Danas je ronjenje verovatno jedan od najbezbednijih ekstremnih sportova. Razvoj tehnologije opreme za disanje pod vodom, pratećih instrumenata, te metodologije obuke i razgranat sistem zakonski uređenih ronilačkih centara, gotovo da su oduzeli ronjenju status opasne zabave. Ali nije sve bilo tako veselo do pre desetak godina...
Autori: Ivan Stančić i Ranko Trifković
Ronjenjem se ljudi vazda bave. Od persijskih komandosa, koji su se pod površinom kretali uz pomoć vazduha iz životinjskih mehova, koristeći uglačan kornjačin oklop kao masku, preko radnika pod ronilačkim zvonima i u kesonima, preko teških ronilačkih odela 19. veka, do prve lake opreme koja nastaje s početkom prošlog veka.
Ipak, sportsko ronjenje nastaje između dva rata kao posledica napretka u tehnologiji obrade stakla, gume i zatvorenih sistema koji su razvijani za vojne potrebe. Prvi sportski ronioci bavili su se podvodnim ribolovom, koristeći harpun i prve ronilačke maske koje su se razvile iz zaštitnih naočara za plivanje.
Početkom Drugog svetskog rata koristila se uglavnom oprema koja je razvijana u Francuskoj, ali je razvoj podmorničarstva uslovio pojavljivanje niza izuma koji su doveli do prvog otvorenog sistema koji su 1943. godine koristili Žak Iv Kusto i Emil Ganjan. Posle rata, potrebe za industrijskim ronjenjem rastu, a vojna oprema polako prelazi u civilnu upotrebu. No, najviše zahvaljujući naučno-istraživačkom radu Kustoa i Ganjana ronjenje postaje uzbudljiva i ezgotična aktivnost sredinom pedesetih godina. Otvaraju se prvi ronilački klubovi, te nacionalna i međunarodna ronilačka udruženja koja standardizuju opremu i obuku.
hankplank/Flickr.com
Sredinom šezdesetih Udruženje profesionalnih ronilačkih instuktora (PADI) pokušava da uprosti ronilački trening, pojača bezbednosne margine kako bi ronjenje postao što popularniji sport. S druge strane, u Evropi ronilo se uglavnom po načelima koja su preuzeta iz vojnog ronjenja, a pod uticajem francuske, kasnije međunarodne, organizacije CMAS (Svetski savez podvodnih aktivnosti).
Tokom sedamdesetih i osamdesetih godina, nećete videti nijedan akcioni film u stilu Džemsa Bonda, bez bar jedne scene ronjenja. Premda je razvoj tehnologije pomoćne opreme napredovao, ronjenje ostaje pravi ekstremni sport kojim se bave samo najhrabriji i najuporniji. U to vreme pojavljuju se prvi ronioci u Jugoslaviji, koji u saradnji sa vojskom otvaraju prve ronilačke klubove. Ipak, te godine pionira ronjenja uzele su i danak u ljudskim životima jer oprema još nije bila pouzdana, a entuzijazam prvih ronilaca često se graničio sa hazarderskim adrenalinskim vratolomijama.
Ipak, već krajem osamdesetih oprema postaje sve kvalitetnija, pojavljuju se i prvi ronilački računari koji se nose pod vodu, a ronilački trening, premda i dalje obojen vojnim nasleđem, postaje sasvim pristupačan građanima. Krajem osamdesetih, Lik Beson snima film „Veliko plavetnilo“, koji će dupke napuniti ronilačke klubove i napraviti revoluciju u ronilačkom sportu.
hankplank/Flickr.com
Prirast sportskih ronilaca u ronilačke klubove širom zemlje, tadašnje Jugoslavije, kasnije još neimenovane Srbije, donosi priliv nove, savremenije, opreme, te popuštanje vojnički stroge obuke. Nastaju veoma dobri timovi ronilaca na dah, podvodnih lovaca, čak zapažene rezultate postiže naša reprezentacija u podvodnom hokeju, zanimljivoj igri nastaloj kao deo obuke vojnih ronilaca u Francuskoj.
Sa pojeftinjenjem ronilačke opreme, te otvaranjem malih ronilačkih centara širom Sredozemlja, ronjenje postaje još pristupačnije. Negde krajem devedesetih gotovo sasvim izlaze iz upotrebe ronilačke tablice američke vojske, a počinju da se koriste Bilman-Han tablice za civilino ronjenje koje su ugrađene u sve ronilačke računare. To praktično znači da je svaki zaron bezbedniji, a zabavniji, što dovodi do usitnjavanja ronilačkih klubova, a umesto nekoliko centralnih, nastaje mnoštvo malih udruženja.
hankplank/Flickr.com
Tim pre što sticajem istorijskih okolnosti Srbija gubi pristup moru, nestaje potreba za okupljanjem ronilaca zbog lakše nabavke opreme. Ronilačke potrepštine i dalje nisu jeftine, ali su pristupačne, a jačanje sportskog ronjenja i ronilačkog turizma gotovo je otklonio potrebu za posedovanjem sve osim najličnije opreme.
