Novim zakonom, koji će stupiti na snagu 10. decembra, promenjen je način polaganja vozačkog ispita, ali i kaznena politika - sa „osvojenih“ 18 negativnih poena vozači će gubiti dozvolu.
Početak decembra 2009. godine je period o kome u poslednje vreme sve više razgovaraju sadašnji, ali i budući vozači.
Razlog je novi Zakon o bezbednosti saobraćaja, koji je usvojen 29. maja, a na snagu stupa 10. decembra.
Vozači strahuju da će novi, stroži propisi dodatno opteretiti njihove budžete, dok se nadležna ministarstva nadaju da će primena nove regulative doprineti smanjenju broja nezgoda na ovdašnjim putevima.
Jedna od osnovnih promena koje donosi novi zakon o bezbednosti saobraćaja odnosi se na sticanje vozačke dozvole i proces edukacije u auto-školama. Tako će kandidati koji u škole dođu posle 10. decembra prvo morati da pohađaju teorijsku nastavu, zatim da je polože, a tek onda će im biti omogućeno sedanje za volan i praktična nastava.
Čak i kada savladaju vožnju i polože vozački ispit pred komisijom, mladi vozači, međutim, neće moći sami da sednu za volan jer je zakonom predviđeno uvođenje restriktivne, odnosno “probne” vozačke dozvole sa kojom im je omogućeno da upravljaju vozilom, ali uz određena ograničenja (prisustvo suvozača koji ima “punu” vozačku dozvolu, zabrana vožnje posle 23 sata...).
Ovakvim režimom, koji traje dve godine, mladi vozači treba da steknu vozačku kulturu jer nepoštovanje ovih propisa može da im uskrati pravo na sticanje stalne dozvole. Ovo je posebno bitno ako se zna da najveći broj stradalih i učesnika u saobraćajnim nezgodama čine vozači starosti od 19 do 25 godina. Ovaj propis je, međutim, poslednjih meseci doveo do prave navale na auto-škole, jer svi žele da se na obuku upišu pre novih pravila, tako da se u pojedinim centrima za obuku vozača prave i liste čekanja od nekoliko nedelja.
Negativno bodovanje
Podaci nadležnih govore da je najveći broj udesa na putevima Srbije posledica ljudske greške, odnosno nepoštovanja propisa. Tu prednjače prekoračenja brzine, nepoštovanje prvenstva prolaza, nepropisna preticanja, nepoštovanja prava pešaka, ali i greške samih pešaka.
Zbog toga su propisi novog zakona znatno restriktivniji, a pored novčanih kazni uvedeno je i dodeljivanje “negativnih” poena saobraćajnim prekršiocima. Ovakav vid kažnjavanja se u evropskim zemljama primenjuje već godinama, a osnovni cilj kaznenih poena je sprečavanje ponavljanja težih prekršaja pošto će poeni biti sabirani. Najviše se može “sakupiti” 18 poena, a takvim vozačima se automatski poništava vozačka dozvola.
Ista mera je predviđena i za one koji počine krivično delo ili izazovu smrt, kao i za vozače koji u periodu od tri godine više od jednom izazovu saobraćajnu nesreću sa velikom materijalnom štetom. Ponovno sticanje dozvole posle oduzimanja je isto kao i kod onih koji prvi put polažu vozački ispit. Pri tom, svaki sledeći put se granica za oduzimanje dozvole ovakvim vozačima smanjuje za tri poena, a moguće je i trajno oduzimanje, bez daljeg prava polaganja vozačkog ispita.
Zakon je uveo i nove zone i propise o ograničenju brzine. Tako vozači koji se kreću pešačkom zonom (na primer, dostavna vozila u Knez Mihailovoj ulici) neće smeti da idu brže od pešaka, a oni koji se kreću u zoni škola neće smeti da pređu brzinu od 30 kilometara na sat, ako se škola nalazi u naselju, odnosno 50 kilometara na sat, ako se nalazi na prometnoj saobraćajnici. Ograničenje u naselju će, umesto dosadašnjih 60, biti 50 kilometara na sat, a van grada će na znakovima, umesto 80, stajati ograničenje od 70 kilometara na sat.
Prekoračenje brzine će, pored novčane kazne od najmanje 6.000 dinara, povlačiti i određeni broj negativnih poena, a u pojedinim slučajevima i zabranu upravljanja vozilom. Oni koji van naselja dozvoljenu brzinu prekorače za više od 40 kilometara na sat moraće, na primer, da plate od 6.000 do čak 20.000 dinara, uz tri kaznena poena i jednomesečnu zabranu sedanja za volan.
Ipak, bez obzira na zakonske propise, najvažnije je obezbediti njihovu implementaciju. Policija je 2002, na predlog stručnjaka sa Saobraćajnog fakulteta u Beogradu, sprovela akciju redovnog kontrolisanja upotrebe sigurnosnih pojaseva koja je rezultirala padom broja stradalih za oko 40 odsto, dok je pojas koristilo 95 odsto vozača. Kasnije je, međutim, kontrola smanjena, pa se procenjuje da je i broj vozača koji se “vezuju” spao na 40 do 45 odsto.
I danju sa svetlima
Po novom zakonu će i danju biti obavezno korišćenje oborenih svetala, kako bi vozila na putu bila uočljivija. Nepoštovanje ovog propisa vozača može da “košta” 3.000 dinara.
Crne tačke
Pored nesmotrenosti vozača, uzrok saobraćajnih nesreća može biti i stanje puta. Zbog toga je javno preduzeće “Putevi Srbije”, u saradnji sa Auto-moto savezom Srbije i iRAP-om (International road assessment programe) prošle godine snimilo oko 3.000 kilometara puteva. Merenja su pokazala da je maksimalnu ocenu od pet zvezdica zaslužilo samo jedan odsto snimljenih saobraćajnica. Nešto manje bezbedni, ali i dalje zadovoljavajući su putevi sa četiri i tri zvezdice, kojih je bilo 36, odnosno 30 odsto, koliko je bilo i onih sa dve zvezdice. Najmanje bezbednih puteva, koji su dobili jednu zvezdicu je bilo oko tri odsto i to su uglavnom lokalni putevi sa neadekvatnom horizontalnom signalizacijom i neobezbeđenim ivicama puta.
“Halo” samo uz hands-free
Telefoniranje u vožnji biće na spisku zabranjenih postupaka, osim u slučaju da se koristi hands-free uređaj, dok će se na udaru policije naći i oni koji puštaju preglasnu muziku u automobilu.
Propisi u svetu
Slični zakoni u razvijenim zemljama su na snazi već godinama, a njihova implementacija je rezultirala značajnim smanjenjem broja teških nezgoda. Jedan od najboljih primera je Nemačka koja je, od 1975. do 1993. godine udvostručila broj vozila, a prepolovila broj poginulih i povređenih na putevima. Evropska unija je sa 70.000 poginulih došla do 40.000, a sledeći desetogodišnji plan je da se i taj broj prepolovi.
Upozorenje!
- više od 38.000 ljudi poginulo na putevima u Srbiji od 1980. do 2009. godine - više od pola miliona ljudi povređeno u saobraćajnim nesrećama u istom periodu - svaki treći krevet u bolnici zauzima žrtva udesa - milijardu evra je prosečan godišnji trošak Srbije zbog posledica saobraćajnih nesreća
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Prvi Akva park u Srbiji izgrađen je u Jagodini pre dve decenije, na incijativu i po ideji Dragana Markovića Palme, kao i sve ostale destinacije koje danas čine Memorijalno – turistički kompleks nazvan po svom autoru "Dragan Marković Palma“.
Rat u Ukrajini ušao je u 1.566. dan, a ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov izjavio je danas da je teško komentarisati izglede za pregovore o mirovnom rešenju u Ukrajini u ovom trenutku.
Crno-beli večeras u Beogradskoj areni igraju meč koji bi mogao da odredi sudbinu šampionske trke, pošto Dubai vodi sa 2-0 u seriji i nalaze se na samo jednu pobedu od istorijske titule.
Meri Filips, šminkerka brojnih poznatih dama, na svom Instagram profilu podelila je sjajan trik koji će vam podariti svež i prirodan izgled i učiniti da vam šminka bude postojana tokom celog dana.
Sukob na Bliskom istoku – 103. dan. SAD su izvele vazdušne udare na Iran nakon obaranja američkog helikoptera Apač, a Teheran je uzvratio napadima na američke ciljeve u regionu.
Banje u Srbiji doživljavaju pravu turističku renesansu i odavno više nisu rezervisane samo za penzionere, već postaju omiljene spa i vikend-destinacije mladih.
Sukob na Bliskom istoku – 103. dan. SAD su izvele vazdušne udare na Iran nakon obaranja američkog helikoptera Apač, a Teheran je uzvratio napadima na američke ciljeve u regionu.
Rat u Ukrajini – 1.568. dan. Ukrajinska vojska je pokrenula tokom noći i jutra napade na više ruskih gradova i regiona, a na meti su bili Moskva, Čeboksari, Novokujbiševsk, Rostovska oblast, kao i objekti infrastrukture u Vladimirskoj oblasti.
Do kraja dana na zapadu i jugu Srbije biće nestabilno vreme sa lokalnom pojavom plјuskova i sa grmlјavinom, saopštio je Republički hidrometeorološki zavod Srbije (RHMZ).
Putovanje ruskog oligarha Romana Abramoviča u Kijev i njegov sastanak sa predsednikom Volodimirom Zelenskim ukazuju na to da ruski lider Vladimir Putin želi da okonča rat, ali pod svojim uslovima, rekao je ruski novinar Mihail Fišman za radio NV.
Protivnici Rusije ne oklevaju da vrše terorističke napade na decu, kao što se dogodilo u Starobeljsku, izjavio je danas ruski predsednik Vladimir Putin.
Norveški apelacioni sud odbio je zahtev Mariusa Borga Hojbija da bude pušten iz pritvora zbog teške bolesti svoje majke, uoči presude u postupku za silovanje.
Albanski premijer Edi Rama našao se usred ozbiljne političke krize dok protesti širom zemlje ne jenjavaju zbog kontroverznog turističkog projekta vrednog 1,4 milijarde evra, koji se dovodi u vezu sa Ivankom Tramp i Džaredom Kušnerom.
Da se nikad ne zna u kom pravcu mogu da vas odvedu spostveni talenti pokazuje i slučaj Amande Papas, koja je od meteorologije stigla do sopstvenog digitalnog brenda i novog poslovnog uspeha i sada pravi sadržaj za platformu Passes.
Američki glumac Mark-Pol Goselar (52), poznat po ulozi Zaka Morisa u seriji "Saved by the Bell", privukao je veliku pažnju javnosti nakon pojavljivanja na događaju Bel Medija Apfrants 2026 u Torontu.
Glumac Kit Harington prvih 11 godina života nije znao da mu to nije pravo ime. Zvezda serije "Igra prestola" kaže da je tek u osnovnoj školi saznao da se zove Kristofer Kejtsbi Harington.
Konzumacija samo jednog avokada dnevno mogla bi da pomogne u smanjenju naglih skokova šećera u krvi i potencijalno smanji rizik od hroničnih bolesti, uključujući dijabetes i određene vrste raka.
Kardiohirurzi Nacionalnog medicinskog istraživačkog centra E.N. Mešalkina ruskog Ministarstva zdravlja ugradili su pacijentu "mehaničko srce" sa magnetnom levitacijom, u prvoj takvoj operaciji na teritoriji Rusije, saopštila je pres služba centra.
Kings koledž u Londonu i australijski Medicinski istraživački institut Kim Breghofer našli 74 genetske varijante koje imaju veze s anksioznim poremećajima, od kojih 39 čine nove varijante.
Šarm francuske kinematografije i ovog leta vraća se pred domaću publiku kroz osmo izdanje Festival francuskog filma, koje će biti održano od 23. do 28. juna i od 2. do 5. jula u Beogradu, Novom Sadu, Zrenjaninu, Nišu, Gornjem Milanovcu i Užicu.
Šesnaest godina nakon što je film "Društvena mreža" (The Social Network) prikazao uspon Fejsbuka, publika je dobila prvi uvid u dugo očekivani nastavak.
Festival francuskog filma biće održan od 23. do 28. juna u Beogradu, a potom od 2. do 5. jula u još pet gradova Srbije, najavljeno je danas na konferenciji za medije u Francuskoj ambasadi.
Poslednja epizoda serije "Porodca Soprano", poznata po iznenadnom prekidu slike, podelila je publiku - neki su ga smatrali genijalnim, drugi frustrirajuće neodređenim završetkom.
Glumac Idris Elba, koji trenutno promoviše svoj novi film "Masters of the Universe", ponovo je pokrenuo raspravu o dugogodišnjim glasinama da bi upravo on mogao da postane novi Džejms Bond.
Vraćanje kilometraže u Srbiji dobija novi oblik. Dok su dizel automobili godinama bili prvi na udaru, najnoviji podaci potvrđuju da prevaranti sve češće ciljaju i hibride i električne modele.
Dodge vraća Charger na evropsko tržište, a nova generacija biće dostupna i kao strujaš i kao benzinac. Evropski kupci već mogu da naruče automobil, dok prve isporuke počinju u septembru.
Automobilska okupljanja trebalo bi da budu prilika za druženje i razmenu zajedničke strasti prema automobilima. Međutim, ponekad završe u sukobu sa zakonom, što je bio slučaj i ovde.
Meksiko je dugo jedan od najvećih centara za proizvodnju automobila, u kom fabrike imaju gotovo svi veliki proizvođači. Sada bi mogli da dobiju i prvi ozbiljan domaći brend, pod nazivom Olinia.
Komentari 71
Pogledaj komentare