Berat ili beli grad u južnoj Albaniji leži na reci Osum i okružen je planinom Tomor, a upisan je i na UNESCO-ov spisak mesta svetske baštine u Evropi.
Dramatičan planinski krajolik, čarobni dvorci, bučna prestolnica i prekrasne plaže Albaniju su pretvorili u sve poželjniju turističku destinaciju.
Samo prošle godine tamo je zabeleženo više od 11,6 miliona stranih gostiju, a osim glavnog grada Tirane, zaljubljenike u putovanja najviše privlače obalni dragulji kao što su Saranda, Drač, Ksamil i Dermi, piše putnikofer.hr.
Ali tu je i Berat, bajkoviti grad u južnoj Albaniji, na svega 120-ak kilometara udaljenosti od Tirane, smešten na reci Osum i okružen moćnom planinom Tomor. Krasi ga jedinstvena arhitektura zbog koje je 1961. godine poneo laskavu titulu albanskog grada-muzeja, a 2008. upisan je i na UNESCO-ov spisak mesta svetske baštine u Evropi.
Kuće na kaskadnom terenu izgledaju kao da su naslagane jedna na drugu
Njegovom očaravajućom panoramom dominira impresivan dvorac, smešten visoko na brdu, a ispod njega nalazi se šarmantna četvrt Mangalem u kojoj su tradicionalne kuće u nizu izgrađene na kaskadnom terenu pa izgledaju kao da su naslagane jedna na drugu, zbog čega je ovaj albanski dragulj prozvan i gradom hiljadu prozora.
Stara gradska jezgra Berata, čije ime u prevodu znači beli grad, sastoji se od tri dela. Kalaja je naziv za brdoviti predeo na kojem se nalazi dvorac, Mangalem je područje ispod njega, a Gorica leži na levoj obali reke Osum.
Shutterstock/Emily Marie Wilson
Spomenuta četvrt Mangalem turistima je najatraktivnija zbog arhitekture iz osmanskog doba. Većina njenih građevina s ukrasima datira iz 13. i 14. veka, a u mnogima od njih i dan-danas se čuva originalan nameštaj iz tog doba.
Džamija za neoženjene zanatlije iz grada podignuta je još 1827. godine
Između kamenih uličica u srednjovekovnom centru skriva se i čuvena Kraljeva džamija, jedna od najvećih u čitavoj Albaniji. Izgradnja iste započela je krajem 15. i trajala sve do 19. veka, a krase je veličanstven minaret iz 1494. godine i strop s upečatljivim, šarenim rozetama.
Berat ima i takozvanu Džamiju neženja, koja je 1827. podignuta za neoženjene zanatlije iz grada. I ona je smeštena u srcu četvrti Mangalem, a poznata je po svojim veličanstvenim slikama, jednako atraktivnim freskama s cvetnim motivima i bogatom arhitektonskom stilu.
Dvorac je mesto susreta ilirske, rimske, vizantijske i osmanske kulture
Blizu nje ćete pronaći i pravoslavnu crkvu svetog Mihovila iz 14. veka. Specifična je po tome što je izgrađena tačno na steni ispod dvorca i to u vizantskoj zidarskoj tehnici, koja kombinuje ciglu i kamen.
Međutim, najveća atrakcija u Beratu definitivno je istoimeni dvorac, pravi istorijski spomenik i mesto na kojem se susreću ilirska, rimska, vizantijska i osmanska kultura.
Shutterstock/c-foto
Njegovi temelji datiraju iz četvrtog veka pre Hrista, a unutar samog dvorca, koji je izgrađen u 13. veku na stenovitom brdu na desnoj obali reke Osum, na nadmorskoj visini od 214 metra, nalazi se naselje u kojem i dan-danas živi oko 300 ljudi. Površina mu iznosi skoro 10 hektara i unutar njega smešteno je čak 20 albanskih pravoslavnih crkava iz vizantijskog doba, kao i džamije iz osmanskog doba.
Most Gorica, dugačak 127 i visok 10 metara jedan je od simbola Berata
A u jednoj od spomenutih crkava, tačnije u katedrali Uznesenja Blažene Device Marije iz 18. veka, smešten je i Nacionalni muzej Onufri, posvećen vizantiskoj umetnosti i ikonografiji. Jedan od glavnih simbola ovog albanskog grada je i most Gorica.
Izgrađen između 1777. i 1778., dugačak je 127 i visok 10 metara slovi kao jedan od najvećih iz tog vremena, a u upotrebi je i dan-danas.
Shutterstock/Andrew Mayovskyy
Tokom komunističke ere i vladavine diktatora Envera Hodže, Berat je bio pretvoren u zloglasni politički centar za interniranje državnih neprijatelja i njihovih porodica. Niko iz grada nije smeo da izađe bez dopuštanja, a jedan od zatvorenika bio je i čuveni albanski književnik Ismail Kadare.
Jedan od najlepših slapova u Albaniji pada u bazen koji je dubok 12 metara
Berat je danas na glasu i kao albanska prestonica agroturizma. Ako želite da iskusie tradicionalnu berbu grožđa i smokava, onda je ovo definitivno grad po vašoj meri. Ljubitelje prirode oduševiće i prekrasan slap Bogove, jedan od najlepših u Albaniji.
Visok je 20, a pada u 12 metara dubok bazen s kristalno čistom plavom vodom. Uz sve navedeno, ova balkanska zemlja osvojiće vas odličnom domaćom hranom, na vama je samo da se spakujete, krenete na put i istražite je!
Povratak sa letovanja iz Grčke pretvorio se u pravu agoniju za Čačanina D. P, koji je sa dvoje maloletne dece više od deset sati proveo na graničnim prelazima.
Iz ministarstva pozivaju oštećene putnike pomenute turističke agencije koji se nisu do sada obraćali turističkoj inspekciji, da to učine u najkraćem roku, kako bi bili blagovremeno obavešteni o narednim koracima.
Let sa Krita ka Solunu kasnio je u nedelju oko pet sati nakon što je tehnički problem primorao avion da se vrati na parking, što je izazvalo bes putnika i intervenciju policije.
Kada im je skrenuo pažnju da to nije u redu jer sve završava direktno u moru, one su mu navodno odgovorile da je to dozvoljeno jer se "u Zadru sve može".
Povratak sa letovanja iz Grčke pretvorio se u pravu agoniju za Čačanina D. P, koji je sa dvoje maloletne dece više od deset sati proveo na graničnim prelazima.
Kako vam izgleda pauza na poslu? Možda izađete na ručak, možda jedete sendvič za radnim stolom, ali kupanje vam sigurno ne padne na pamet, čak i ako živite na moru.
Povratak sa letovanja iz Grčke pretvorio se u pravu agoniju za Čačanina D. P, koji je sa dvoje maloletne dece više od deset sati proveo na graničnim prelazima.
Iz ministarstva pozivaju oštećene putnike pomenute turističke agencije koji se nisu do sada obraćali turističkoj inspekciji, da to učine u najkraćem roku, kako bi bili blagovremeno obavešteni o narednim koracima.
Let sa Krita ka Solunu kasnio je u nedelju oko pet sati nakon što je tehnički problem primorao avion da se vrati na parking, što je izazvalo bes putnika i intervenciju policije.
Najstarija osoba u Japanu, Šigeko Kagava, stanovnica prefekture Nara na zapadu te ostrvske zemlje preminula je u prošli četvrtak u 115. godini, saopštilo je danas japansko ministarstvo zdravlja, rada i socijalne zaštite.