Izvor: PunKufer

Na istočnom obodu istorijskog Kaira, severno i južno od Citadele i podno brda Mokatam, prostiru se istorijske islamske nekropole koje se zajednički često nazivaju Gradom mrtvih.

Na arapskom se za istorijska kairska groblja tradicionalno koristi naziv al-Qarafa. Grad mrtvih niz je velikih groblja i nekropola koje su se razvijale tokom više od hiljadu godina.

U njima se nalaze grobovi običnih stanovnika, ali i monumentalni mauzoleji vladara, članova njihovih porodica, verskih učenjaka i drugih istaknutih osoba, piše punkufer.

Bez obzira na svoj naziv, Grad mrtvih nikada nije bio isključivo prostor za preminule. Tokom njegove duge istorije među grobnicama i uz njih živeli su čuvari grobova, verski učenjaci, sufije, radnici i njihove porodice.

Nekropole su istovremeno bile mesta pokapanja, hodočašća, verskog života, rada i stanovanja.

Koreni kairskih nekropola sežu u sedmi vek, kada su Arapi osvojili Egipat i osnovali Fustat, prvu islamsku prestonicu zemlje i jedan od gradova iz kojih će se posle razviti Kairo.

Uz grad su nastajala muslimanska groblja koja su se tokom vekova postupno širila. Istorijski izvori pokazuju da su ljudi u Gradu mrtvih živeli još u srednjem veku, a prema jednom istorijskom svedočanstvu, početkom 16. veka u Karafi je živelo oko dve hiljade porodica.

Najkontroverznija atrakcija u egipatskoj prestonici: Mesto na kome ljudi vekovima žive među grobovima FOTO
Shutterstock/Duncanfotografo

Srednjovekovni istoričari opisivali su je kao sastavni deo života grada, a ne kao izolovano područje. Uz mauzoleje su se gradile džamije, medrese, sufijske ustanove, škole i drugi prostori namenjeni učenjacima, verskim službenicima, čuvarima i posetiocima.

Zbog toga su pojedini delovi nekropole postupno dobijali obeležja pravih gradskih četvrti.

Jedan od najpoznatijih spomenika Grada mrtvih jeste pogrebni kompleks sultana Qayitbaya, izgrađen u 15. veku.

U njemu su se nalazili mauzolej, verska škola i druge građevine, a posebno se ističu bogato ukrašena kamena kupola i minaret. U blizini je i nekadašnja sultanova prijemna dvorana, koja se danas koristi za izložbe, radionice, koncerte i druga kulturna događanja.

Žive u grobovima?

Grad mrtvih u novinama, dokumentarcima i popularnoj kulturi često se prikazuje kao ogromni slam u kojem stotine hiljada siromašnih stanovnika Kaira doslovno žive u grobnicama, ali to baš i nije tako.

Broj stanovnika kairskih nekropola posebno je rastao tokom 19. i 20. veka, kada se Kairo naglo širio. Zbog nedostatka pristupačnog stanovanja deo siromašnijih porodica počeo je da koristi grobnice i mauzoleje kao mesta za život.

Ipak, nije tačno da većina stanovnika Grada mrtvih "živi u grobovima". Na području nekropola s vremenom su nastale kuće, male prodavnice i radionice.

Najkontroverznija atrakcija u egipatskoj prestonici: Mesto na kome ljudi vekovima žive među grobovima FOTO
Shutterstock/Orhan Cam

Deca se igraju na ulicama, stanovnici sede pred kućama, a ponegde se još izrađuju tradicionalni predmeti od stakla. Teško je utvrditi koliko ljudi tamo danas živi, pa često spominju brojku od 500 thiljada stanovnika treba uzeti kao okvirni podatak.

Danas je Grad mrtvih suočen s modernizacijom i širenjem Kaira. Poslednjih godina zbog izgradnje novih saobraćajnica uklonjen je deo grobnica i pogrebnih građevina, što je izazvalo zabrinutost stručnjaka za kulturnu baštinu.

Rasprava se ne odnosi samo na zaštitu pojedinih spomenika, nego i na očuvanje istorijskog krajolika koji se na ovom području razvijao vekovima.

Podeli: