Izvor: putnikofer.hr

I baš kada ste naučili kako da izgovorite „higge“ (hoo-gah), pojavio se novi nordijski koncept za udoban, srećan život ove zime. Kao što možda već znate, higge, danska filozofija življenja, jeste prelepa ideja koja naglašava udobnost, toplinu, usporavanje i uživanje u kratkim trenucima sa prijateljima i porodicom.

O tome su napisane knjige, a reč je ušla u Oksfordski rečnik i ušla u uži izbor za reč godine 2016.

Sada iz Norveške dolazi još jedan koncept za srećan život koji je takođe teško izgovoriti – koselig (izgovara se „koosh-lee”). Grubi prevod reči je „udobnost“, ali je zapravo mnogo složeniji od toga. Iako u srpskom jeziku nema ekvivalenta, druge zemlje imaju prevod, kao što su dansko „higge“, švedsko „mis“ i holandsko „gezelligheid“. Pa šta je koselig?

Norveški koncept koseliga je neka vrsta skandinavske tajne u borbi protiv sezonske depresije i sezonskog afektivnog poremećaja (SAD). Koselig se fokusira na prihvatanje zime kakva jeste, koja je hladna i mračna, jednostavno podučavajući ljude da ne budu frustrirani zbog vremenskih nepogoda.

KOJA JE RAZLIKA IZMEĐU KOSELIG I HIGGE?

Higge je prijatniji, zatvoreni koncept: sveće, kamini, ćebad i papuče, propagiraju udobnost u unutrašnjem prostoru. Koselig više govori o tome da treba prigrliti hladnoću i okupljati se napolju sa svojim toplo obučenim prijateljima. Koselig je o izlasku u prirodu i proslavljanju prirode... dok ste umotani u svoj najudobniji šal, čizme sa krznom i preveliku jaknu, koja, naravno, deluje kao veliki zagrljaj. Radi se o izlasku, umesto da ostanete umotani ispod pokrivača u krevetu.

Mnoga istraživanja su pokazala da ljudi koji šetaju prirodom ređe ponavljaju negativne misli. Nacionalna zdravstvena služba u Škotskoj je toliko ubeđena u prednosti izlaganja prirodi za mentalno i fizičko zdravlje da ohrabruje lekare da daju „prirodne recepte“ za pomoć u lečenju visokog krvnog pritiska, anksioznosti i depresije. piše Putnikofer.hr.

KAKO OVE ZIMA UVESTI KOSELIG U SVOJ ŽIVOT? POMIRI SE SA VREMENOM

U skandinavskim zemljama ljudi se retko žale na vremenske prilike, što je mala kulturološka razlika koja može imati veliki uticaj na način razmišljanja. Sledeći put kada budete želeli da se žalite na vremenske prilike, preformulišite svoje misli. Umesto da pričate o raznim delovima tela koji se smrzavaju, pričajte o tome koliko su vam tople čarape, koliko ćete uživati u sledećoj šoljici toplog čaja ili koliko vaš pas voli da se igra na snegu.

Foto: Shutterstock/Roman Babakin

IZBEGAVAJTE UPOREĐIVANJE SEBE SA DRUGIMA

Konkretno, izbegavajte da se poredite sa onima koji objavljuju fotografije sunčanog tropskog odmora na društvenim mrežama. Prema psihologu Klivlendske klinike, jedne od tri najbolje klinike u SAD, zimski bluz često ima manje veze sa klimom, a više sa poređenjem.

POZOVITE SVOJE PRIJATELJE I IZAĐITE

Potreban je pravi napor da se okupimo tokom zime, ali to čini okupljanja koja imamo još posebnijim. Imati stvari kojima se radujete i ljude koje jedva čekate da vidite jeste vitalna komponenta koseliga. Održavanje kalendara punim pomoći će vam da se oduprete želji za hibernacijom. Planirajte unapred i smislite druge načine da unesete fizičku aktivnost i sunce u svoj život.

NASTAVITE DA SE KREĆETE

Nije neobično da ljudi koji žive u mestima sa hladnijom klimom postanu manje aktivni tokom zime, ali usporavanje je loš potez. Vežbanje nije samo dobro za telo, to je pravi tretman za depresiju. Kada hiberniramo cele zime, propuštamo prirodan i moćan lek. I što se toplije oblačite, više ćete uživati na otvorenom zimi. I nemojte biti previše kul za pletenu kapu ili rukavice!

KOSELIG KAO LEČENJE, A NE KAO LEK

Ako se većinu vremena osećate potišteno, depresivno ili beznadežno, ako ste izgubili interesovanje ili zadovoljstvo u svakodnevnim aktivnostima, možda je to nešto malo ozbiljnije od zimske mrzovolje. Postoji razlika između nesposobnosti i nezainteresovanosti. Da li se ne bavite nekom aktivnošću zato što vas sprečava nešto kao što je nedostatak vremena, ili zato što ta (ili bilo koja druga) aktivnost više ne izgleda kao prijatna? Ovo poslednje može ukazivati na depresiju. Sezonski afektivni poremećaj može biti znak depresije.

Ako mislite da možda patite od depresije, važno je da razgovarate sa svojim lekarom.

Podeli:

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.