Stručnjaci naglašavaju da, osim toga što je "Gazela" već decenijama preopterećena saobraćajem, ali i zapuštena, takav most nije bio odgovarajuće arhitektonsko rešenje za ravničarski predeo u kojem je građen.
Prema rečima člana
Inženjerske akademije Ljube Kostića, prilikom izgradnje više se vodilo računa o atraktivnosti, a mnogo manje o funkcionalnosti.
On naglašava da je jedan od osnovnih propusta to što "Gazela" nema stubove u vodi, što prilično utiče na stabilnost mosta i dodaje da je sada potrebna ozbiljna rekonstrukcija, a ne sanacija.
"Mislim da je pod saobraćajem jako teško raditi. Bilo bi idealno da se zatvori saobraćaj, ali ako to ne može, onda bi trebalo da se, sa uzvodne i nizvodne strane, doda potpuno nova konstrukcija drugog tipa mosta, kao što je to nekad bio slučaj sa Brankovim mostom”, kaže Kostić.
"Svi smo zainteresovani da stanje beogradskih mostova pređe u ruke stručnjaka, a ne da to uglavnom pokriva politika. Grade se novi mostovi iz političkih razloga, pravi se simbol grada, a ne radi se na tome da ovo što imamo osposobimo, ojačamo, revitalizujemo i osiguramo", smatra on.
O ovoj temi B92 je ugovorio razgovor sa
ministrom infrastrukture Milutinom Mrkonjićem. On se, međutim, bez ikakvog objašnjenja nije pojavio u ugovoreno vreme.
Inače, gradonačelnik Beograda Dragan Đilas je prošle jeseni optužio ministra Milutina Mrkonjića i nadležne za obnovu mosta "Gazela" da mu osam meseci nisu dostavili jasan plan radova.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Komentari 5
Pogledaj komentare