O svom novom filmu, o potrazi sa svojim i našim korenima za B92 govori Srđan Keča, reditelj filma “Pismo ocu”, koji će biti prikazan na ovogodišnjem festivalu BELDOCS.
Autor: Razgovarala: Danijela Hadžić
Postavljajući pitanje zašto si morao da odeš tata, Srdjan Keča pokušava da nađe uzrok smrti svoga oca. Kroz porodične albume, video snimke i razglednice on se vraća u Jugoslaviju sedamdesetih godina i uvodi gledaoce u život njegove porodice. U razgovoru sa starim prijateljima, rodbinom, on nam otkriva kakve su ljudske sudbine na Balkanu posle rata i traži odgovore gde smo se mi to izgubili.
Istražujući porodičnu istoriju i tražeći odgovore, dotičes se ratova i politike devedesetih godina, koji su ostavili veliki pečat na ovim prostorima. Ti se takođe baviš i pitanjem koliko je čovek spreman da ide daleko, preispitujući prošlost da bi pronašao odgovore. Da li je i koliko bilo teško to istraživanje?
"To pitanje koliko daleko je čovek spreman da ide više je stvar prirode filma. Postoji jedan film Žana Ruša u kom on snima ritual prizivanja kiše. U jednom trenutku kamera počne da se udaljava od kruga ljudi koji plešu, a Ruš iz ofa kaže: "Mogao sam da nastavim da snimam, ali sam umesto toga rešio da napravim film." Da smo videli kako pada kiša, da li bi to bio neki dokaz da je ritual bio uspešan? Da smo nastavili da čekamo još satima, da li bi to bio dokaz neuspeha? Na neka pitanja film prosto ne može da da odgovore, pa ne treba ni da pokušava. Trudio sam se da ne pređem tu granicu.
A istraživanje nije bilo teško, možda baš zato što sam pravio film, tu onda uvek postoji element zadovoljstva procesom rada. Da nisam pravio film, bilo bi teže, ili još verovatnije nikad ne bih ni postavio mnoga pitanja."
“Pismo ocu” je film lične prirode i vrlo je intiman. Koliko se razlikovalo snimanje ovog filma od ostalih tvojih dokumentaraca?
"Ne mnogo. Prosto zato što mi je svaki film ličan na način koji nema veze sa mojom direktnom vezom sa temom, pa čak i kad sam posle "Pisma ocu" snimao "Miraž" u Dubaiju, u kom nikad ranije nisam bio. I u "Pismu ocu" film je vodila nekolicina slika koje sam imao u glavi i želeo da snimim, i ceo film je narastao oko tih slika."
S obzrom na to da živiš i radiš u Londonu, ti se vraćaš u Srbiju da bi napravio dokumentarac. Koliko dugo je trajalo snimanje filma?
"Veoma kratko, svega nekih šest nedelja. Pri tom prvog dana snimanja nisam imao pojma šta radim, kakav film pravim, i kako ću da povežem stvari koje sam hteo da povežem. Film je snimljen u jednom dahu, a tako je manje-više i izmontiran. Radio sam sa sjajnom montažerkom, australijankom Ketrin Li. Pokušavali smo da montiramo onako kako se snima, u naletima, brzo i intuitivno, bez previše razmišljanja, i to se isplatilo."
Interesantno je da u filmu nema intervjua sa bratom Davorom. Zbog čega?
"Brat i ja smo snimili dosta materijala u kom razgovaramo, i bila mi je namera da taj razgovor sa njim bude na samom kraju filma. Ali u montaži smo otkrili da prisustvo obojice u filmu vodi ka ponavljanju. Film je u tom trenutku bio vrlo čvrsto struktuiran, bez velikih redundantnosti. Zahtevao je snažnu koncentraciju i intenzitet svake slike, stvarali smo taj osećaj da ste tokom gotovo celog filma u nečijoj glavi. Zbog toga smo na kraju rešili da moj lik uzme na sebe da na neki način govori u ime obojice."
Kakvu reakciju očekuješ od publike?
"Nezahvalno je govoriti o tome. Film je već dosta prikazivan po Evropi, u Americi, i na našim prostorima, ali da očekujem neku specifičnu reakciju, ne bih pravio filmove."
Ove godine se prvi put prikazuje tvoj film na BELDOCS-u. Šta za tebe znači učešće na ovom festivalu?
"Svaki prostor za prikazivanje filmova je dobro došao, a situacija u Srbiji zahteva poseban entuzijazam. Da nije nekoliko ovakvih nezavisnih inicijativa, ispalo bi da publika u Holandiji i Nemačkoj ima više prilika da vidi film kao što je "Pismo ocu", nego publika u Srbiji, u kojoj je snimljen. Pre šest, sedam godina to je upravo bio slučaj, sada su stvari nešto drugačije, ali ne zahvaljujući bilo kakvim sistemskim promenama."
Film „Pismo ocu“ biće prikazan u Bioskopu Fontana (subota, 5. maj, 17:30h), Domu kulture Studentski grad (subota, 5. maj, 20:00h) i u Dvorani kulturnog centra (nedelja, 5. maj, 21:00h).
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Sedam godina nakon kupovine, kojoj su prethodile najmanje dve godine pregovora sa Sjedinjenim Državama, Poljska je objavila da je njen sistem protivvazdušne i raketne odbrane, zasnovan na američkom sistemu Patriot, dostigao punu operativnu spremnost.
Rat u Ukrajini – 1.403. dan. Komandanti trupa Centar i Istok obavestili su predsednika Vladimira Putina da su gradovi Dimitrov u DNR i Guljajpolje u Zaporoškoj oblasti pod kontrolom ruske vojske. Ukrajinci su ubrzo demantovali tu vest.
Denis Kapustin, vođa paravojnog Ruskog dobrovoljačkog korpusa (RBK), koji se bori na strani Ukrajine, ubijen je na Zaporoškom frontu, saopštio je danas RBK na Telegramu.
Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov uputio je oštro upozorenje evropskim političarima, rekavši da će ruski odgovor na bilo kakav napad biti razarajući.
U Autonomnoj Pokrajini Kosovo i Metohija održali su se vanredni izbori za skupštinu privremenih institucija samouprave, pošto nakon izbora održanih 9. februara vlada nije formirana.
U Autonomnoj Pokrajini Kosovo i Metohija održali su se vanredni izbori za skupštinu privremenih institucija samouprave, pošto nakon izbora održanih 9. februara vlada nije formirana.
Rat u Ukrajini – 1.404. dan. Predsednik SAD Donald Tramp i predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski sastali su se na Floridi gde su razgovarali o predloženom mirovnom sporazumu od 20 tačaka.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić govorio je u emisiji "Hit Tvit" o uklanjanju šatora iz Pionirskog parka, debaklu blokadera, situaciji sa NIS-om, kao i o mnogim drugim aktuelnim temama.
Američki predsednik Donald Tramp rekao je da je na sastanku sa ukrajinskim predsednikom Volodimirom Zelenskim na njegovom imanju Mar a Lago na Floridi, postignut veliki napredak i da je usklađeno oko 95 odsto dela mirovnog plana za okončanje rata sa Rusijom.
Međunarodna federacija za dijabetes zvanično je ove godine priznala dijabetes tipa 5, manje poznat, ali ozbiljan oblik bolesti, prenosi danas portal Sajens Alert.
Smatra se da su UV zračenje, jonizujuće zračenje, hemijski agensi, imunska deficijencija i/ili supresija, glavni karcinogeni faktori za pojavu tumora kože, pa i i basocelularni karcinoma (BCC).
U najnovijem izveštaju Svetske zdravstvene organizacije (SZO) ističe se da Evropa ima najveći nivo konzumacije alkohola na svetu, što znatno doprinosi prevremenoj smrtnosti i povredama.
Dobra vest je da ovo nije kraj priče – ekipu ćemo ponovo gledati na sledećem izdanju Phygital Games of the Future turnira, koje će se održati naredne godine u Kazahstanu.
Meteorologists warn that Europe should prepare for severe frosts, as the New Year brings a beast from the east, bringing significant cold, with snow falling continuously for 96 hours in some areas.
Ukrainian President Volodymyr Zelensky stated that Ukraine is ready to give up its ambitions to join the NATO Alliance as a demonstration of its willingness to end the nearly four-year-long conflict.
A local ceasefire between Ukraine and Russia has been agreed upon through the mediation of the International Atomic Energy Agency (IAEA), reported Ukrainska Pravda.
Extraordinary elections are being held in the Autonomous Province of Kosovo and Metohija for the assembly of the provisional self-government institutions, since a government was not formed after the elections held on February 9.
Zašto da idemo kod mehaničara za ono što možemo sami da proverimo? Evo tri stvari koje možete sami da održavate na svom automobilu, što će vam uštedeti dosta novca tokom njegovog "životnog veka".
Komentari 1
Pogledaj komentare