Nova vest
Olimpizam

Četvrtak, 15.07.2021.

09:00

Igre XXVIII Olimpijade – 2004. Atina (Grčka)

Iako se Grčka smatra postojbinom Olimpijskih igara, čekalo se punih 108 godina kako bi se one ponovo vratile u kolevku.

Izvor: Stefan Smuđa

Autor: Stefan Smuđa

Igre XXVIII Olimpijade – 2004. Atina (Grčka)
Foto: Profimedia

Nakon 1896. godine i prvih zvaničnih Igara, Atina je 2004. godine dočekala najbolje sportiste sveta, iako se očekivalo da će to biti 1996. godine kada je ipak u Atlanti obeležena stogodišnjica modernog olimpizma.

Epitet istorijskog ove Igre u Atini imale su i zbog činjenice da su po prvi put u istoriji nastupile sve države koje su u tom trenutku imale svoj službeni nacionalni olimpijski savez i bile članice MOK-a, uključujući debitante Istočni Timor i Kiribate.

Takođe, to su bile prve i jedine igre u kojima je Srbija i Crna Gora nastupala pod tim državnim imenom.

Tradicija je da olimpijski plamen kreće iz Grčke i završava u zemlji domaćina, ali je ovog puta zbog poklapanja plamen prvo proputovao celu planetu, a na kraju završio na otvaranju u Atini.

Iako su (pre)dugo čekali na ovaj događaj, Atinjani su se dobrano namučili kako bi ga organizovali usled finansijske krize i dobranog kašnjenja u izgradnji borilišta.

Na kraju su neka takmičenja čak održana na drevnom stadionu u Olimpiji i ostalo je upamćeno da je prva pobednica na tom zdanju bila kubanska bacačica kugle Jumileidi Kumba.

Olimpijske igre 2004. godine obeležio je krah košarkaške reprezentacije Sjedinjenih Američkih Država i prvi put da čuveni "drim-tim" nije osvojio zlato još od 1992. godine kada je dozvoljeno učešće profesionalnim igračima iz NBA lige.

Istoriju su ispisali Manu Đinobili i fantastični Argentinci koji su, dve godine nakon poraza od Jugoslavije u finalu Svetskog prvenstva u Indijanapolisu, to naplatili u vrhuncu te generacije i osvojili olimpijsko zlato.

Jedan od zapaženijih rezultata na u Atini ostvarila je, interesantno, kajakašica Bridžit Fišer koja je uz dve osvojene medalje, zlato i srebro, oborila niz rekorda.

Naime, ona je postala prva žena koja je osvojila zlatnu medalju na šest različitih Olimpijskih igara. Takođe, postavila je rekord u razmaku između osvajanja dve zlatne medalje (24 godine) a postala je i prva sportiskinja koja je osvojila dve ili više medalja na pet različitih Olimpijskih igara.

Dugoprugaš iz Maroka Hišam el Geruž je uspeo da kompletira zlatne medalje u disciplinama 1.500 m i 5.000 m, što je pre njega na Olimpijskim igrama pošlo još samo Pavu Nurmiju u Parizu 1924. godine.

Naši u Atini

Srbiju i Crnu Goru je u Atini predstavljalo 87 članova u 14 sportova, a Igre su završene sa dva odličja i to srebrna. Osvojili su ih strelkinja Jasna Šekarić i vaterpolisti.

Jasna Šekarić se raspucavala za zlato, ali je taj duel izgubila od Elene Kostevič iz Ukrajine. Ipak, nikako nije mogla da bude nezadovoljna svojom petom olimpijskom medaljom u karijeri.

"Delfini" su stigli do finala vaterpolo turnira, ali su ih pred zlatom zaustavili tada siloviti Mađari.

Imali su dva gola prednosti pred poslednju četvrtinu, ali su je izgubili rezultatom 3:0 i sa ukupnih 8:7 ipak morali da se zadovolje srebrnom medaljom.

Pripremio – Stefan Smuđa

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

0 Komentari

Podeli:

Olimpizam

Vidi sve
Olimpizam

Odiseja olimpijske baklje

Od nastanka modernih Olimpijskih igara 1896. godine, olimpijska baklja, koja je danas stigla do obale Marseja brodom Belem, doživela je mnoge avanture.

Beta

11:50

4 h

Olimpizam

Olimpijska baklja stiže u Marsej

Olimpijska baklja zapaljena 16. aprila u Grčkoj i potom brodom Belem iz te zemlje krenula 27. aprila, stiže danas u Marsej, gde će ostati ceo dan, pre nego što nastavi obilazak francuskih gradova, preneli su danas tamošnji mediji.

Beta

9:30

6 h

U fokusu

Vidi sve
Novo Sport Video Menu