Nedavno je obelodanjena informacija da Facebook priprema svoj mobilni telefon. Budući da nema nameru da radi i na hardveru i na softveru, njegovu izradu poverio je partneru - kompaniji HTC. Međutim, na tom uređaju biće modifikovana verzija Googleovog Androida. Zašto?
Izvor: CNN
ašto bi društvena mreža želela da uđe u bitku na tržištu mobilnih telefona? I kako uopšte može, budući da Apple, Google i drugi već zauzimaju previše mesta?
Što je još bitnije: Da li ikome treba Facebook telefon?
Možda korisnici Facebooka žele novi telefon koji će ih direktno povezivati sa omiljenom mrežom? Ako je suditi po reakcijama koje je ta vest izazvala na internet forumima, odgovor je negativan.
Naime, korisnici Facebooka su već dovoljno zabrinuti za svoju privatnost, budući ta mreža ima gotovo sve podatke o njima, da bi im telefon koji bi joj pružio još detalja iz ličnog života zaista bio kap u prepunoj čaši.
Zapravo, jedno nezvanično istraživanje pokazalo je da čak 80 odsto ispitanika ne želi Facebook telefon. Svega 7,8 odsto reklo je “da bi razmislilo o njegovoj upotrebi”.
Ako je potražnja za Facebook telefonom tako mala, zašto forsirati tu ideju?
Kako biste pronašli odgovor na to pitanje, treba da zavirite u IT sektore sa najvećom stopom rasta.
Dok društvene mreže imaju masovnost, rast sektora mobilnih telefona je veći. Drugi tehnološki giganti poput Appleа, Microsoftа, Amazonа i Googlеа sve nade su položili u njega. Facebook nije.
Zapravo, on zaostaje na tom tržištu: recimo, njegova aplikacija za iPad lansirana je punih 18 meseci posle debija čuvenog tableta. U svetu tehnologije, to je gotovo večnost. Idemo dalje...
Prodavnica aplikacija
Prodavnice aplikacija postale su dominantan način za distribuciju softvera do pojedinačnih uređaja. Kompanije koje upravljaju tim “distributerima” kontrolišu i budućnost informacionih tehnologija.
Najveći rivali Facebooka – Apple i Google - imaju najveće prodavnice aplikacija, dok Amazon radi na tome da stvori sopstvenu i to za Googleov Android.
Nekada je Facebook gajio nadu da će biti pobednik u distribuiranju aplikacija (Facebook Platform mnogo je obećavao), ali sada mora da se bori sa suparnicima kako bi se njegov softver uopšte našao na uređajima drugih proizvođača.
Izgradnjom sopstvene alternative prodavnicama mobilnih aplikacija, čak i kao nadogradnju na Android ili koristeći HTML5 aplikacije na mreži, Facebook može da se vrati u igru.
Plaćanje
Photo: kennejima/Flickr
Kako će u tom slučaju izgledati plaćanje? Davno je rečeno da, kada bi Facebook bio država, bio bi jedna od najnaseljenijih na svetu. On bi želeo da ta “država” ima ekonomiju za primer i da svi korisnici prigrle takozvane Facebook Credits.
U međuvremenu, upotreba telefona umesto kreditnih kartica trebalo bi da postane veliki trend 2012. zahvaljujući dodatku “tap to pay” tehnologiji kod nekih telefona.
To je najveća promena u tehnologiji plaćanja, još od nastanka kreditne kartice, ali Facebook Credits izgleda da tu nema šanse.
Umesto toga, rival Google ima Google Wallet koji, u sprezi sa njegovim Android operativnim sistemom, može da ga dovede na lidersku poziciju ovog perspektivnog tržišta.
Društvene mreže
Šta je sa samim društvenim mrežama? Da li će ovaj rast mobilnog pretraživanja interneta potisnuti lidersku poziciju Facebooka na tom polju?
Naime, njegovi najveći rivali su Twitter i Google +. Šta će se desiti onda, ako Google stavi Google + pravo u Android, svetski najpopularniji operativni sistem za mobilne telefone?
Ni ovde za Facebook budućnost ne deluje svetlo - Google+ bi dolazio uz telefone, ali bi Facebook zahtevao dodatno preuzimanje.
Svi na dobitku?
Photo: Denis Dervisevic/Flickr
Zašto, na posletku, Facebook pravi telefon koji niko neće da kupi?
Možda zato što mora: ako ne može da se takmiči sa Googleovom i Appleovom mobilnom tehnologijom, možda će iz jedne od najvećih bitaka za naklonost potrošača izaći kao gubitnik.
Međutim, ako izgubi, neće dominirati tržištem mobilnih telefona, ali će sigurno naći načine da naše uređaje i aplikacije učini “društvenijim”.
To zvuči kao pozitivan ishod za sve “zaraćene strane”.
Autor: Pit Kešmor
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Vanredni parlamentarni izbori održani su 25 oktobra u Srbiji. Lista "Aleksandar Vučić – Ujedinjena Srbija" izgubila je na izborima, dok je pobedu odnela "Studentska lista".
Nosilac liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija" Aleksandar Vučić izjavio je večeras da je ta lista izgubila na današnjim vanrednim parlamentarnim izborima i da je pobedila "Studentska lista", a da će u parlament ući još i Savez vojvođanskih Mađara.
Prema projekcijama IPSOS-a i Centra za slobodne izbore i demokratiju (Cesid), na osnovu 75 odsto obrađenog uzorka, na parlamentarnim izborima "Studentska lista" osvojila je 52,4 odsto glasova, a lista "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija" 39,2 odsto glasova.
Republička izborna komisija (RIK) objavila je rezultate parlamentarnih izbora na osnovu 8.077 obrađenih biračkih mesta po kojima je Studentska lista dobila 2.211.400 glasova, odnosno 52,54 odsto.
Komo iza sebe ima odličan period, pošto je pobedio Fiorentinu (3:1), savladao Mančester junajted (4:1) u Ligi šampiona i bio bolji od Sasuola (2:0) u Seriji A.
Nemački ministar za životnu sredinu Karsten Šnajder kritikovao je Audi zbog planova za fabriku u SAD i nastupa direktora Gernota Delnera uz Donalda Trampa, ocenivši da kompanija previše forsira vozila na fosilna goriva.
Ruska državna nuklearna korporacija Rosatom počela je realizaciju projekta izgradnje flote plutajućih nuklearnih elektrana za potrebe Rusije, izjavio je generalni direktor kompanije Aleksej Lihačov.
Portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova izjavila je danas da predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski pokušava da osujeti diplomatske napore Rusije i Sjedinjenih Američkih Država za rešavanje sukoba u Ukrajini.
Bivši zamenik direktora FBI-ja, Den Bongino, pozvao je građane SAD da se pripreme za potencijalnu krizu i da se opskrbe hranom, vodom, baterijama i drugim osnovnim potrepštinama.
Rat u Ukrajini – 1.677. dan. Ruske snage izvele žestok udar na Harkov. Ima mrtvih i povređenih, među kojima su i deca. Američki predsednik Donald Tramp potvrdio da se uskoro očekuje sastanak Volodima Zelenskog i Vladimira Putina.
Najmanje 64 ljudi poginulo je u teškoj železničkoj nesreći koja se dogodila jutros u provinciji Toledo, dok je 179 osoba povređeno. Pripadnici Civilne garde na mestu železničke nesreće naveli su da su se prevrnula najmanje četiri vagona.
Analiza više od 50 miliona bolničkih zapisa iz SAD ukazala je na povezanost legalizacije kanabisa sa bržim rastom hospitalizacija zbog atrijalne fibrilacije, srčane insuficijencije i srčanog udara.
Prekomeran unos soli poznat je rizik za povišen krvni pritisak, ali novija istraživanja ukazuju na to da ishrana bogata natrijumom može direktno da šteti i još jednom organu.
Riba je poznata kao zdrava namirnica, ali novo istraživanje ukazuje na to da vrsta ribe koju jedete može da utiče na rizik od smrtnosti, i to na različite načine kod muškaraca i žena.
The French left-wing party La France Insoumise (LFI) today called for high school student protests to continue, despite the government’s appeal for students to return to their classrooms.
Gadi Eisenkot, leader of the Yashar party, and Israeli Prime Minister Benjamin Netanyahu, leader of Likud, have both declared victory in yesterday’s parliamentary elections. The latest results indicate that Likud is losing seats in parliament.
Germany’s right-wing Alternative for Germany (AfD) party has drawn up a plan for a radical overhaul of the EU that would lead to a referendum on Germany’s withdrawal from the bloc if the proposed reforms fail, The Telegraph reports.
Heavy security forces are deployed outside the Israeli Embassy in Belgrade, while security checks have been intensified across the city following a terrorist attack shortly after midnight, when a member of the Gendarmerie guarding the premises was targeted.
Komentari 16
Pogledaj komentare