Istovremeno je dug države dostigao 279,5 milijardi kuna (36,8 milijardi evra), odnosno 85 odsto BDP-a, saopšteno je danas u Zagrebu.
Poređenja radi, manjak države za 2013. iznosio je 17,6 milijardi kuna ili 5,4 odsto BDP-a, dok je dug države iznosio 266,1 milijardu kuna, odnosno 80,6 odsto BDP-a, pokazali su podaci iz Izveštaja o prekomernom budžetskom manjku i nivou duga opšte države u Hrvatskoj, koji je predstavio Državni zavod za statistiku (DZS).
Na ovom izveštaju se zasniva fiskalni nadzor Evropske komisije nad zemljama članicama Evropske unije i njime se utvrđuje da li one zadovoljavaju kriterijume iz Mastrihta, kojima se precizira da udeo budžetskog deficita države u BDP-u treba da bude manji od tri odsto, a konsolidovani dug države na nivou do 60 odsto BDP-a.
Do rasta pokazatelja došlo je i zbog primene nove ESA2010 metodologije, preneo je regionalni portal Seebiz.eu.
Najveći uticaj na budžetski deficit imao je statistički tretman transfera socijalnih doprinosa iz drugoga u prvi penzioni stub jer se, po statistickim pravilima, ta transakcija ne priznaje kao prihod u trenutku primanja, pa je deficit uvećan za 3,07 milijardi kuna, naveo je DZS u izveštaju.
Takođe, bitan uticaj na povećanje deficita imalo je preuzimanje duga trgovačkog društva HŽ Kargo, u iznosu od 955 miliona kuna.
S druge strane, reklasifikacija dve finansijske institucije - Hrvatske banke za obnovu i razvoj (HBOR) i Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DAB) - pozitivno je uticala na istu kategoriju, dok je uključivanje HBOR-a uticalo na porast duga države u visini od 4,4 odsto BDP-a.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Komentari 0
Pogledaj komentare