Manastir Studenica, podignut krajem XII veka, jedno je od najznačajnijih duhovnih i kulturnih središta Srbije.
Osnovao ga je veliki župan Stefan Nemanja oko 1186. godine, a kroz vekove je manastir bio ne samo religijski centar već i mesto gde su se oblikovale najvažnije stranice srpske istorije i umetnosti.
Zbog svoje izuzetne vrednosti, Studenica je 1986. godine uvrštena na UNESCO listu svetske kulturne baštine.
Na samoj granici između opština Čajetina i Priboj na 25 kilometara jugozapadno od Zlatibora, u kanjonu reke Uvac smestila se velika svetinja do koje nije lako doći.
Manastirski kompleks sastoji se od konaka i četiri crkve — Bogorodične, Kraljeve (crkve Svetih Joakima i Ane), crkve Svetog Nikole, i još jedne, očuvane u temeljima.
Shutterstock/trabantos
Bogorodičina crkva
Središte kompleksa čini veličanstvena Bogorodičina crkva u raškom stilu. U njenoj unutrašnjosti čuvaju se neke od najlepših fresaka srpske umetnosti, među kojima se posebno ističu čuveno Raspeće Hristovo i portreti Nemanjića.
Uz mileševskog Belog anđela i sopoćansko Uspenje Presvete Bogorodice i Raspeće srpska srednjovekovna umetnost dostigla je najviše domete.
Zamišljena kao svojevrsni mauzolej rodonačelnika vladarske loze Nemanjića, Bogorodičina crkva danas čuva mošti velikog župana Stefana Nemanje, velike županice Ane (Anastasije) Nemanjić, prvog srpskog kralja, Stefana Prvovenčanog i kralja Stefana Radoslava.
Shutterstock/trabantos
Kraljeva crkva
Kompleks obuhvata i Kraljevu crkvu, kao crkvu Svetog Nikole i brojne konake, zidine i manastirske kapije koje svedoče o vekovnoj borbi za očuvanje vere i identiteta.
Kraljeva crkva je posvećena Svetom Joakimu i Ani, a podigao ju je kralj Milutin 1314. godine. Napravljena je u srpsko-vizantijskom stilu i ubraja se među najlepše spomenike tog stila.
Studenica je poznata i kao mesto gde je Sveti Sava proveo deo života, uređujući tipik manastira i postavljajući temelje srpske duhovnosti.
Studenica je preživela napade, požare i propadanja, ali je uvek iznova obnavljana, čuvajući autentičan duh srednjeg veka.
Zašto posetiti Studenicu?
Studenica nije samo istorijski spomenik — to je živo svedočanstvo identiteta i kontinuiteta srpskog naroda. Posetioci dolaze da osete tišinu i spokoj, da se dive jedinstvenoj srednjovekovnoj arhitekturi i uživaju u prirodnom okruženju. Manastir Studenica poseduje moć da istovremeno inspiriše, umiruje i povezuje posmatrače sa prošlošću.
Za sve ljubitelje istorije, umetnosti i duhovnosti, Studenica je nezaobilazna destinacija — mesto gde se prošlost, lepota i duhovna snaga prepliću na jedinstven način.
Na putu ka Zlatiboru već je zabeležen pojačan intenzitet saobraćaja i duge kolone vozila, naročito od petlje kod Požege do samog turističkog centra, javlja Tanjug.
Lugano je onaj poseban kutak na jugu Švajcarske gde se savršena preciznost spaja sa pravim mediteranskim šarmom, pa nije ni čudo što ga zovu "Monte Karlo na jezeru".
Atomska banja Gornja Trepča u srcu Šumadije i ove godine privlači brojne goste iz zemlje i inostranstva, koji i pred početak sezone dolaze zbog lekovitih voda, povoljnih cena i prirodnog okruženja pogodnog za oporavak.
Među najpopularnijim destinacijama i ove godine je Grčka, ali svi koji tamo kreću automobilom trebalo bi da obrate pažnju na saobraćajne propise koji važe u toj zemlji.
Atomska banja Gornja Trepča u srcu Šumadije i ove godine privlači brojne goste iz zemlje i inostranstva, koji i pred početak sezone dolaze zbog lekovitih voda, povoljnih cena i prirodnog okruženja pogodnog za oporavak.
Reka Gradac, smeštena nedaleko od Valjeva i oko 90 kilometara od Beograda, predstavlja jednu od najčistijih i najočuvanijih prirodnih oaza u Srbiji, gde posetioci tokom cele godine dolaze da uživaju u netaknutoj prirodi, šetnjama i osvežavajućoj vodi.
Na putu ka Zlatiboru već je zabeležen pojačan intenzitet saobraćaja i duge kolone vozila, naročito od petlje kod Požege do samog turističkog centra, javlja Tanjug.
Lugano je onaj poseban kutak na jugu Švajcarske gde se savršena preciznost spaja sa pravim mediteranskim šarmom, pa nije ni čudo što ga zovu "Monte Karlo na jezeru".
Žene koje popiju samo jednu čašu vina dnevno i još dve tokom vikenda suočene su sa znatno većim rizikom od razvoja srčanih bolesti, upozorava velika američka studija.
Na snižavanje holesterola ishrana može da ima veliki uticaj. Iako lekovi imaju svoju ulogu, stručnjaci za ishranu ističu da povećan unos vlakana može sniziti nivo holesterola.
Izbacivanje mlečnih proizvoda iz ishrane može doneti niz prednosti, od ublažavanja simptoma intolerancije na laktozu i alergija, preko poboljšanja tena, do smanjenja uticaja na životnu sredinu.
U Srbiji se u 17. nedelji nadzora nad gripom (20–26. april 2026) beleži stabilna epidemiološka situacija sa sporadičnom prisutnošću oboljenja sličnih gripu, naročito među decom, dok je aktivnost virusa i dalje ispod epidemijskog praga.
Mađarski lekar je izveo složenu operaciju na otvorenom srcu na ulici, za koju stručnjaci kažu da je jedinstvena u Mađarskoj i izuzetno retka širom Evrope.