Život

Ponedeljak, 21.12.2020.

14:23

Nebo u solisticiju - kraj najduže noći: "Stapanje planeta u jednu tačku, možda je samo simbolika?"

Vitlejemska zvezda je svakog Božića slika sa puno simbolike. Ali, da li je zaista postojao takav nebeski fenomen? Moguće je da se radi o retkoj konstelaciji planeta koja sada opet može da se vidi.

Izvor: DW

Nebo u solisticiju - kraj najduže noći:
Foto: Depositphotos / titoOnz

Na noćnom nebu 21. decembra stapaju se u našim očima dve najveće planete Jupiter i Saturn. Astronomi to zovu konjukcija. Ljubitelji zvezda kažu da su tada te dve planete iz perspektive posmatrača sa Zemlje posebno blizu.

Razlog je u tome što planete kruže različitom brzinom oko sunca. Saturn je udaljeniji od Sunca i sporiji, pa ga tako pretekne brži Jupiter.

Predsednik udruženja "Prijatelji zvezda" Sven Melhert kaže: "Ovogodišnje preticanje je nešto posebno. Obe planete će skoro da se stope u jednu svetlosnu tačku".

Najbolje što nudi univerzum

Foto: Depositphotos/AlexGukBO
Ovo preticanje planeta se dešava svakih 20 godina, ali ovakvo optičko stapanje desiće se tek 2080. Melhert konstatuje:

"Konjukcija Jupitera i Saturna 21. decembra je najbolje što univerzum može da nam ponudi za duže vreme".

Planete sada prema njemu stoje na jugozapadnom delu neba i za njihovo posmatranje nije neophodan teleskop. Jupiter je svetliji i levo od Saturna.

Sličan susret planeta zbio se i pre dvehiljade i dvadeset godina. Karol Lifke iz Kuće astronomije u Hajdelbergu kaže o nagađanjima da je upravo to "vitlejemska zvezda" da je to jedna od mogućnosti, pošto su i Jupiter i Venera imali sličnu konstelaciju.

"Vitlejemska zvezda" se od srednjeg veka prikazuje kao zvezda repatica, ali prema njemu kometa se najverovatnije može isključiti. U vreme Isusovog rođenja komete su smatrane predznacima nesreće. Eksplozija supernove isto tako nije verovatna, pošto bi ostaci takve eksplozije morali ostaviti traga.

"Jevanđelja su napisana mnogo kasnije, možda se ipak radi samo o simbolici", kaže Lifke.

Zimski solisticij

U podne 21. decembra sunce dostiže najnižu tačku na nebu iznad horizonta. Taj dan je najkraći u godini, a noć najduža. U Nemačkoj to znači oko 16 sati tame i samo 8 sati svetla. Posle toga svaki dan će imati sve više svetla.

Zimski solisticij označava kalendarski početak zime. Ne samo da se od tada produžava dan već u ravnčarskim krajevima Nemačke raste verovatnoća da će pasti sneg. Beli pokrivač može da popravi raspoloženje.

"Ta svetlost u tamnom godišnjem dobu znači puno. Sneg pokriva sve što je sumorno", kaže psihološkinja Barbara Lubiš i dodaje da to stvara mir koji na čoveka deluje blagorodno. "Sneg ima osobinu da utiša okolinu".

I Božić je povezan sa zimskim solisticijem. Naime, posle uvođenja Julijanskog kalendara 46. godine pre Hristovog rođenja, zimski solisticij je padao na 25. decembar. Tog dana se odavala počast bogu Sunca Solu Inviktusu, a time i "pobedi svetlosti i života nad tamom i smrću", kako kaže Vinrih Ler, profesor istorije umetnosti na hajdelberškom univerzitetu, Tek po ovođenju Gregorijanskog kalendara godine 1582. zimski i letnji solisticij su u današnjim terminima.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 3

Pogledaj komentare

3 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: