Možda bi nam se moglo učiniti da, ukoliko se ulica ne zove po kneginji Zorki, supruzi kralja Petra I Karađorđevića, ili Baba Višnji, začetnici roda Obrenovića, u centru Beograda, nema nijednog ženskog imena po kom su ulice dobile naziv.
Međutim, stvari u Beogradu, ipak, stoje malo drugačije.
Istina je da su istorijske okolnosti i nedostatak prava žena u prošlim vremenima doprineli tome da kada danas postavimo pitanje "Da li neka ulica nosi žensko ime?", uglavnom, dobijemo negativan odgovor.
"U takvom sistemu, izuzetno retko, na nivou statističke greške, su neke žene uspele u onim poljima koja se smatraju muškim. Za to je trebalo da se dogodi jedan neverovatan sticaj okolnosti, uparen sa jednom moralnom i društvenom hrabrošću koja nadilazi fizičku hrabrost koju su muškarci pokazivali u ratovima", smatra sociološkinja Tatjana Milivojević.
Suprug Mileve Marić, slavni fizičar Albert Ajnštajn, rekao je da je lakše razbiti atom nego predrasudu, ali ulice srpske prestonice ipak, u velikom broju, nose ženska imena.
Opširniju priču pogledajte u prilogu Prve televizije.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Komentari 71
Pogledaj komentare