Pitanje kalendara u vreme kada veći deo sveta, koji vreme računa po Gregorijanskom kalendaru počinje Novu godinu, uobičajeno se, svake godine postavlja pravoslavnim crkvama koje koriste kalendar iz doba Julija Cezara, zanemarujući astronomsku razliku od 13 dana, nastalu tokom vekova.
Julijanski kalendar, koji primenjuju Ruska, Srpska i Gruzijska pravoslavna crkva, Jerusalimska patrijaršija, Sveta Gora i Ruska zagranična crkva, prihvatile su 46. godine crkve i na Istoku i na Zapadu i poštovale ga do pred kraj 16. veka.
Reformu je izvršio papa Gregorije XII, koji jednostavno naredio da se u kalendar, umesto 4. oktobra, upiše 15. oktobar 1582. godine.
Gregorijanski kalendar prihvaćen je u Francuskoj 20. decembra 1582. dok je ruski car Petar Veliki modernizovao ruski kalendar istog dana 1669. godine, saopštivši da će Nova godina počinjati 1. januara, a ne 1. septembra kao do tada.
Petar Veliki je tada odbacio vizantijski kalendar kao zvaničan kalendar Carevine i, sledeći evropske uzore, proglasio reformu.
Gregorijanski kalendar prihvaćen je kao tačniji od Julijanskog, čija je kalendarska godina duža od prirodne za 14 minuta i 14 sekundi, što znači da se svake 128. godine "nakupi" po jedan dan više u odnosu na atronomsku godinu, čija prirodna odstupanja do sada nisu u potpunosti uneta u zvanične kalendare.
Gregorijanska godina duža je od prirodne za 26. sekundi, pa se jedan dan dodaje svake 3.323. godine.
Najtačnije rešenje do sada dao je veliki srpski naučnik profesor nebeske mehanike Milutin Milanković, prema kome je odstupanje samo dve sekunde, pa je za upisivanje jednog dana potrebno da protekne 43.200 godina.
Milanković je svoj predlog izneo na Saboru pravoslavnih u Carigradu 1923. godine, kada je uvažena očigledna greška Julijanskog kalendara, ali i praktični razlozi pravoslavnih crkava i posebno najveće među njima Ruske pravoslavne crkve, koje opravdano strahuju od mogućeg raskola.
Pri tom treba imati u vidu loše iskustvo Bugarske, Rumunske i Grčke pravoslavne crkve, koje imaju problema s pokretom starokalendaraca koji se zalažu za stara ortodoksna pravila vere ustanovljena na Prvom Vaseljenskom saboru, što podrazumeva i bezuslovno dalje korišćenje Julijanskog kalendara.
Carigradski sabor je tada uvažio činjenicu da ima 150 miliona pravoslavnih Rusa, da raskol zbog kalendara ne bi bio poželjan, kao i da su matematika i astronomija periferne za crkvu.
Srpska pravoslavna crkva se, takođe, sreće s problemom tradicionalista koji ne dopuštaju nikakve promene, pa bi i promena kalendara naglasila već postojeće probleme sa takozvanim zilotima - onima koji se zalažu za striktnu primenu pravila, ne priznajući da je crkva "živ organizam" koji zahteva i sklad s novim vremenom.
U SPC, takođe, kažu da je poseban problem na graničnim delovima prema Zapadu, u Dalmaciji na primer, gde katolici i pravoslavci različito shvataju hrišćanstvo i slave Božić u različito vreme.
U prilog starom kalendaru izjasnila se i Jerusalimska patrijaršija, smeštena u centru u kojem se o praznicima sreću milioni vernika, pa su različiti datumi proslave Božića i drugih hrišćanskih i nehrišćanskih praznika "prednost" koja ne zahteva novu odluku na vaseljenskom nivou pravoslavnih crkava.
Praznik Rođenja Isusa Hrista, koji je prema Jevanđelju rođen 25. decembra, pravoslavni koji poštuju Julijanski kalendar obeležiće uobičajeno 13. dana kasnije, odnosno 7. januara.
Vaskrs, čiji se datum određuje prema prirodnom kalendaru, prve nedelje punog meseca posle prolećne ravnodnevnice, za pravoslavne posle jevrejske Pashe, takođe se slavi u različito vreme, u kojem veliki značaj ima istočno i zapadno shvatanje hrišćanske dogme.
Sve ljudske civilizacije imale su svoje kalendare - stari Egipćani, Vavilonci, Grci, Rimljani, muhamedanci, judeji. Ti kalendari bili su odraz njihovog načina mišljenja i shvatanja nastanka sveta, kosmosa i odnosa među ljudima.
