To znači da će svi oni kod kojih se dijagnostikuje da pate od ovog sindroma moći da se leče specifičnom terapijom i da imaju opravdanje zbog odsustva sa posla.
Stručnjaci u nezavisnoj grupi koju je oformila vlada SAD složili su se na zajedhičkom panelu, i zvanično su prihvatili sindrom hroničnog umora kao legitimnu bolest koju karakteriše pet osnovnih simptoma, i kojom bi, ubuduće, lekari trebalo ozbiljno da se bave.
Odbor Medicinskog instituta (IOM), predlaže da se sindrom hroničnog umora preimenuje u "bolest sistemske netolerancije na stres", da bi se bolje objasnile i shvatile posledice stanja na ljudski organizam.
Preokret u odnosu na ovaj sindrom, koji do sada mnogi lekari nisu shvatali ozbiljno, mogao bi i da stavi i zvaničnu potvrdu na tegobe onih koji se dugo bore sa ovim stanjem. Oni već dokazuju medicinskoj struci da sa njihovim zdravljem zaista nešto nije u redu.
Prvi podaci o postojanju sindroma hroničnog umora datiraju od pre pola veka. U početku je bolest nazivana mijalgičnim encefalomijelitisom ("upala mozga ili nerava koja izaziva bolove u mišićima"), ali se tada nije povezivala sa hroničnim umorom i nije se identifikovala kao posebna bolest sve do polovine sedamdesetih godina dvadesetog veka.
- Verujem da smo konačno pokrenuli proces da pacijentima koji boluju od sindroma hroničnog umora omogućimo konačnu i legitimnu dijagnozu, na osnovu koje bi mogli da dobiju i bolju i efikasniju terapiju - rekla je Suzan Vernon, naučni direktor iz Udruženja koje se bavi rešenjem problema ovih pacijenata. - Najteže forme bolesti mogu ozbiljno da ugroze život obolelog, i zbog toga ne bi smo smeli da takve pacijente ne tretiramo ozbiljno.
Sindrom hroničnog umora veoma je teško dijagnostikovati. Ne postoji nikakav krvni test za utvrđivanje bolesti. Sa druge strane, mnoga druga oboljenja uzrokuju slične simptome. Dijagnoza se zato, upravo, uspostavlja uglavnom putem eliminacije drugih bolesti.
Do sada, lekari su se oslanjali na definiciju slučaja sindroma hroničnog umora iz 1994. godine, namenjenog da pomogne istraživačima u ispitivanju stanja koje u to vreme nije bilo dokazano kao bolest.
Novi izveštaj Medicinskog instituta kojim se konkretizuju dijagnostički kriterijumi omogućava da se ovom bolešću ubuduće medicinska struka ozbiljno pozabavi. Prema novim preporukama, osobe koje pate od sindroma hroničnog umora moraju da imaju tri osnovne tegobe:
Teškoće u obavljanju svakodnevnih aktivnosti koje traju najmanje šest meseci, praćene teškim umorom.
Pogoršanje simptoma posle bilo koje vrste vežbanja, uključujući psihičku i mentalnu terapiju, ili pogoršanje posle emotivnog stresa.
Spavanje koje ne odagnava osećaj umora.
Da bi dijagnostikovali sindrom hroničnog umora, lekari takođe moraju da potvrde i dva dodatna simptoma: teškoće pri komunikaciji i pamćenju, i smanjenje tegoba u ležećem položaju.
Potrebno je da ovi simptomi traju najmanje šest meseci, i da barem polovinu tog vremena budu srednje ili veoma izraženi, zaključeno je na panelu Medicinskog instituta.
Foto: freedigitalphotos.net/David Castillo Dominici
Doktorka Elen Rajt Klejton, predsednik ove ustanove i pedijatar u Vanderbilt univerzitetu u Nešvilu, kaže da se nada da će novi kriterijumi omogućiti pacijentima koji boluju od ovog sindroma da lakše dođu do dijagnoze:
- Čak i lekar opšte prakse, ne samo specijalista, moći će na osnovu ovih kriterijuma da uspostavi dijagnozu sindroma hroničnog umora. To je veliki korak napred za ove pacijente, jer je neophodno da se dokaže da bolest nije proizvod njihove mašte, već ozbiljno i realno oboljenje.
Od 836.000 do čak 2,5 miliona Amerikanaca pati od sindroma hroničnog umora, a smatra se da se kod čak 90 odsto onih sa ovim poremećajem, bolest ne dijagnostikuje. Sindrom najčešće pogađa osobe između 40. i 50. godine života, a četiri puta više žena se žali na ovo stanje.
Javlja se kao snažan osećaj umora koji obično prati tipične simptome obične prehlade ili gripa: crvenilo grla, bolovi u mišićima i blago povišena temperatura. Osoba ima utisak da se nikada neće potpuno oporaviti. Kako vreme prolazi, simptomi ne samo da se ne ublažavaju, nego se čini da se pogoršavaju jer se pojavljuju nova mesta bolova, zatim stomačni i crevni poremećaji, gubitak težine i, u poodmakloj fazi, dugotrajan zatvor. Svi ovi gastrointestinalni simptomi obično se javljaju usled poremećaja u apsorpciji hranljivih namirnica. Prisutna je i tendencija ka alergijama, budući da je većina osoba koja pati od sindroma hroničnog umora ranije već obolevala od alergijske kijavice, čestih upala krajnika ili grla. Svi pomenuti problemi se na kraju obično rešavaju uzimanjem antibiotika širokog spektra.
Bolest se u praksi ipak, leči, bez obzira na to što dijagnostički kriterijumi do sada nisu postojali, i što se pravi uzrok ovog oboljenja još ne zna. Istraživači su do sada povezali hronični umor sa zapaljenjem nervnih ćelija u mozgu, dok neki veruju da se hronični umor javlja zbog određenog poremećaja u imunom odgovoru pacijenta.
Uslov je da pacijent barem šest meseci ima četiri od osam ovih simptoma:
Razdražljivost
Ekstremni umor
Umereno povišena temperatura
Bol u grlu i limfnim žlezdama
Udruženi bolovi u kolenima i laktovima
Problemi sa koncentracijom i zbunjenost
Glavobolje
Osećaj umora ne prestaje nakon spavanja
Bolovi i slabost u mišićima
Zaboravnost
Koga pogađa ovaj sindrom
Godine: Osobe od 40 do 50 godine. Ređe se javlja kod dece
Pol: Četiri puta češće pogađa žene nego muškarce
Životne navike: Osobe pod stresom. Gojazni i oni koji se ređe bave fizičkom aktivnošću
Socio-ekonomski status: Sindrom češće pogađa one sa tanjim novčanikom
Genetika: Bolest se češće javlja u porodici u kojoj već ima onih sa ovim sindromom
Slične bolesti
Lajmska bolest
Fibromijalgija
Sindrom Zalivskog rata
Netolerancija na gluten
Postpolio sindrom
Deficit vitamina B12
Kako se leči?
Trenutno nema specifične terapije, i ona je uglavnom simptomatska
Lekovi
Antidepresivi, anksiolitici, lekovi protiv bolova, pilule za spavanje
Terapija
Tehnike za opuštanje mišića, savetovanje kod psihologa, vežbanje
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Rat u Ukrajini – 794. dan. Ukrajinski presednik Volodimir Zelenski izjavio je da je Ukrajini potrebno najmanje sedam PVO sistema Patriot i pozvao ukrajinske partnere da ne gube vreme kako bi se Rusiji uputio "odlučan signal".
Glasanje o Rezoluciji o Srebrenici pred Generalnom skupštinom Ujedinjenih nacija, prvobito planirano za 2. maj, pomereno je za najmanje četiri dana, jer Zapad želi da dobije na vremenu kako bi prikupio dodatne glasove.
