Županju, iz istočne Slavonije na Osijek, Vinkovce, Nuštar, s Korduna na Karlovac, a iz istočne Hercegovine na dubrovačko područje.

6. avgust

Krajina je poražena

Hrvatske snage spojile su se s Hrvatskim vijećem obrane (vojskom bosanskih Hrvata) i Petim korpusom Armije BiH na granici BiH, na reci Korani kod Tržačkih Raštela. Time je presečen strateški pravac srpskog snabdevanja Knin-Bihać. Poslepodne u Knin dolazi i predsednik Hrvatske Franjo Tuđman.

Krajina je poražena. Pale su Petrinja, Slunj, Kostajnica, Plitvička jezera, Obrovac... Snage Vojske  RSK su treći dan akcije "Oluja" u rasulu: 21 kordunski korpus, koji se predao 8. kolovoza, bio je u okruženju, a 15. lički i 39. korpus pred razbijanjem.

U neđelju ujutro Hrvatska je vojska ušla u Petrinju, a oko 23 sata u Glinu.

7. avgust

Kraj

Poslednjeg dana "Oluje" pali su i Turanj i Tušilović, pa Vojnić i Topusko, Gornji i Donji Lapac... U 18 sati hrvatski ministar odbrane Gojko Šušak objavio je da je akcija "Oluja" završena s vojnog aspekta. Hrvatske snage su izašle na međunarodno prlznate granice Republike Hrvatske.

Epilog

U operaciji "Oluja" učestvovalo je 138.500 pripadnika Hrvatske vojske, MUP-a i Hrvatskog vijeća obrane. Tim snagama su se, prema hrvatskim izvorima, suprotstavile srpske snage od oko 31.000 vojnika. Područje zahvaćeno hrvatskom ofanzivom napustilo je gotovo celokupno srpsko stanovništvo. Kolone izbelica na traktorima i drugim poljoprivrednim vozilima su preko područja pod kontrolom bosanskih Srba u zapadnoj i severnoj Bosni krenule ka Srbiji, izložene čestim napadima hrvatskih snaga. Vlasti u Srbiji, čiji su mediji gotovo potpuno ignorisali pad Krajine, izbegličke kolone upućivale su u centre u unutrašnjosti zemlje, uključujući i pokrajinu Kosovo u kojoj većinu čine kosovski Albanci.

Nakon akcije "Oluja", hrvatske vlasti zatvorile su područije bivše Krajine. Ulaz je bio dozvoljen samo hrvatskoj vojsci i policiji, ali i hrvatskim izbeglicama iz tog područja. Tada je u Hrvatskoj otpočelo sa temeljnim miniranjem i rušenjem praznih srpskih kuća.

Komandant civilne policije mirovnih snaga UN za područje Knina, general Alan Goran, na kraju svoje misije napisao je u izveštaju da je policija UN na tom području, nakon dolaska hrvatskih snaga, pronašla 128 ubijenih srpskih civila, a 73 odsto zgrada je uništeno.

Prema nekim podacima (preciznih podataka još nema), u akciji hrvatske vojske "Oluja" nestalo je 1.805 osoba, a Hrvatski helsinški odbor za ljudska prava tvrdi da je tokom te operacije poginulo oko 700 civila. Taj odbor je u više navrata optužio hrvatske snage da su tokom operacije "Oluja" pocinile zločine nad srpskim stanovništvom. Spaljeno je preko 20.000 srpskih kuća, dok su ostale opljačkane i devastirane.

Dokumentaciono-informativni centar "Veritas" u svojoj evidenciji ima imena 1.960 poginulih i nestalih Srba, od čega 1.205 civila, među njima 522 žene i 12 dece.