Muslimani određuju vreme svojih praznika prema lunarnom kalendaru pa su prošle gregorijanske 2008. godine obeležili svoju novu 1430. hidžretsku godinu. Ta godina počinje prvog dana meseca Muharema i dana preseljenja poslanika Muhameda iz Meke u Medinu, jednog od najvažnijih događaja islama.
Mesečeva godina traje 354 dana, osam sati i 48 minuta i za šest minuta je kraća od astronomske lunarne godine - a ova je kraća od solarne za 11 dana. Zato hidžretska Nova godina uvek "pada" 11 dana ranije u odnosu na prethodnu.
Muslimani se drže hidžre pri čemu je nulti datum 16. jul 622. godine sa daljim nizom lunarnih godina pa se ne uklapa ni u Julijanski ni u Gregorijanski kalendar.
Jevreji su 30. septemba prošle godine proslavili novu 5769. godinu - Roš Hašana koji se slavi prvog i drugog dana sedmog meseca - Tišri.
Današnji oblik jevrejskog kalendara uveo je sinedrionski prvosveštenik Hilel II negde oko 359. godine n.e. Koriste ga Jevreji širom sveta za određivanje datuma verskih praznika i zvaničan je kalendar države Izraela.
Ovaj kalendar je kombinovanog luno-solarnog tipa, što znači da bi njegova prosečna godina trebalo da odgovara tropskoj godini.
Prosta godina Jevrejskog kalendara ima 353, 354 ili 355 dana (12 meseci), prestupna 383, 384 ili 385 dana (13 meseci), a svaki mesec počinje u vreme mladog meseca.
Gordana Gutović, Tanjug.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Nakon što je bivši američki predsednik Donald Tramp u četvrtak proglašen krivim preti mu zatvorska kazna - iako drugi osuđeni za takva krivična dela često dobijaju kraće kazne, novčane ili uslovne kazne.
Završen je 828. dan rata u Ukrajini. Ruske snage izvele su rano jutros raketni napad na Kijev, a gradska uprava saopštila je da je ukrajinska protivvazdušna odbrana oborila sve projektile.
SAD i druge zapadne zemlje, koje su odobrile Ukrajini da vrši napade zapadnim oružjem po teritoriji Rusije, teže eskalaciji, ne shvatajući opasne posledice svojih akcija, koje svet stavljaju na ivicu nuklearnog rata, upozoravaju eksperti.
Oružane snage Ruske Federacije izvele su grupni udar visokopreciznim vazdušnim i morskim oružjem velikog dometa na ukrajinske energetske objekte koji podržavaju rad preduzeća vojno-industrijskog kompleksa, saopštilo je Ministarstvo odbrane.
Kadetska fudbalska reprezentacija Srbije poražena je na Kipru u polufinalu Evropskog prvenstva za igrače do 17 godina od vršnjaka iz Portugalije rezultatom 3:2 (0:2).
Spasioci su pronašli još 50 tela u izbegličkom kampu Džabalija na severu Pojasa Gaze nekoliko dana nakon završetka izraelske tronedeljne operacije, javila je Al Džazira.
Italijanske spasilačke službe pronašle su tela dve devojke koje su nestale u poplavama u italijanskom gradu Premarijačo, u okrugu Udine na severu zemlje, dok se za trećom nestalom osobom, mladićem starim 25 godina i dalje traga, javljaju italijanski mediji.
Četiri člana čuvene švedske pop grupe ABBA ponovo su se okupila da bi primili jedno od glavnih priznanja Švedske, "Kraljevski red Vasa", tokom ceremonije u Kraljevskoj palati u Stokholmu.
In Serbia, local elections are held in 67 cities and municipalities and 23 urban municipalities, and polling stations are open from 7:00 a.m. to 8:00 p.m.
Israeli army completed a three-week operation in eastern Jabalia, in the north of the Gaza Strip, and is preparing new operations in the Palestinian enclave. Al Jazeera reports that the IDF has killed dozens of Palestinians.
All decisions regarding the bridge in Kosovska Mitrovica must be made within the dialogue between Belgrade and Pristina with the mediation of the EU, KFOR said after it was announced from Pristina that the bridge would soon be opened.
Volkswagen je spreman za predstavljanje modela Golf GTI Clubsport, ali uskoro stiže još jedan član porodice snažnih hečbeka sa još više snage i mogućnosti.
Hiljade stanovnika Palma de Majorke protestuje protiv turista, jer kažu da je život na najvećem španskom ostrvu "nepodnošljiv", ali nisu jedini u svetu koji se tako osećaju.
Komentari 5
Pogledaj komentare