- Prokrastinacija može da predstavlja imunu odbranu od društva i teškog okruženja, sredstvo kojim se ljudi brane od napada savremenog sveta - objašnjava Marjan Tošić, psihološki savetnik iz Udruženja psiholoških savetnika Srbije.
- Ali i rezultat vrlo bazičnog manevra izbegavanja bilo kakve neprijatnosti ili manjka energije za komunikaciju sa svetom, kao i izbegavanje poražavajuće činjenice da nam završavanje neke obaveze ili posla neće doneti dugo nesvesno očekivano zadovoljstvo - kaže on.
Odlaganje može da dovede do stresa, osećaja krivice, gubitka lične produktivnosti, stvaranja krize i pojave negodovanja od strane drugih zbog neispunjavanja odgovornosti i obaveza.
Dok je u određenoj meri sasvim uobičajena, prokrastinacija postaje problem ako ugrožava normalno funkcionisanje individue.
Hronična prokrastinacija može čak biti znak psihičkog ili fiziološkog poremećaja.
- Pravo poreklo, smisao i razumevanje stalnog odlaganja i odugovlačenja osobe može se otkriti jedino procesom ličnog psihološkog rada na sebi, kakav je savetovanje ili psihoterapija. Bez tog neposrednog uvida možemo samo nagađati zašto neki ljudi imaju ovaj problem, i biti bliže ili dalje od pravog odgovora - objašnjava Tošić.
Izvor: B. Tasić,
Blic.rs
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Komentari 5
Pogledaj komentare