Povodom 10 godina od ubistva Zorana Đinđića, podsećamo na njegovu Vladu kroz koju je prošlo skoro 30 ljudi, od kojih se danas samo dvoje aktivno bavi politikom.
Đinđićeva vlada nasledila je praktično razorenu državu. Gotovo celog mandata pratile su je koalicione tenzije i jak otpor pristalica bivšeg režima. Vlada Zorana Đinđića formirana je 25. januara 2001. godine. Za novu Vladu glasalo je 168 poslanika od 233 prisutnih na sednici Skupštine Srbije tog dana.
Izboru Đinđićeve vlade prethodio je tromesečni mandat prelazne vlade koja je formirana nakon petooktobarskih promena.
Vladu na čijem čelu je bio Đinđić formirala je koalicija Demokratska opozicija Srbije (DOS), a bila je sastavljena od 18 stranaka i imala je sedam potpredsednika, 17 ministarstava i 16 ministara.
Zoran Đinđić je pre glasanja izneo ekspoze o radu buduće vlade. Jednočasovnim izlaganjem, bez fraza i brojki, koristeći jednostavne izraze, Đinđić je u Skupštini predstavio program buduće vlade.
On je ocenio da je Srbija posle 5. oktobra "ponovo uzela sudbinu u svoje ruke" i da je njegova vlada "dobila mandat za promene od naroda na ulicama Srbije".
Ovo što mi danas radimo - konstituisanje demokratske vlade – možemo u smiboličnom smislu da smatramo 6. oktobrom. Ova vlada danas dobija mandat koji nam je dao narod na ulicama Srbije - mandat za promene. Zbog toga, u svakom danu ove Vlade mi ćemo zapamtiti - izabrani smo da sprovedemo reforme", rekao je on.
"Onog dana kada zaboravimo to i pomislimo da smo dobili mandat da vladamo i upravljamo, toga dana smo izgubili", poručio je tada Đinđić poslanicima republičkog parlamenta.
Reforme je Đinđić podelio u pet grupa – opšta stabilnost u regionu, stabilne demokratske institucije, dobro zakonodavstvo, kvalitetna saobraćajna infrastruktura i kvalitetna radna snaga.
Prvi demokratski premijer tada je postavio cilj vlade - za najkasnije 10 godina Srbija će postati član EU, a njegova vlada, posle četvorogodišnjeg mandata ostaviće zemlju, koja je tada na dnu evropske lestvice, u napredovanju i prosperitetu.
Realizacija ciljeva, koje je Đinđić tada zadao svojim kolegama u Vladi Srbije, zaustavljena je njegovim ubistvom 12. marta 2003. godine.
Rezultati Đinđićeve vlade
Prva sednica nove Vlade Srbije iste večeri kada je i izabrana. Prvi potez bilo je razrešenje pomoćnika ministra unutrašnjih poslova Radomira Markovića, a za novog šefa DB-a postavljen je Goran Petrović.
Đinđićeva vlada imala je nezahvalan zadatak. Može se reći da je nasledila razorenu državu. Prema istraživanju iz 2000. godine, više od trećine stanovništva je živelo na granici ili ispod granice siromaštva, a 18 odsto populacije je živelo u krajnjoj oskudici i potpunom siromaštvu.
Pod Miloševićevom vladavinom, prosečna mesečna plata je iznosila 107 nemackih maraka (53 evra), a prosečna penzija 75 maraka (37 evra). Tokom Đinđićevog mandata prosečna plata je porasla na 130 evra, dok su prosečne penzije iznosile 100 evra i za razliku od prethodnog perioda, isplaćivane su redovno.
Nova vlada uspela je da zauzda inflaciju koja je dostizala razorne razmere za vreme Miloševića. Ipak, značajan udeo u uspostavljanju kontrole porasta cena imao je tadašnji guverner Narodne banke Mlađan Dinkić, koji je reformisao sistem, zatvorio neuspešne banke, uspostavio konvertibilnost dinara i postarao se da kurs nacionalne valute ostane nepromenjen čitave dve godine.
Pored toga, Đinđićeva vlada donela je i značajne zakone koji su predviđali reformu poreskog sistema i tržišta rada. Donet je i kontroverzni Zakon o ekstraprofitu koji se odnosio na one koji su se na račun države bogatili za vreme Miloševicevog režima. Iako se tvrdilo da će se tim zakonom u državnu kasu povratiti najmanje milijardu evra, krajnji rezultati su bili i više nego skromni.
Đinđićeva vlada je zaslužna i za početak privatizacije u Srbiji. Taj proces, međutim, nije dao željene rezultate. Tako Evropska komisija danas od Srbije zahteva da se preispitaju 24 sporne privatizacije. Doduše, najveći deo njih je obavljen u periodu posle ubistva Zorana Đinđića.
Istina je da je i veliki broj ljudi u tom periodu ostao bez posla, no ekonomisti su tada procenjivali da čak trećina od 1,5 milion zaposlenih u zemlji predstavlja "tehnološki višak" jer su njihova radna mesta bila nepotrebna i suvišna.
Đinđićeva vlada uspela je da privuče i značajnu međunarodnu finansijsku pomoć u Srbiju. Od oktobra 2000. do kraja juna 2002. godine, zemlja je dobila i potrosila oko 1,2 milijarde dolara pomoći.
Đinđić je 2002. godinu proglasio godinom borbe protiv organizovanog kriminala. U julu 2002. Vlada Srbije usvojila je Zakon o borbi protiv organizovanog kriminala. Da bi postao važeći bilo je potrebno da postane sastavni deo saveznog Zakona o krivičnom postupku. Za tako nešto bilo je neophodno da ga izglasa i Savezna skupština.
Međutim, DSS i crnogorska Socijalistička narodna partija opstruiraju donošenje zakona sve do decembra 2002. godine. Opširnije o tome možete čitati u Hronologiji događaja uoči atentata na premijera.
Đinđić i Kosovo
Zoran Đinđić u decembru 2002. godine pravi strategiju za Kosovo i Metohiju, koju kasnije prezentuje članovima svoje vlade. Strategija je bila sledeća: najpre, nametanje teme – “Nezavisna država KiM najlakše će nastati u mraku i u tišini. Čim se upali svetlo i čim počne otvorena rasprava, naše šanse rastu”, oslikao je Đinđić u dokumentu koji u januaru i februaru 2003. godine jednoglasno usvajaju i Predsedništvo DOS i Kolegijum Vlade Srbije.
Prvi konkretan zahtev, prema ovom planu, bilo bi vraćanje kontingenata vojske i policije, što je predviđeno Rezolucijom 1244 i insistiranje na tačnom datumu povratka. Potom, izmene Ustavnog okvira za KiM, unošenjem neke vrste njegovog federalizovanja, po uzoru na odnose unutar federacije BiH, a Srbija bi ga prihvatila u nekoj vrsti asimetrične veze - više od pokrajine, manje od republike.
“Ako KiM ide u pravcu nezavisnosti, i ako mi to ne možemo da sprečimo, treba da tražimo: a) teritorijalnu podelu, b) efikasne međunarodne garancije za Srbe koji ostaju u albanskom delu, c) posebni status verskih objekata”, navodi Đinđić.
U intervju “Večernjim novostima”, samo nedelju dana uoči atentata, Đinđić poručuje da Srbija ne može da prihvati nezavisnost pokrajine, kao i da rešenje statusa Kosova vidi u kompromisu.
“Rešenje može i mora da bude jedino kompromisno. Ne sme da počiva na nerealnim pretpostavkama. Lično, teško mogu da zamislim lojalne kosovske Albance u državi Srbiji. A teško da može normalno funkcionisati država sa ogromnim brojem nelojalnog stanovništva. Takva država ne bi bila naš dugoročni nacionalni interes. Ali, s druge strane, Srbija ima svoje državno pravo i na Kosovu i Metohiji. Srbija nije pod protektoratom da bi iko mogao da joj nameće bilo koje rešenje za neki deo njene teritorije”, naveo je tada Đinđić.
Đinđićeva vlada imala je sedam potpredsednika, 17 ministarstava i 16 ministara. Danas se politikom aktivno bave još samo Božidar Đelić i Žarko Korać, Vladan Batić i Vuk Obradović nisu više među živima, dok se ostali bave biznisom, sportom, predaju na fakultetima ili su članovi međunarodnih udruženja.
- od 2005. godine bio je angažovan na mestu direktora francuske banke "Kredi Agrikol" za Istočnu Evropu, ali napušta tu funkciju nakon povratka u Vladu Srbije 2008, kada je izabran za potpredsednika Vlade i ministra za nauku i tehnološki razvoj
- na parlamentarnim izborima 6. maja 2012. godine izabran je za poslanika u Skupštini Srbije
- jedno vreme bila je pomoćnica generalnog sekretara UN i pomoćnica administratora Programa UN za razvoj (UNDP). Danas je direktorka Centra za Visoke ekonomske studije
Goran Pitić, ministar za ekonomske veze sa inostranstvom
- više se ne bavi politikom
- predsednik je Upravnog odbora "Sosijete ženeral" banke i član je Upravnog odbora "Metalca" iz Gornjeg Milanovca
- član je predsedništva Saveza ekonomista Srbije, Udruženja korporativnih direktora, Upravnog odbora Udruženja banaka Srbije i Nacionalnog saveta za konkurentnost
- potpredsednik je Odbojkaškog saveza Srbije
- redovnan je profesor i predsednik Saveta Fakulteta za ekonomiju, finansije i administraciju (FEFA)
Aleksandar Vlahović, ministar za privredu i privatizaciju
- od 2003. do 2008. godine bio je poslanik demokrata u Skupštini Srbije
- od 2004. partner i suvlasnik kompanije “EKI − Investment”
- predsednik je Saveza ekonomista Srbije
- bio je predsednik Sportskog društva Crvena Zvezda od 2006 do 2010. Član je predsedništva KK Crvena Zvezda i potpredsednik je Odbojkaškog saveza Srbije
- nedavno je Radnoj grupi Uprave kriminalističke policije MUP-a, u svojstvu građanina dao iskaz i doneo deo dokumentacije o spornoj privatizaciji "Sartida"
- bio je kandidat DHSS-a na predsedničkim izborima u Srbiji 13. juna 2004.
- na parlamentarnim izborima 2007. izabran je za poslanika na listi LDP-a. Poslanik je bio i narednom sazivu Skupštine Srbije konstituisanom nakon izbora u maju 2008. godine
Dragan Veselinov, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede
- na funkciji ministra bio je do maja 2003, kada je usled pritiska javnosti podneo ostavku zato što je njegov vozač izazvao saobraćajnu nesreću u kojoj je stradala Katarina Marić
- redovna je profesorka na Fakultetu tehničkih nauka u Novom Sadu
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Rat u Ukrajini – 794. dan. Ukrajinski presednik Volodimir Zelenski izjavio je da je Ukrajini potrebno najmanje sedam PVO sistema Patriot i pozvao ukrajinske partnere da ne gube vreme kako bi se Rusiji uputio "odlučan signal".
Glasanje o Rezoluciji o Srebrenici pred Generalnom skupštinom Ujedinjenih nacija, prvobito planirano za 2. maj, pomereno je za najmanje četiri dana, jer Zapad želi da dobije na vremenu kako bi prikupio dodatne glasove.
Rat u Ukrajini – 793. dan. Juče su na frontu bila 93 borbena okršaja, najviše ruskih napada Oružane snage Ukrajine odbile su na pravcu Avdejevka, Bahmut, Liman i Novopavliv, saopštava Vojska Ukrajine.
Kina je usvojila zakon o carinama kojim želi da osnaži mehanizme odbrane svoje ekomonije nakon pretnji Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije da će reagovati na izvoz jeftinih kineskih proizvoda.
Trideset izraelskih rezervista padobranaca rekli su da se više ne osećaju sposobnim da obavljaju svoje dužnosti i da neće odgovoriti na poziv da se pripreme za predstojeću operaciju u gradu Rafa na jugu Pojasa Gaze, javio je izraelski Kanal 12.
Francuski predsednik Emanuel Makron rekao je danas da bi francusko nuklearno oružje trebalo da bude jedna od tema u debati o evropskom sistemu odbrane.
Uprava fudbalskog kluba Barnli osudila je ponašanje dela svojih navijača koji su tokom utakmice protiv Mančester junajteda skandirali o tragediji u Minhenu 1958. godine.
Predsednica i direktorka muzeja Luvr Loren de Kar najavila je danas da bi čuvena slika Leonarda da Vinčija „Mona Liza”, poznata i kao „Đokonda”, zbog popularnosti mogla da bude izložena u posebnoj prostoriji u Luvru.
At least five people died and 33 were injured in a strong tornado that hit the southern Chinese city of Guangzhou today, the Chinese public service CGTN reported.
The vote on the Srebrenica Resolution before the United Nations General Assembly, originally scheduled for May 2, has been pushed back by at least four days as the West wants to buy time to gather additional votes.
American intelligence agencies claim that Russian President Vladimir Putin did not order the liquidation of his political rival Alexei Navalny, the Wall Street Journal reports exclusively.
The greatest danger threatens the upcoming Olympic Games in France, this year's main sporting event, comes a warning from the Soufan Center from New York, a non-governmental institution that deals with global analysis.
Former US Congressional aide Gregory Tosi wrote an article for the Washington Times, explaining why the proposed draft resolution on Srebrenica misuses the very term genocide and UN principles.
YouTube najviše zarađuje od oglasa koji se prikazuju za vreme trajanja video-snimaka. Korisnicima ovo smeta, naravno, ali su oglasi razlog zbog kog je servis dostupan.
Hyundai razvija takozvani Nano Cooling Film, odnosno foliju koja, prema najavama proizvođača, omogućava da se temperatura u vozilu drži pod kontrolom čak i u najtoplijim danima.
Audi je na sajmu automobila u Kini predstavio novi model na struju, namenjen tamošnjim kupcima koji izuzetno cene dodatni prostor na zadnjim sedištima.
Da je legenda rok muzike Kurt Kobejn, koji je umro pre 30 godina, danas živ, imao bi 57 godina. Neke njegove osobine, koje nismo dovoljno cenili, mogu nam pomoći da pretpostavimo kakav bi on bio danas.
Masovni protesti šire se američkim univerzitetima. Studenti protestuju zbog izraelske vojne kampanje u Gazi. Stotine demonstranata uhapšeno je do sada širom Amerike.
Komentari 35
Pogledaj komentare