Kina je usvojila zakon o carinama kojim želi da osnaži mehanizme odbrane svoje ekomonije nakon pretnji Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije da će reagovati na izvoz jeftinih kineskih proizvoda.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić obratio se prethodnih dana u Njujorku gde se osvrnuo na aktuelne pritiske vezane oko pokušaja nametanja sramne Rezolucije o Srebrenici.
Vlada Estonije razmatra zatvaranje graničnog prelaza Koidula sa Rusijom tokom noći, kao što je to učinjeno u Narvi, izjavio je danas estonski ministar finansija Mart Vorklaev.
Trener Čelsija Maurisio Poćetino rekao je da VAR šteti imidžu engleskog fudbala, nakon što je njegovoj ekipi poništen pobedonosni pogodak u nadoknadi vremena protiv Aston Vile u Premijer ligi.
Vlada Estonije razmatra zatvaranje graničnog prelaza Koidula sa Rusijom tokom noći, kao što je to učinjeno u Narvi, izjavio je danas estonski ministar finansija Mart Vorklaev.
Nedavna istraživanja sugerišu da usamljenost može biti ključan faktor povezan sa lošim navikama u ishrani i sa gojaznošću, sa posebnim fokusom na žene.
Uzimanje suplemenata odnosno dodataka ishrani, može imati značajan uticaj na naše zdravlje, osiguravajući da organizam dobije sve hranljive materije koje su mu potrebne za normalno funkcionisanje.
Predsednica i direktorka muzeja Luvr Loren de Kar najavila je danas da bi čuvena slika Leonarda da Vinčija „Mona Liza”, poznata i kao „Đokonda”, zbog popularnosti mogla da bude izložena u posebnoj prostoriji u Luvru.
At least five people died and 33 were injured in a strong tornado that hit the southern Chinese city of Guangzhou today, the Chinese public service CGTN reported.
The vote on the Srebrenica Resolution before the United Nations General Assembly, originally scheduled for May 2, has been pushed back by at least four days as the West wants to buy time to gather additional votes.
American intelligence agencies claim that Russian President Vladimir Putin did not order the liquidation of his political rival Alexei Navalny, the Wall Street Journal reports exclusively.
The greatest danger threatens the upcoming Olympic Games in France, this year's main sporting event, comes a warning from the Soufan Center from New York, a non-governmental institution that deals with global analysis.
Former US Congressional aide Gregory Tosi wrote an article for the Washington Times, explaining why the proposed draft resolution on Srebrenica misuses the very term genocide and UN principles.
Štampač pod nazivom Factory of the Future 1.0 (FoF 1.0), napravljen na Univerzitetu u Mejnu, SAD, može da "odštampa" objekte dužine 29, širine 10 i visine 5,5 metara.
YouTube najviše zarađuje od oglasa koji se prikazuju za vreme trajanja video-snimaka. Korisnicima ovo smeta, naravno, ali su oglasi razlog zbog kog je servis dostupan.
Parkinzi nemačkih i belgijskih luka koje su specijalizovane za pretovar vozila puni su kineskih električnih automobila – i to ne samo zato što ima manje kupaca.
Hyundai razvija takozvani Nano Cooling Film, odnosno foliju koja, prema najavama proizvođača, omogućava da se temperatura u vozilu drži pod kontrolom čak i u najtoplijim danima.
Audi je na sajmu automobila u Kini predstavio novi model na struju, namenjen tamošnjim kupcima koji izuzetno cene dodatni prostor na zadnjim sedištima.
Da je legenda rok muzike Kurt Kobejn, koji je umro pre 30 godina, danas živ, imao bi 57 godina. Neke njegove osobine, koje nismo dovoljno cenili, mogu nam pomoći da pretpostavimo kakav bi on bio danas.
Komentari 11
Pogledaj komentare