Da li su gvozdena šuma, ogoljeno i erodirano zemljište, vlažna staništa uništena urbanizacijom ili drenirana kanalima za kanalizaciju, vodosnabdevanje i električne vodove, vodotokovi zagađeni amonijakom iz veštačkog snega, osiromašeni biodiverzitet i izumrle vrste zaista najbolje što ova administracija ume da ostavi naslednicima i potomstvu?
Tekst: Dragan Simić Foto: Todor Todorov, Miloš Popović, Vladimir Ranđelović, Adam Dybich
Pre godinu dana, ministar Dinkić je naglasio da će skijalište Stara planina biti građena tako da, i pored silnih žičara i hotela, ostane „oaza zdrave životne sredine” (http://www.b92.net/biz/fokus/analiza.php?yyyy=2006&mm=10&nav_id=217347). Na području Babinog Zuba planirano je alpsko skijalište sa 40 km žičara i 100 km staza. Na dva kraja skijališta planirani su smeštajni centri Golema Reka sa 5000 i Jabučko Ravnište sa 3000 ležaja.
No, Park prirode Stara planina je mnogo, mnogo više od potencijala za ski centar. Planina je pravo ostrvo s blagom: preko 1742 vrste i podvrste biljaka (od kojih su 160 endemične), 213 vrsta ptica, 136 vrsta dnevnih leptira, 60 vrsta sisara i još mnogo, mnogo drugih. Zbog bogatstva biodiverziteta, na listi je važnih međunarodnih biljnih područja (IPA), važnih međunarodnih područja za ptice (IBA) i primarnih područja za leptire u Evropi (PBA), na preliminarnoj listi za pogranična područja Biosfere (Man and Biosphere, UNESCO), na listi prioritetnih staništa za zaštitu pod Ramsarskom konvencijom (tresave), na Emerald listi (područje značajno za očuvanje evropske ekološke mreže), na listi pograničnih zaštićenih područja u okviru programa GREEN BELT (IUCN), te na Pro geo listi značajnih mesta geološkog blaga u okviru Evropske asocijacije za konzervaciju geološkog nasleđa. Ali, šta je tu tako posebno?
Upravo se bogatstvom vrsta procenjuje vrednost i značaj nekog prirodnog predela. Uzmimo ptice za primer. Ukupni broj poznatih ptica Stare planine je 213 vrsta, od čega u gnezdarice spada 155 vrsta. Od tog broja, u savremeno doba se gnezdaricama smatra 147 vrsta, dok su osam bivše gnezdarice (pretežno osetljive grabljivice poput orla_bradana, crnog_strvinara, beloglavog_supa, belonokte_vetruške, bele_kanje). Danas se na Staroj planini gnezdi čak 59,5% od svih vrsta koje su u Srbiji redovne na gnežđenju.
A 155 vrsta ptica gnezdarica je znatno više nego što ih ima u pet nacionalnih parkova Srbije: Đerdap 127 vrsta gnezdarica; Šar planina 125; Tara 122; Kopaonik 120; Fruška gora 115 (Puzović, 1996).
Svojim ptičjim bogatsvom, Stara planina je u nacionalnim i međunarodnim okvirima gotovo jedinstvena u Evropi, pa se ovaj planinski kompleks nameće kao jedan od najvažnijih evropskih centara ornitološke specijske i genetičke raznovrsnosti planina. Otuda je njegovo očuvanje imperativ i prvorazredni nacionalni i međunarodni interes.
U delu Stare planine planiranom za prvu od faza 'mega ski rizorta', koja se sastoji od već pominjanih 8000 kreveta, te 40 km žičara i 100 km staza – odnosno 840 hektara četinarskih šuma iskrčenih unutar Parka prirode; kriju se prirodne celine od izuzetnog značaja za očuvanje ekosistemske raznovrsnosti Srbije. To su pre svega dve velike tresave, Jabučko ravnište i Dojčino vrelo, ali i čitavo područje oko Babinog zuba zajedno sa tresavama izdvojeno je među lokalitete od posebnog značaja za zaštitu biološke raznovrsnosti i genetskog fonda.
U biljnim zajednicama ovih tresava se sreće i veoma retka i ugrožena vrsta biljke muholovke – rosulja (Droserarotundifolia), koja raste na jastučićima vodom natopljenih mahovina čijim raspadanjem nastaje tresetna podloga. Uz rosulju, ovde raste i veći broj autohtonih vrsta orhideja. Od ptica, ovde se gnezde šumska_šljuka (najvažniji lokalitet u istočnoj Srbiji), sve ređe obična_crvenrepka i obična_travarka, leganj, šumska_sova, jarebica, kao i najveći evropski detlić, veličine vrane – crna_žuna. Sve ove vrste su zaštićene i Bernskom konvencijom i Uredbom o prirodnim retkostima.
Tresave predstavljaju najređe i najugroženije ekosisteme koji se ne mogu obnoviti i kod kojih je sudbonosna ma i najmanja promena slozenih odnosa između vode i podloge, bilja i životinja koji su građeni hiljadama godina – a koji se mogu zauvek uništiti za jedan dan rada teških građevinskih mašina. U osnovne faktore ugrožavanja ubrajaju se fizička promena terena, praćena razvojem planinskog turizma i melioracijom. A očuvanje tresava je i međunarodna obaveza naše zemlje, preuzeta 1992. godine potpisivanjem Deklaracije u Rio de Ženeiru.
Prva faza dalje predviđa 3000 kreveta na samoj tresavi Jabučko ravnište, pa ‘spa & water park’ i rekreacioni centar, potom saobraćajnu infrastrukturu sa 800 parking mesta i oko 20 km asfalta (oko 7,5 km između ravništa i zuba, plus potpuno nov pristupni put od Temske u dužini od 12 km). A posle prve, dolazi i druga...
Prema Dinkićevim rečima (http://www.b92.net/zivot/vesti.php?nav_id=206559), urađeno je satelitsko i helikoptersko snimanje Stare planine, koje je pokazalo da je moguće izgraditi i do 200 kilometara ski staza. Ta dužina staza zahteva približno 80 km žičara, i kada ukupnu kilometražu (280 km) pomnožite sa širinom krčevine od 60 m, dobijate 1680 ha autohtone vegetacije koja bi bila iskrčena unutar Parka prirode.
Na Babinom zubu su već napravljene prve ski staze u ukupnoj dužini od 5743 m. Posečeno je 34,5 ha stoletnih četinara, šume na padinama Babinog zuba su rasparčane, a ogoljeno zemljište izloženo eroziji. U tom području se gnezde ptice zaštićene Bernskom konvencijom i Uredbom o prirodnim retkostima kao što su planinski_popić (balkanska podvrsta subalpina, koja ima jos samo pet staništa u Srbiji), sivi_soko, žutokljuna_galica, gorska_lasta, kamenjarka, te prelepi crveno-plavi kos_kamenjar.
Ukoliko se realizuju planovi za ski centar, smanjenje veličina populacija i područja rasprostranjenosti ptica Stare planine verovatno neće biti manje od 50%, a kod nekih osetljivijih vrsta biće i znatno više.
Uprkos najavi da će Stara planina ostati „oaza zdrave životne sredine”, izgleda da ne misle svi da će tako i biti. Asocijacija 50+ nevladinih organizacije iz Pirota, Niša, Beograda i Novog Sada, ujedinjenih u cilju očuvanja i održivog razvoja Stare planine (www.savestaraplanina.info ), kaže da je ski staza na Babinom zubu napravljena bez prethodne studije uticaja na životnu sredinu, uprkos negativnom mišljenju Zavoda za zaštitu prirode Srbije i u suprotnosti sa šest srpskih zakona, te da je već odnela prvu žrtvu 'napretka': tokom radova je do izumiranja doveden krilasti zvončić (Campanula calycialata) koji je rastao jedino na tom mestu.
Ovaj endemični ljubičasti cvetić su prof. dr. Vladimir Ranđelović i Bojan Zlatković otkrili pre samo 16 godina, a i tada je bio izrazito malobrojan, te otuda stekao međunarodni status kritično ugrožene vrste. Poslednjih godina ga nijedan prirodnjak nije više pronašao na Staroj planini. Jedini poznati lokalitet gde je rastao je izbetoniran prilikom gradnje vidikovca.
I tako skijaši uživaju u čarima planine zimi, ali skijališta za njima ostaju prava ekološka katastrofa: obiđite ih u periodu cvetanja biljaka i gnežđenja ptica da saznate zašto. Upravo to je učinio profesor Antonio Rolando sa Torinskog univerziteta kada je sa kolegama istražio poprište poslednjih zimskih olimpijskih igara na Monte Rozi i Monte Bjanku (tj. padinama Mon Blana sa italijanske strane;
Staze je prof. Rolando opisao kao devastiranu životnu sredinu sa koje je sva autohtona vegetacija uklonjena ili značajno oštećena, dok je sađenje trave – ukoliko ga je i bilo – dalo veoma siromašan biljni pokrivač. Utabavanje snega na stazama dodatno otežava oporavak vegetacije i stvara golet. Uništavanjem biljnog pokrivača, ski centri započinju uništavanje planinskih ekosistema u najširim razmerama.
Ne zaboravite pri tom, mi ovde govorimo o Evropskoj uniji, poznatoj po poštovanju zakona o zaštiti životne sredine. Na drugoj strani, u Srbiji reklamni slogan za pivo ‘Zakon se mora poštovati’ izaziva jedino smeh.
