Zdravlje

Petak, 01.06.2012.

15:33

Loše strane sedativa

Da bi ublažili svakodnevni stres oko 60 odsto muškaraca i žena uzrasta od 25 do 50 godina povremeno ili redovno koriste lekove, alkohol ili narkotike pokazuju istraživanja američkog Nacionalnog instituta za zloupotrebu lekova (National Institute on Drug Abuse, SAD).

Izvor: Tanjug

Default images

Svi ljudi koji žive u većim gradovima su pod stresom i veoma često zbog problema na poslu, u školi ili u porodici javlja se emocionalna nestabilnost, napadi panike, depresija, uporne nekontrolisane misli, stalno vraćanje na uznemiravajuću situaciju, nesanica...

Iz raznih razloga koji su povezani s upotrebom sedativnih preparata - predoziranje, suicid, nesrećni slučaj, umrlo je mnogo poznatih ljudi, među kojima su Merilin Monro, Majkl Džekson, Elvis Prisli...

Do 20. veka uobičajeni način za otklanjanje uznemirenosti bilo je konzumiranje alkohola, što je verovatno najstariji način za smirivanje.

Sve do 50-tih godina prošlog veka uznemirenost se lečila solima broma i barbituratima, ali 30-tih godina prošlog veka naučnici su otkrili da upotreba bromida ima mnogo neželjenih dejstava i da može da izazove toksično trovanje.

Početkom 50-tih godina prošlog veka naučnici iz laboratorije "Roš" sintetizovali su novu grupu jedinjenja i nazvali je benzodiazepini.

Prvi benzodiazepin - hlordiazepoksid (Librium) otkriven je 1960. godine, a potom je 1963. usledilo otkriće još jačeg preparata diazepama (valijum).

Ta dva preparata su brzo zauzela vodeću poziciju na tržištu lekova za uznemirenost i nesanicu, tako da su do 1970. godine oni bili medicinski "bestseleri" u Americi.

Postoji niz uzroka koji određuju komercijalni uspeh benzodiazepina, a jedan od njih je da efikasno pomažu pri uznemirenosti i izazivaju spavanje.

U današnje vreme benzodiazepini (ksalol, bromazepam, bensedin, lorazepam) su postali popularni preparati za lečenje nesanice i emocionalnih rastrojstava.

Međutim, često benzodiazepine ne propisuju psihijatri koji su specijalizirali lečenje fizioloških rastrojstava, već specijalisti različitih profila koji nemaju odgovarajuća znanja u toj oblasti.

Zbog toga se mnogi stručnjaci bune, jer sredstvo za spavanje pomaže da se zaspi, ali pilule neće poboljšati odnos sa supružnikom, neće popraviti situaciju na poslu i neće izaći na kraj s pravim uzrocima psihičkih problema.

Portal Vitamini piše da je nedavno otkriveno da benzodiazepini mogu da utiču na pamćenje i taj fenomen se zove anterogradna amnezija.

Kada osobu koja spava pod dejstvom benzodiazepina probudi telefonski poziv, ona može da se kroz neko vreme ne seća ni razgovora niti poziva.

Navikavanje na preparat izaziva kod čoveka potrebu da bude stalno pod njegovim dejstvom i da povećava doze, a prestanak uzimanja lekova dovodi do apstinencijalnog sindroma (krize).

Osnovni simptomi krize su nesanica, uznemirenost, drhavica, pojačano lučenje pljuvačke...

Stručnjaci ukazuju da samostalno "skidanje" sa tableta može biti opasno, pri čemu je psihička nestabilnost koja je i dalje prisutna često uzrok povratka tabletomaniji.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 8

Pogledaj komentare

8 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: