Hrvatska iza Slovenije u razvoju turizma

Prva tri mjesta na ljestvici konkurentnosti u turizmu već godinama drže Švicarska, Austrija i Njemačka, zemlje koje nemaju more.

U dvije godine, od 2007. do 2009., Hrvatska se popela za četiri mjesta na ljestvici konkurentnosti u turizmu, a Slovenija u istom periodu za čak 9 mjesta i nalazi se na 35. mjestu, odmah iza nas! Istraživanje svake godine na osnovi cijena i ponude izrađuje Svjetski ekonomski forum.

Relativno visoko 34. mjesto naizgled ne zvuči loše ako se uzme u obzir da su istraživanjem obuhvaćene 133 zemlje svijeta. Međutim, budući prva tri mjesta već godinama drže Švicarska, Austrija i Njemačka, zemlje koje nemaju more, situacija je zabrinjavajuća. Čak i Grčka je na daleko boljem 24. mjestu, a Južna Koreja na 31., dakle tri mjesta ispred nas. Mađarska, koja nema niti more niti planine, poput Švicarske i Austrije, samo je tri mjesta iza Hrvatske. Loše turističko osoblje

Još je porazniji podatak da turizam u Sloveniji sudjeluje sa 12 posto BDP-a dok je u Hrvatskoj samo za 0,5 posto veći te iznosi 12,5 posto BDP-a. Brojke sve govore: Cijene moramo bolje prilagoditi ponudi ili obrnuto, inače bi nas u turizmu za godinu ili dvije mogla prestići jedna Mađarska, Poljska i Bugarska koje su do prije tri godine bile daleko iza nas, a sada su nam za petama.

I u izvještaju se navodi da su neke od zemalja koje su Hrvatskoj izravni konkurenti poboljšale svoju poziciju na ljestvici turističke konkurentnosti. Tako se, primjerice, Cipar ove godine popeo za tri mjesta te se nalazi na 21. mjestu ljestvice, a Crna Gora se popela na 52. mjesto, dok je prije dvije godine bila na 59. mjestu.

Hrvatska je dobila visoke ocjene za turističku infrastrukturu, ali u izvješću stoji da nema dovoljan broj profesionalnog osoblja te da je loša povezanost zračnim prometom. Nakon Švicarske, Austrije i Njemačke, među prvih deset se nalaze Francuska, Kanada, Španjolska, Švedska, SAD, Australija i Singapur. Posljednje mjesto pripalo je afričkoj državi Čad, kao najnesigurnijoj zemlji na svijetu.

Indeks turističke konkurentnosti mjeri uspješnost pojedine zemlje u sektoru putovanja i turizma, a podijeljen je u tri kategorije koje obuhvaćaju zakonodavnu regulativu, povoljno okruženje za razvoj poslovanja te kvalitetu ljudskih resursa uz bogatstvo kulturnih i nacionalnih dobara.

- Ljestvica se ne temelji na natjecanju u ljepoti niti je zrcalo privlačnosti pojedinih zemalja. Cilj je mjerenje faktora koji potiču razvoj turističke i industrije putovanja u pojedinim zemljama - upozorila je viša ekonomistica WEF-a Jennifer Blanke. Turisti sve oprezniji

Najveće kritike Hrvatska je dobila upravo zbog cjenovne konkurentnosti. Pojednostavljeno, cijene su previsoke s obzirom na lepezu i kvalitetu ponude sadržaja.

- U turbulentnim vremenima globalne gospodarske krize turisti će postati još oprezniji oko planiranja troškova i izbora destinacije. Zbog toga Hrvatska mora još više poraditi na cjenovnoj konkurentnosti turističke ponude kako bi uspjela zadržati stare te privući nove goste - ističu u Nacionalnom vijeću za konkurentnost.

Plan Ljubljane: Doći na 20. mjesto do 2020. g.

ZAGREB - Slovenija od turizma ima 12 posto BDP-a, a cilj ima je to podići na čak 15 posto. Dugoročni cilj je da se do 2020. godine učvrste na visokom 20. mjestu ljestvice konkurentnosti u turizmu, dakle za čak 14 mjesta ispred Hrvatske. Također do 2020. godine namjeravaju godišnji prihod od turizma povećati na 2,5 milijardi eura. Slovenija, rekao nam je Dimitrij Piciga, direktor slovenske turističke organizacije, neće i ne želi biti masovno turističko odredište poput Cipra ili Hrvatske, ali bi uz određene uvjete mogla u roku od pet do šest godina udjel turizma u ostvarenom BDP-u podići sa na 15 posto, čime bi ušla u gornju ljestvicu europskih država u kojima je turizam značajna gospodarska djelatnost.

Vrlo dobri rezultati ostvareni su u termalnim lječilištima i welness centrima, dok je najveći pad lani zabilježio kongresni turizam kojega je kriza najviše pogodila. Otkako je članica Europske Unije, Slovenija je na natječajima za turističku infrastrukturu iz zajedničkih europskih fondova sufinancirala 93 projekta u vrijednosti od 125 milijuna eura, a na taj način stvoreno je novih 1320 radnih mjesta i 1700 novih turističkih ležajeva.

(Jutarnji.hr)