U septembru 2007. vlada republike Srbije je usvojila Uredbu o utvrđivanju Programa razvoja planinskog turizma na području Stare planine, kojom je prekršeno pregršt zakonskih akata: o planiranju i izgradnji; o šumama; o površinskim vodama; o zaštiti životne sredine; o zaštiti parka prirode „Stara planina“; i o zaštiti prirodnih retkosti.
Sve pominjane biljne i životinjske vrste iz ovog teksta su zvanično zaštićene kao prirodne retkosti. Uredba o zaštiti prirodnih retkosti izričito zabranjuje ne samo uznemiravanje ili uništavanje retkosti samih, već i njihovih staništa. Značaj Uredbe prepoznat je i potvrđen u Ustavu Republike Srbije, gde u članu 89 stoji da je posebna odgovornost za to na Republici Srbiji i jedinicama lokalne samouprave.
Ja nisam pravni ekspert, ja sam samo prirodnjak, ali nekako ne mogu da se otmem utisku da ovde Republika Srbija krši sopstveni Ustav?
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Od srede 8. maja, kada stupa na snagu Odluka o taksi prevozu koja je usvojena pre tri godine, sva taksi vozila moraju biti bele boje, podsetio je predsednik Privremenog organa Grada Beograda Aleksandar Šapić.
Rusija udvostručila svoju ofanzivu u Donbasu tokom prošlog meseca, postižući značajan napredak dok Ukrajina čeka pojačanje u snabdevanju oružjem sa Zapada, navodi AFP.
Stejt department je imao uvid u nezvanični nacrt predloženih amandmana Crne Gore na Nacrt rezolucije o Srebrenici, ali ne posreduje u njima, saopštila je američka ambasada u Podgorici.
Stejt department je imao uvid u nezvanični nacrt predloženih amandmana Crne Gore na Nacrt rezolucije o Srebrenici, ali ne posreduje u njima, saopštila je američka ambasada u Podgorici.
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu izjavio je u utorak da nije zadovoljan Hamasovim novim predlogom o prekidu vatre, a Hamas je upozorio da neće biti dogovora ako se izraelska agresija na Pojas Gaze nastavi.
U režiji Đorđa Bojanića, tehnički urednik đakon Dejan Jovanović, narator Vladimir Jocović, glumac. Film je rađen sa Blagoslovom igimana manastira Miholjska Prevlaka arhimandrita Benedikta.
Svetska zdravstvena organizacija (SZO), izrazila je zabrinutost jer je nedavno širenje virusa među nekoliko vrsta sisara, uključujući domaća goveda u SAD, povećalo rizik od prenošenja na ljude.
Maslinovo ulje, koje se smatra zdravijom alternativom uljima semenki, takođe je korisno u sprečavanju gubitka kognitivnih sposobnosti i smrti povezanih s mentalnim propadanjem, otkriva studija sprovedena tokom 28 godina na 92.000 ljudi.
Demencija nije specifična bolest, već opšti izraz za oštećenu sposobnost pamćenja, razmišljanja ili donošenja odluka koja ometa obavljanje svakodnevnih aktivnosti.
Muzej Prado u Madridu saopštio je da je pronašao rad baroknog slikara Karavađa, za koji se mislilo da je izgubljen, a koji je prodat na aukciji 2021. godine.
Srbija se 16. put od osamostaljivanja takmiči večeras takmiči na Pesmi Evrovizije, dok je od povratka na ovo takmičenje posle pauze tokom devedesetih godina prošlo dve decenije.
AstraZeneca has announced it is withdrawing its Covid-19 vaccine months after admitting in a London court that the vaccine can cause rare and dangerous side effects.
Chinese President Xi Jinping arrived in Belgrade on Wednesday around 9:40 p.m., and he was met by Serbian President Aleksandar Vučić at Nikola Tesla Airport.
Members of the Chinese delegation, ministers and representatives of institutions arrived in Belgrade as part of a two-day visit to Serbia, which will begin today by Chinese President Xi Jinping.
TikTok tuži vladu SAD zbog novog zakona koji bi prisilio ovu aplikaciju da se odvoji od kineske kompanije ByteDance, ili joj u suprotnom preti zabrana u Americi.
Najskuplji Bentley do sada je Batur kabriolet - ujedno je u pitanju i jedan od najsnažnijih automobila sa SUS motorom koji uopšte i dolaze iz Velike Britanije.
Uprkos odluci suda, kojom je naređeno da se muškarcima dozvoli ulaz, u ovom muzeju su spremni na drastične promene kako bi muškarci ostali izvan ovog objekta.
Komentari 46
Pogledaj komentare