Automobili

Petak, 12.05.2006.

07:42

Detroitska trojka u Beloj kući

Izvor: B92

Default images

I dok mi, kao i većina Evropljana, plaćamo benzin između jedan i dva eura za litru, Amerikanci svoj galon (3.786 l) od nedavno plaćaju u proseku skoro 3$ ili 0.792$ (oko 0.623 Eura) po litri. Blago njima pomislili bi smo mi: em najbogatiji na svetu, em plaćaju gorivo skoro duplo manje od nas. Istina je zapravo da su Amerikanci izuzetno nezadovoljni jer su taj isti galon benzina pre samo tri godine plaćali 1.40$!

Piše: Aron Arvai
Iako deluje malo čudno ova kratka analiza služi kao uvod u najavu istorijskog sastanka koji će se 18. maja odigrati u Beloj kući. Bill Ford, izvršni direktor i predsednik upravnog odbora Forda, Rick Wagoner, izvršni direktor i predsednik upravnog odbora General Motorsa, i Tom LaSorda, predsednik upravnog odbora Chrysler Groupa, po prvi put u istoriji će biti zajednio primljeni kod predsednika SAD.
Rick Wagoner, izvršni direktor General Motorsa
Interesantno je da se ovaj sastanak događa u vreme kada je američka autoindustrija u velikoj krizi. GM i Ford su već dugo u gubitcima .Od početka ove godine akcije ova dva ogromna proizvođača automobila na berzi svedena su na „junk“ status i mnogi analitičari smatraju da će teško izbeći bankrot bez neke vrste vladine pomoći.

Ni Chrysler, sada deo nemačkog koncerna Daimler Chrysler, ne stoji baš najbolje. Prema nezvaničnim informacijama na sastanku će dominirati tri glavne teme: pitanje cene benzina i alternativnih goriva, visoki troškovi zdravstvenih i penzionih premija koje su američki proizvođači obavezni da isplaćuju, kao i pitanja trenutnog odnosa dolara prema japanskom jenu.
Bill Ford, izvršni direktor Forda
Na ovom mestu se vraćamo na cene benzina sa početka naše priče. Sva tri proizvođača, naime, tvrde da je upravo povećanje cena goriva odgovorno za drastičan pad prodaje njihovih modela ,a među njima naročito velikih potrošača kao što su SUV vozila na kojima je se ostvaruje i najveći profit. Pošto se na polju cena naftnih derivata u dužem periodu ne mogu očekivati željene promene, predstavnici proizvođača potencijalnu šansu vide u alternativnom gorivu pod nazivom E85. Reč je o mešavini koja se sastoji od 85% etanola i 15% benzina.

U SAD postoji nekoliko miliona, uglavnom novijih vozila koja mogu da koriste E85 , ali je njegova distribucija još uvek veliki problem. Iako je, u želji da se smanji američka zavisnost od nafte, kongres izglaso poreske olakšice za distribuciju ovog goriva, još uvek u SAD postoji samo 600 pumpi opremljenih za točenje ovog goriva u odnosu na oko 176.000 redovnih benzinskih pumpi. Predstavnici proizvođača će na sastanku od predsednika zatražiti da pokrene akciju izgradnje mreže pumpi za E85 duž cele države ističući kako to nije samo pitanje ekonomije nego i ekologije.
Tom LaSorda, predsednik upravnog odbora Chryslera
Čini se da je bez obzira na priču o gorivu glavna i najbolnija tema ona pod rednim brojem dva. Uprave svih američkih proizvođača već duže vreme vode krstaški rat protiv sindikalnih ugovora vezanih za zdravstvene i penzione premije koje prema njihovim tvrdnjama dodaju i do 1.500$ troškova na cenu vozila. Zbog ovih troškova, tvrde oni , cene njihovih vozila nisu konkurentne, a proizvodnja trpi gubitke. Predpostavlja se da će od predsednika Busha zatražiti da deo tih troškova preuzme država, barem dok kongres ne usvoji nove zakone iz te oblasti koji će ih staviti u bolji položaj .

Treća tema, kao što rekosmo, odnosi se na trenutni odnos dolara i jena. Kako tvrde menadžeri iz Detroita, jen već duže vreme ima nižu vrednost od dolara što japanskim proizvođačima daje prednost na američkom tržištu. Ova tvrdnja deluje licemerno imajući u vidu da im ta ista administracija sa druge strane držeći dolar znatno jeftiniji od eura pomaže čineći u isto vreme evropske modele mnogo skupljim u SAD, a američke znatno jeftinije u Evropi.
alkohol jeftiniji od benzina
Obzirom na izjave koji je George W. Bush dao u januaru ove godine velika trojka ne treba da gaji prevelike nade. Bush je u pomenutom intervijuu pozvao domaću autoindustriju da se protiv konkurencije bori tako što će izbacivati kako se izrazio „relevantne“ proizvode. Takođe je naveo u svom liberalnom mairu, da smatra da bi tržište moralo samo da reguliše odnose. Ističući Japanske proizvođače, u prvom redu Toyotu koja je najavila izgradnju još tri fabrike u SAD, Bush je rekao da se nada da nikada neće biti zamoljen da interveniše kako bi spasavao američku autoindustriju.

Obzirom da je u pitanju industrijska grana koja ima ograman uticaj na američku ekonomiju i da bi njenom propašću veliki broj radnika/glasača ostao bez posla, vrlo je verovatno da će Bush ublažiti svoj stav. Pitanje je da li će ponuda administracije biti dovoljna da spasi poljuljane detroitske divove.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

19 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: