"'Tihi ubica' hara vojvođanskim njivama, poslednji je čas"

Srbiji, a posebno Vojvodini, preti velika opasnost od trajnog osiromašenja zemljišta, što bi imalo nesagledive posledice, kaže Jovica Vasin sa Instituta za ratarstvo i povrtarstvo.

Fokus

Izvor: Jelena Stjepanoviæ

Ponedeljak, 06.03.2017.

14:36

Foto: B92, screenshot

U razgovoru za sajt B92 BIZ, ovaj doktor nauka i rukovodilac Laboratorije za zemljište i agroekologiju ovog Instituta sa iskustvom dugim trideset godina, vrlo dosledno objašnjava zašto je sada poslednji momenat da, pre svega, država shvati razmere problema i regauje munjevito. Jer u suprotnom, Vojvodinu više nećemo moći da zovemo ni žitnicom Srbije, a kamoli Evrope.

“Opadanje sadržaja organske materije u zemljištu nije tako akcedentna pojava, traje dugo i ja volim da je nazovem ‘tihim ubicom’ našeg zemljišta. Ako pogledamo istorijski, Vojvodina je tri četvrtine bila pokrivena zemljom černozemska ritska crnica koju karakteriše visok sadržaj organske materije, preko 5 odsto humusa. Sada je u Vojvodini takve zemlje svega na 5 procenata površina”, objašnjava Vasin.

Ako se pogleda u proseku, procenat humusa je sada na oko tri procenta, što je, kako navodi, na granici. “To znači da na polovini parcela je obogaćenost loša i da već imamo problem”.

Uzroci takvog stanja su, pre svega, dominantna upotreba mineralnog, dakle veštačkog đubriva, koje je intenzivirano od 70-ih godina prošlog veka.

“Svake četvrte godine bi trebalo na jedan hektar baciti 40 tona stajskog đubriva, a mi to nemamo. Svedoci smo da od 90- ih godina rapidno opada brojnost svih životinjskih vrsta a samim tim i količina stajnjaka. Da bismo mogli da imamo prirodno đubrenje svake četvrte godine, što je optimalno, potrebno je 20 uslovnih grla stoke po hektaru, a mi imamo 0,3. Dakle, činjenica je da dosta dugo nećemo imati dovoljne količine stajnjaka”, objašnjava Vasin.

Sa druge strane, i đubrivo koje imamo se ne priprema na propisan način i velike količine amonijaka, koji je baš potreban zemlji, se gubi.

Savet ratarima bio bi, kako kaže, da nikakko ne pale žetvene ostatke, već da ih zaoru i na taj način doprinesu očuvanju organskih materija u zemljištu. Glavna posledica pada humusa u zemljištu je pad prinosa i Vasin upozorava da je poslednji trenutak da se preuzme sveobuhvatna akcija na državnom nivou jer su procesi obnavljanja spori i trebaće puno vremena da se zemlja obogati.

Iz tog razloga su zajedničku akciju pokrenuli Institut za ratarstvo i povrtarstva u Novom Sadu, Vode Vojvodine, Zadružni savez i Poljoprivredni fakultet u Novom Sadu i apeluju na sve državne organe da što pre preduzmu akcije.

Na pitanje šta se može učiniti da bi se crni scenario za vojvođanske njive izbegao, Vasin kaže da je đubrenje stajnjakom osnovno, ali da postoje i određene alternativne metode kao što su korišćenje nus proizvoda iz prehrambene industrije, kompostiranje organskog otpada, kao i gajenje biljaka koje bi se koristile da povećaju nivo organske materije, reč je uglavnom o leguminozama.

“Ideja ima, načina ima, ali potrebno je da država stane iza toga i da sve svoje kapacitete stavi u funkciju očuvanja ovih količina organskih materija i njihovom povećanju jer kada se jednom zemlja opustoši vrlo ju je teško obnoviti. A mi govorimo o resusru u poljoprivrednoj zemlji, gde se ostvaruje zavidan suficit u trgovini poljoprivrednim proizvodima”, kaže Vasin.

Govoreći o analizi zemljišta kao važnom segment poljoprivredne proizvodnje, Vasin kaže da je reč o nekada i ključnom postupku jer se u praksi pokazalo ne jednom da su propadali višegodišnji zasadi jer prethodno nije utvrđeno kakav je sastav zemlje i da li ta kultura može tu da uspeva.

“Ljudi obezbede novac za investiciju, kupe zemlju, obezbede sadnice, agrotehniku, sade višegodišnje zasade a ne urade analizu zemljišta koja košta 200 dinara po hektaru godišnje”, kaže Vasin.

Na konstataciju da poljoprivrednici uglavnom smatraju da je analiza zemljipta skup i stručan posao, Vasin odgovara dvostruko odrično.

“Prvo dosta je toga besplatno. Ministarstvo odobrava besplatnu analizu, pojedine opštine u Vojvodini takođe. Tvrdim da je jedan od najboljih projekata u poljoprivredi u Vojvodini bilo finansiranje analize zemljišta koje je za ratare onda bilo besplatno i to je trajalo od 2002. do 2013. godine i smatram da bi to trebalo ponovo uvesti jer se tako stiče navika a koristi su neprocenjive, kaže on.

Podseća i da je po Zakonu o poljoprivrednom zemljištu obaveza da se analiza zemljišta radi svake pete godine.

Govoreći o cenama tih usluga, Vasin kaže da je cena jednog uzorka 2.500 dinara za površine do pet hektara, što znači da to godišnje dođe 500 dinara.

Opširnije pogledajte u video prilogu:

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 7

Pogledaj komentare

7 Komentari

Možda vas zanima

Svet

Propao pokušaj: Nemačka u haosu

Nemačke mašinovođe od utorka rano ujutro ponovo su u štrajku, samo nekoliko dana po okončanju prethodnog štrajka. Sudovi su odbacili pokušaj Nemačke železnice (DB) da zaustavi štrajk.

17:25

12.3.2024.

6 d

Svet

Sledi zabrana: Nova pravila za iznajmljivanje stana

Američka digitalna platforma za iznajmljivanje smeštaja Airbnb saopštila je da će do kraja sledećeg meseca zabraniti upotrebu unutrašnjih sigurnosnih kamera u zajedničkim prostorima smeštajnih objekata širom sveta.

8:21

12.3.2024.

7 d

Podeli: