Da li nosimo tempiranu "bombu" u džepu? "Moramo da se informišemo i edukujemo"
Eksplozija telefonske baterije nije tako retka pojava – posledice mogu biti posebno strašne.
Izvor: B92
Foto: Profimedia
Uzročnici ovakvih eksplozija mogu biti brojni. Od serijske greške na bateriji, preko previsoke sobne temperature, pa sve do oštećenja samog uređaja ili korišćenja punjača lošeg kvaliteta.
Kada uzmemo u obzir da svako ima barem jedan mobilni telefon, postavlja se pitanje – kolikoj se opasnosti svakodnevno izlažemo? Da li je mobilni telefon ''bomba'' u džepu i da li možemo da se zaštitimo?
Sve to je objasnio Milan Rogulja iz udruženja Biogen, u gostovanju na televiziji Prva.
Jedan muškarac u Sankt Peterburgu prebačen je u bolnicu nakon eksplozije telefonske baterije kako prenose ruski mediji. On je sedeo na klupici kada mu je telefon koji je držao u dzepu na grudima odjednom eksplodirala. Muškarac je prošao sa umerenim opekotinama.
''Moderne tehnologije postavljaju pred nas velike izazove i njihovo korišćenje porpima jedan haotičan režim. Prati se više moda, nego što se pravilno koristi mobilni telefon. Znanje i pravilna upotreba mobilnih telefona nije samo znati koristiti mobilne aplikacije. Mnogo je to dublje i od strane onih koji bi trebalo da nas edukuju o tome (distributeri, operateri...), nije primećena ta potreba. To je kao kada čovek kupi automobil. Prvo mora da položi vozački ispit, nauči kako se puni akumulator, koji su preduslovi... Tako i kod mobilnih telefona. Punjenje baterije je važno, posebno što je sada u baterijama litijum i ako se na primer ne koriste punjači od proizvođača mobilnog telefona koji imate, to može biti opasno'', objašnjava Milan Rogulja.
Neki distributeri i ne daju punjač za mobilni telefon.
''Mnogi tehničari i proizvođači se trude da ovu anomaliju i grešku kod baterije preduprede tehničkim modelima, ugradnjom sigurnosnih mehanizama u bateriju koji sprečavaju prekomerno punjenje. Svako punjenje dovodi do hemijske reakcije i kada baterija dođe do određene temperature, mora da se prekine punjenje. Na primer, kada nam ispadne telefon iz ruke, gledamo da samo da li se nije polomio ekran, a može doći do loma u bateriji, koji pokvare te sigurnosne mehanizme. Nekada baš zbog toga može doći do eksplozije. Simptomi oštećene baterije uključuju bubrenje, deformaciju, ali često i neobjašnjivo pregrevanje.''.
Foto: TV Prva/Printscreen
Proizvođači su sigurni u svoj proizvod, s obzirom da se baterija ne mogu zameniti.
''Tu smo mi dovedeni u nezavidnu poziciju. Da li smo mi dovoljno obučeni, informisani i edukovani da se mi sami bavimo tome? Za 11 godina mog posla u Biogenu, video sam da naši potrošači nisu dovoljno edukovani o tome. Zračenje dolazi i od baterije i to se ne uzima dovoljno u obzir. Tu leži problem – moramo da poboljšamo informisanost i edukovanost u tome. Moraju i distributeri i proizvođači time da se bavi, da edukuju prodavce, da bi oni edukovali kupce. Vidimo da mobilni telefon nije samo igračka. Može nam ugroziti zdravlje. Sve je dokazano studijama i laboratorijskim ispitivanjima. Mora da se uradi određena revizija određenih vrednosti, to je pokrenuto i u Evropskoj Komisiji''.
Zašto se javljaju svi ovi problemi?
''Izvor nejonizujećeg zračenja postao je sve bliži našem telu. Do 90-ih godina bili smo izloženi elektromagnetskom zračenju, ali sada sa mobilnim telefonima je to problem. U Srbiji je prosek 1,2 telefona po glavi stanovnika i to je problem jer ti izvori deluju direktno na naše telo. Sve je više baznih stanica i to problem jer to zrači na ljudski organizam. Antena se predislocirala sa vrha na donji deo telefona i da se zato ne drži blizu organizma i da bude od tela jedan ili dva centimetra. Takođe, postoje proizvodi koji štite od nejonizujućeg zračenja. Na tržištu se mogu naći mnogi proizvodi te vrste, koji upravo dovode do pregrevanja jer nisu u potpunosti testirani. Mi u udruženje insisitiramo da ti proizvodi ne smeju da štete mobilnom telefonu. Ne smeju ničemu da štete, ali mora da deluje na smanjenje uticaja bioloških efekata na ljudski organizam'', zaključio je gospodin Milan Rogulja.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Četrnaesti dan sukoba na Bliskom istoku: Dok Izrael i SAD nastavljaju bombardovanje Irana, Teheran uzvraća raketnim i napadima dronovima na zemlje Zaliva. Iz Bahreina ka Iranu su lansirane balističke rakete.
Trinaestog dana sukoba između Irana, Izraela i SAD nastavili su se napadi širom regiona – rakete i dronovi gađali su ciljeve u Zalivu, a nastavili su se i vazdušni udari na iransku teritoriju.
Sjedinjene Američke Države izdale su novu opštu licencu kojom se privremeno dozvoljava prodaja ruske sirove nafte i naftnih derivata koji su utovareni na brodove do 11. aprila, objavljeno je na sajtu američkog Ministarstva finansija.
Sukobi na Bliskom istoku u ratu SAD i Izraela protiv Irana nastavljaju se i 15. dana. Predsednik SAD Donald Tramp izjavio je da je američka vojska snažno bombardovala strateški važno iransko ostrvo Harg, kao i da je Teheran "potpuno poražen".
Nedavno se pojavio snimak koji prikazuje MiG–29 srpskog ratno-vazduhoplovstva i protivvazduhoplovne odbrane a koji je opremljen hipersoničnim raketama vazduh-zemlja, zbog čega su svi uglas zakukali – "Vučić je kriv", navode mediji.
Nepoznati počinioci upali su tokom noći između srede i četvrtka na teren FK Vinča, gde su upalili sisteme za navodnjavanje i ostavili ih da neometano rade satima, tako nanevši veliku štetu travnatoj podlozi pred važan meč.
Sukobi na Bliskom istoku u ratu SAD i Izraela protiv Irana nastavljaju se i 15. dana. Predsednik SAD Donald Tramp izjavio je da je američka vojska snažno bombardovala strateški važno iransko ostrvo Harg, kao i da je Teheran "potpuno poražen".
Nedavno se pojavio snimak koji prikazuje MiG–29 srpskog ratno-vazduhoplovstva i protivvazduhoplovne odbrane a koji je opremljen hipersoničnim raketama vazduh-zemlja, zbog čega su svi uglas zakukali – "Vučić je kriv", navode mediji.
Srpska nabavka supersoničnih raketa iz Kine podigla je ozbiljnu prašinu u Hrvatskoj proteklih dana. Kako navode mediji, Hrvati prave čitave analize o jačanju vojske Srbije od Vučićevim vođstvom.
Palestinski glumac Motaz Malhis izjavio je da je zbog zabrane putovanja koju mu je uvela administracija američkog predsednika Donalda Trampa sprečen da prisustvuje ovogodišnjoj dodeli nagrada Oskar za koju je nominovan i film u kojem on ima glavnu ulogu.
Predstavnica Rumunije na ovogodišnjem takmičenju za pesmu Evrovizije, Aleksandra Kapitanesku, koja izvodi numeru "Choke me" (Davi me) našla se na meti kritika zbog toga što je njena pesma označena kao "opasna i nesmotrena".
Slavne ličnosti već pripremaju svoja izdanja za crveni tepih uoči najvažnije večeri u Holivudu – 98. dodela Oskara koja će se održati 15. marta u Dolbi teatru u Los Anđelesu.
U svetu zabave malo je onih čija slava prevazilazi profesiju, a ime Anđeline Džoli svakako je među njima. Dobitnicu nagrada Oskar, Zlatni globus i Tony gledaćemo u novom filmu "Couture", čija je scenaristkinja i rediteljka Alis Vinokur.
Ovogodišnju dodelu Oskara, koja će biti održana ovog vikenda, karakteriše niz zanimljivosti, pored toga što je akcioni horor "Grešnici" reditelja Rajana Kuglera apsolutni rekorder sa 16 nominacija, iako ima jakog rivala u ostvarenju "Jedna bitka za drugom".
Aplikacija za upoznavanje Bumble pokušava da reši problem zamora od beskonačnog "svajpovanja" koji sve više pogađa generaciju Z. Rešenje dolazi u vidu AI asistenta pod nazivom Bee.
Truecaller je pokrenuo funkciju koja omogućava jednoj osobi da postane admin porodične grupe, prima obaveštenja o sumnjivim pozivima upućenim drugim članovima, pa čak i da prekine poziv u njihovo ime.
Pritisak u gumama je jedan od parametara koji inženjeri definišu već na početku razvoja određenog automobila. Kada se vozači ovoga ne drže, postoji rizik da se auto neće ponašati kako bi trebalo.
Najnoviji izveštaj Republičkog zavoda za statistiku za četvrti kvartal 2025. godine otkriva da se vozni park u Srbiji i dalje dominantno oslanja na polovna vozila.
Komentari 9
Pogledaj komentare