Da su ovom delu helenskog kopna bogovi sa Olimpa podarili čudesnu istoriju i gotovo nestvarna prirodna bogatstva, možda najbolje potvrđuje poluostrvo Mani.
Srednji prst kopnenog trozupca kao da se zariva u Kritsko more, ne bi li glomazni Peloponez što čvršće privezao za beskrajno mediteransko plavetnilo. Iako čitava regija i geografski i administrativno pripada prefekturi Lakonija, već na prvi pogled je jasno da je ovo poluostrvo drugačije. Od istorije, arhitekture, vekovima utemeljenih pravila koja važe u svakodnevnom životu, do posebnog kodeksa časti, sve je nekako osenčeno oštrim nijansama.
U dubokoj senci planinskog masiva Tajget, koji dominira čitavim jugom Peloponeza, kao rukom presečene stene spuštaju se u more. S vremenom, ono malo zaravnjenih površina privuklo je bivše ratnike kojima je ratovanja bilo preko glave, pa su nicala naselja dovoljno nepristupačna da svakom osvajaču presahnu ambicije. Većem delu Manija može se prići samo s mora. Morsku obalu čine neverovatne uvale i pećine prepune stalaktita i stalagmita, kao i čarobne peskovite plaže.
Manioti su ljudi tvrdog kova, a opet, dovoljno širokogrudi da priznaju da su žene ovog podneblja zapravo kreirale tradiciju i shvatanja i da su zaslužne za specifičan način života i prepoznatljiv „maniotski mentalitet“ – granice njihove odlučnosti i hrabrosti gotovo da ne postoje. Ako pitate šta bi to moglo da znači, odgovora je mnogo.
Po geografskoj pripadnosti i ulozi koju im je burna istorija namenila, Manioti su bili, a primetno je, i ostali pravi naslednici nekadašnjih Spartanaca.
Posle pada legendarne i nepobedive Leonidine vojne države, ovde se, zbog primamljivog geografskog položaja, smenjivalo tušta i tma osvajača. Posebna je priča to što je svakom vojskovođi bilo posebno inspirativno da svojim pobedama doda i onu nad mitskom Spartom i njenom neposrednom okolinom.
Mnogi su ovde dobili lekciju o tome koliko je visoka cena slobode i časti. Da se ne vraćamo u dalju istoriju, kao ilustracija neka posluži podatak da je i za vreme vladavine Franaka, Vizantinaca, Mlečana i posebno Otomanskog carstva Mani bio suverena državica.
Dok je Peloponez bio pod turskom okupacijom, sa administrativnim centrom u Tripoliju, Mani je bio nezavisna mini država, sa guvernerom, nesalomivim petrobegom Mavromihalisom (u srpskom prevodu: Crni Mihajlo).
Isti taj Crni Mihajlo, koji je poveo narod u oslobođenje od turskog jarma, kasnije nije mogao da se dogovori ni sa braćom Grcima, pa je maniotska nezavisnost potrajala još kratko vreme.
Uz to, u brojnim skrivenim pećinama sakupljalo se piratsko brodovlje i bilo strah i trepet za moreplovce na veoma prohodnom morskom putu koji je povezivao istok sa zapadom. Pošto su bili mali i beznačajni za tadašnje velike sile, da bi se ugradili u nekakav porez ili carinu, Manioti su vekovima pronalazili način da naplate svoju hrabrost, brze brodiće i geostrateški položaj. Izveštili su se u munjevitim napadima, otimali plen i hitro se vraćali u gudure, kroz samo njima poznat lavirint podvodnih stena.
Zbog surovih i strmih padina Tajgeta i usled čestih odrona, kamenih gromada je bilo napretek, a samim tim i građevinskog materijala. Iz odbrambenih, ali i napadačkih razloga, kad je reč o arhitekturi ovde dominiraju kamene kule. Uklopljene u pejzaž kao da ih je sama priroda projektovala, visoke su od 15 do 25 metara. Ima ih oko 800, a najviše oko mesta Kita i Vatija na krajnjem jugu.
Iako su vidljivi i tragovi Sparte, franačkih, venecijanskih, rimskih i turskih graditelja, ipak je najviše vizantijskih obeležja. Prelepe crkve iz 14. i 15. veka, u kojima su nekada ikonopisane značajne freske, usled nebrige su zapuštene ili potpuno uništene. Poslednjih godina mnoge su ušle u posebne evropske fondove za rekonstrukciju.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
U toku je 835. dan rata u Ukrajini. Ruska PVO oborila je protekle noći iznad teritorije Ruske Federacije ukupno 28 ukrajinskih bespilotnih letelica, saopštilo je danas rusko Ministarstvo odbrane.
Rat u Ukrajini – 836. dan. Ruska PVO oborila je juče iznad teritorije Federacije ukupno 28 ukrajinskih bespilotnih letelica, saopštilo je rusko Ministarstvo odbrane.
Selektor muške odbojkaške reprezentacije Srbije Igor Kolaković izjavio je danas da žali zbog poraza od Argentine, ali je dodao da njegov tim mora da se bori za pobede u Ligi nacija.
Preduzeće EXPO 2027 doo raspisalo je tender za izradu idejnog rešenja, razradu i produkciju sadržaja tematskih paviljona "Moć igre" i "Igra(j) za napredak" u okviru manifestacije EXPO 2027 BEOGRAD.
Dve osobe su poginule, a 15 povređeno kada se u noćnom klubu u meksičkom gradu Sant Luis Potosi obrušio balkon, saopštila je državna služba civilne zaštite Meksika (CEPC).
Dva teretna broda koja su plovila u Adenskom zalivu pogođena su projektilima i potom je na njima izbio požar, saopštila je danas britanska bezbednosna firma Ambrei.
PapaFranja, koji kaže da se redovno moli da mu Bog podari smisao za humor, ugostiće glumce iz celog sveta na kulturnom događaju u Italiji kako bi "proslavio lepotu ljudske različitosti", saopštio je u subotu Vatikan.
Britanska princeza Kejt uputila je pismo izvinjenja Irskoj gardi, čija je pukovnica, zbog toga što je propustila današnju vojnu paradu, pošto se bori sa kancerom.
Amerikancu Dereku Stefureku je pre 13 godina dijagnostifikovana multipla skleroza, a on je od tada pokazao da stanje može popraviti kroz vežbanje i zdrav život.
Danish Prime Minister Mette Frederiksen is in a state of shock after she was attacked and punched by a man in central Copenhagen this evening, the police and Prime Minister's office said.
Grupe za zaštitu ljudskih prava upozoravaju na državnu paranoju od kada se stručnjaci za hipersoničnu nauku, na osnovu koje se prave ultrabrzi projektili, suočavaju sa optužbama za izdaju.
Vlade Srbije i RS usvojile Deklaraciju o zaštiti srpskih interesa, gradiće se memorijalni centri žrtvama u logoru Jasenovac i na Kozari. Zajedničkoj sednici vlada prisutvovao i predsednik Skupštine Crne Gore.
Komentari 0
Pogledaj komentare