Dakle, razvoj ronjenja doveo je do toga da u svakoj mediteranskoj zemlji možete zaroniti čak iako nikada niste prošli obuku. Dovoljno je da platite jednodnevnu obuku i iznajmite opremu, ili ako ste uvežban ronilac sa svojom opremom, da platite troškove organizacije, odnosno vazduha, čamca, vođe ronjenja, i eto vas pod vodom. No, da je ronjenje i dalje uzbudljivo, te da može biti i te kako ekstremno, moći ćete da čitate u nastavku, koji vas očekuje za nekoliko dana.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Ukrajina poseduje neke od najnaprednijih dron tehnoloških sistema na svetu i mogla bi da doprinese međunarodnim naporima za obezbeđivanje sigurnosti u Ormuskom moreuzu, izjavio je britanski ministar za oružane snage Al Kerns tokom posete Kijevu, piše Reuters.
Iako je Čačak od davnina poznat kao prestonica srpskog pečenja, od skoro grad na Moravi biva prepoznat i po pravoj napolitanskoj pici. Pica majstori ističu da je tajna savršenstva upravo u jednostavnosti, jer se kroz svedenost najbolje oseća pravi kvalitet.
Pregovori o pristupanju između Srbije i Evropske unije počeli su 2014. godine. Beograd ima pravo da dobije grantove i sredstva za podršku pravnim reformama, piše Politika.
Sukob na Bliskom istoku traje uprkos primirju. Hezbolah je danas ispalio baraž raketa na Izrael, rekavši da je to odgovor na kršenje primirja i snažne napade na Liban, u kojima je do sad stradalo preko 300 ljudi.
Četrdeset drugi dan sukoba na Bliskom istoku obeležio je početak pregovora SAD i Irana, dok borbe ne jenjavaju – Liban je i dalje pod udarima, a tenzije u regionu ostaju visoke.
Rat u Ukrajini – 1.509 dan. Uskršnje primirje koje je proglasio ruski predsednik Vladimir Putin, a prihvatio njegov ukrajinski kolega Volodimir Zelenski, stupilo je na snagu juče. Ipak, napadi se nastavljaju a Ukrajina je optužila Rusiju za čak 101 napad.
Rat u Ukrajini – 1.509 dan. Uskršnje primirje koje je proglasio ruski predsednik Vladimir Putin, a prihvatio njegov ukrajinski kolega Volodimir Zelenski, stupilo je na snagu juče. Ipak, napadi se nastavljaju a Ukrajina je optužila Rusiju za čak 101 napad.
Pregovori Irana i SAD-a održani juče u pakistanskoj prestonici Islamabad završeni su bez dogovora zbog, kako se navodi, "maksimalističkih zahteva" Vašingtona.
Delegat Tise biračkog mesta u Babočanu je možda učestvovao u kupovini romskih glasova, prema snimku, koji jasno pokazuje kako delegat biračkog mesta pušta dvojicu muškaraca u zgradu biračkog mesta nakon što su nešto razmenili, piše mađarski portal Mandiner.
Amanda Ungaro, bivša manekenka iz Brazila, zapretila da će uništiti život Melanije Tramp u nizu žestokih objava na X-u, samo nekoliko sati pre nego što se Melanija u četvrtak odrekla svih veza sa Džefrijem Epstajnom.
Na Veliku subotu u Manastiru Draganac na Kosovu i Metohiji, vladika Ilarion krstio je dvojicu američkih vojnika koji služe u bazi Bondstil kod Uroševca. Vojnici su tom prilikom dobili i duhovna imena Sava i Simeon.
Rafove prodavnica odavno su prepunili čokoladni uskršnji zečevi i figurice zeca kao simbola najvećeg hrišćanskog praznika. A odakle je došao ovaj zeka i kakve on veze ima sa Uskrsom?
Gotovo da nema kuće u kojoj posle Uskrsa ne ostane bar desetak jaja. Mnogi se pitaju koliko dugo mogu da se jedu, a evo šta treba uzeti u obzir da biste utvrdili da li su bezbedna za jelo.
Hirurzi Klinike za grudnu hirurgiju Univerzitetskog kliničkog centra Srbije napravili su veliki poduhvat prvom transplantacijom pluća u našoj zemlji, a četrdesetdvogodišnji pacijent se dobro oporavlja.
Savetnica za spavanje Natali Penikot-Kolijer objašnjava kako različit broj sati sna – od neprospavane noći do optimalnih osam sati – utiče na telo i mozak, upozoravajući da nedostatak sna može ozbiljno narušiti koncentraciju i svakodnevno funkcionisanje.
Večeras se u Londonu održava glamurozna ceremonija dodele nagrada Olivije (Olivier), najprestižnijeg priznanja za vrhunska ostvarenja u svetu teatra, opere i plesa.
Film "Anakonda" u trenutku kada je ugledao svetlost dana nije naišao na dobar odgovor publike i kritičara, ali ga je vreme postavilo na svoje mesto, pa se danas smatra filmskim klasikom.
Vestern parodija Mela Bruksa "Vruća sedla" (Blazing Saddles) iz 1974. godine proglašena je najsmešnijim filmom svih vremena u anketi koju je sproveo Rolling Stone.
Procene govore da novim proizvođačima može biti potrebno i do milijardu evra ulaganja tokom prve decenije poslovanja u Nemačkoj, bez garancije da će postići značajniji tržišni udeo.
Komentari 10
Pogledaj komentare