Narusavanje podele vlasti

Izvor: Nebojsa Sarkic

Sreda, 03.07.2002.

10:30

Default images

Ovih dana, u najsiroj javnosti, mnogo se govori o lustraciji. Duhovi su se, posebno, uzburkali oko izmena zakonskih propisa kojima se uvodi lustracija sudija. Zelim da naznacim razloge zasto sam protiv, ovako predlozenog, lustriranja sudija:

– U svom izvornom znacenju, lustracija podrazumeva "duhovno preciscenje" i vezuje se za religijske obrede kojima se okajavaju gresi, a lice se duhovno cisti od pocinjenih gresaka. Smatram da je potpuno neprimereno sudijskoj funkciji bilo kakvo ociscenje od gresaka. Sudije su osobe izuzetnog znanja i drustvenog ugleda, te je koriscenje ovakvog termina, na pocetku treceg milenijuma, najblaze receno, neprimereno.

– Lustracija se, u novije vreme, vezuje za udaljavanje sa odredjene drzavne ili javne funkcije, zbog ucinjenih gresaka u proslosti, i pretpostavlja vremenski ogranicenu zabranu bavljenja drzavnim ili javnim funkcijama. Ovakvo znacenje koristi se u vecini bivsih istocnoevropskih zemalja.

– Smatram da Jugoslavija nije bila ni Istocna Nemacka, ni Bugarska ni Albanija..., te da je bilo kakvo poredjenje jugoslovenskih sudija sa sudijama naznacenih zemalja neodrzivo.

– Cak, i ako bismo koristili iskustva tih zemalja, mogli bismo zakljuciti da se ni oni nisu "usrecili" sa lustracijom. Na primer, ona je u Poljskoj trajala gotovo 10 godina, bez znacajnih rezultata. U Istocnoj Nemackoj pokrenuto je preko 2.000 postupaka, da bi se samo u 18 predmeta oni zavrsili razresenjem sudija, i to, prevashodno, zbog njihove saradnje sa tajnom sluzbom drzavne bezbednosti.

– Ako bismo lustraciju sudija shvatali u savremenom znacenju, ona bi podrazumevala udaljenje sudija iz suda (razresenje), i zabranu obavljanja sudijske funkcije, ili funkcije u pravosudju za izvestan vremenski period. Ovakva odredba bila bi, direktno, suprotna Ustavu Republike Srbije koji precizno odredjuje da sudije imaju stalnost mandata, i precizno odredjuje u kojim slucajevima sudija moze biti razresen. Uvodjenje bilo kojeg novog kriterijuma, osim postojeceg u Ustavu, svakako, nije dozvoljeno.

– Ukoliko bi se, ipak, uvodio zakonom neki novi kriterijum, postavlja se objektivno pitanje ko bi bio ovlascen da utvrdjuje nepodobnost sudije. Do sada je to bila, iskljucivo, Opsta sednica Vrhovnog suda Srbije, a prema novim odredbama Visoki sudijski savet (telo sastavljeno od dominantnog broja sudija).

– Uvodjenje novog kriterijuma, pored vec postojecih, snazno bi podsecalo na ranije kritikovanu "moralno-politicku podobnost". To bi, bez sumnje, vodilo ideologizaciji pravosudja, protiv cega smo se svi borili.

– Jedan od najjacih argumenata je narusavanje proklamovanog principa podele vlasti. Predlozenim resenjem, izvrsna vlast ponovo namece svoja poimanja sudstva i vrednosti prilikom izbora i razresenja sudija.

– Nacinom na koji se predlaze sprovodjenje lustracije bitno se narusava i princip nezavisnosti sudstva. U pravnoj teoriji postoje brojni razlozi koji uticu na nezavisnost sudstva, ali jedan od primarnih je, svakako, stalnost sudijskog poziva. Ta stalnost moze se narusiti u samo, veoma precizno, ustavom i zakonom predvidjenim slucajevima. Svako prosirivanje razloga za razresenje narusava stalnost mandata a, samim tim, i proklamovanu nezavisnost sudstva.

– Pristalice lustracije naznacavaju da ona ne predstavlja krivicnu odgovornost. Ipak, sudijska odgovornost mora biti objektivizirana, te mora predstavljati krivicno delo, precizno krsenje pravila sudskog postupka, ili profesionalnih etickih kodeksa. Nema razresenja sudije bez objektivne odgovornosti, te se ne moze govoriti o apstraktnom krsenju ljudskih prava, od strane sudije. Samo kompetentni i kvalifikovani sastav (Opsta sednica Vrhovnog suda ili Visoki sudijski savet), mogu utvrdjivati ove povrede i predlagati eventualno razresenje.

– Predlozeni vid lustracije se, ipak, mora gledati u kontekstu predloga i delovanja izvrsne vlasti po ovom pitanju. Podsetimo se da je, prosle godine, u predlogu novog Zakona o sudijama, bila predvidjena "opsta reizbornost". Srecom, taj predlog nije prosao. Drugi udar izvrsne vlasti bio je spisak od oko 180 sudija redovnih sudova, i oko 70 sudija za prekrsaje. Treba reci da je, po tom spisku, razreseno troje sudija. Dvadeset i cetiri sudije za prekrsaje, koji su razreseni, uspeli su u upravnom sporu, te su odluke Ministarstva pravde o njihovom razresenju ponistene od strane Vrhovnog suda Srbije.

– Naznacena lustracija, neminovno, vodi ka novom "zastrasivanju" sudija. Najgore sto moze da nam se desi, to je da dobijemo uplaseno sudstvo. Sudija koji se plasi za svoju egzistenciju ne cita propise, ne koristi pravnu literaturu, niti konsultuje sudsku praksu. On osluskuje volju izvrsne vlasti. Najgora je autokontrola uplasenih sudija. Oni ce, u svim tezim predmetima, iscekivati "rasplet politickih dogadjaja" i pasivno se odnositi prema svim tezim predmetima.

– Svakako bi bilo pogresno zakljuciti da sam protiv promena u pravosudju. Smatram neminovnim brojne promene u pravosudju, koje bi bile logicki osmisljene i koordinirane. To je, pre svega, izmena procesnih zakona sa odredbama o efikasnijem postupku i vecim ovlascenjima suda. To su izmene zakonskih propisa iz materijalnog prava, koja su usaglasena sa evropskim i svetskim standardima. Tu je znacajno poboljsanje materijalnog polozaja sudija i bolja opremljenost sudova. To su obavezne edukacije koje sluze povecanju znanja i, svakako, izmene propisa o zaostravanju odgovornosti sudija i svih zaposlenih.

– Predlozena lustracija, po mom misljenju, ne spada u deo predlozenih reformi, jer je nedovoljna i ogranicena. Prema nespornim analizama, broj lica na koje bi se odnosila predlozena lustracija (ucesce u izbornim predmetima, "montirani procesi" i sl.) ne bi presao 30-50 sudija. To u procentima predstavlja jedva 2% ukupnog broja sudija, te se cini, zaista nerazumno, da se napred naznaceni principi krse zbog tako malog broja sudija.

– Ovo, tim pre, jer prema sada vazecim propisima postoje dovoljno efikasni mehanizmi da se sve sudije koje su radile nezakonito, i koje su se ogresile o vazece propise u prethodnom periodu, razrese.

– Pristalica sam postovanja zakonske procedure i, kada su sudije u pitanju, utvrdjivanja individualne odgovornosti za precizno utvrdjenu povredu zakona.

– Posebno zabrinjava sto se lustracija predlaze za sudije, a ne za druge drzavne funkcionere, ili sluzbe.

Svi izneti argumenti moraju se razumeti kao moj licni stav protiv predlozene lustracije sudija. Ovi razlozi, ni u kom slucaju, ne znace zelju da se zastiti neko iz pravosudja ko je postupao suprotno zakonu, ili narusavao prava i slobode gradjana. Mehanizmi utvrdjivanja odgovornosti u pravosudju postoje, i moraju se postovati. Pogubno bi bilo narusiti temeljne principe podele vlasti i sudijske nezavisnosti, uvodjenjem spornih, zakonskih resenja, zarad ostvarivanja ciljeva koji se mogu ostvariti prema vec postojecim propisima.

Autor je zamenik saveznog ministra pravde

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 0

Pogledaj komentare

0 Komentari

Možda vas zanima

Svet

Idu na 500.000 Rusa: Nemaju šanse?

Francuska može da izdvoji samo dve brigade za podršku Oružanim snagama Ukrajine, što će biti kap u čaši u poređenju sa veličinom i snagom ruske vojske, rekao je pukovnik Aleksandar Vautraver na TV kanalu LCI, prenosi RIA Novosti.

20:42

5.5.2024.

23 h

Podeli: