Izvor: Dejvid Tomas

Autor: {"id":125181,"id_news":592070,"name":"","surname":"Dejvid Tomas"}

Skrenite sa uobičajenih turističkih trasa i otkrijte nesvakidašnja mesta širom Evrope, često skrivena od očiju javnosti

DANSKA, Grejslend u Randersu

Henrik Knudsen je obožavalac Elvisa Preslija još od dana kada je, pre gotovo 40 godina, prvi put čuo „Kralja” kako peva pesmu Burning Love. Knudsenu je tada bilo samo osam godina, ali njegova strast ni do danas nije utihnula. Sakupio je 6.000 predmeta koji su na neki način povezani sa Elvisom, a među kojima su odevni predmeti, cipele, gitara i svi Ef-Bi-Ajevi dosjei o Elvisu.

Maja 2011, Knudsen je otvorio savršeni hram u čast svom heroju, muzej, prodavnicu suvenira i američku gostionicu smeštene unutar građevine koja predstavlja repliku Elvisovog doma, Grejslenda – ne u Memfisu u Tenesiju, već u Randersu na danskom delu poluostrva Jutland.

Za Prisilu, Elvisovu udovicu, koju je imao priliku da upozna, Knudsen kaže: „Potpisala mi se na veoma lepoj slici na kojoj je zapisala: ’Za Grejslend u Randersu, Prisila Presli’.”

www.gracelandranders.dk

Pic du Midi de Bigorre, Foto: Pascalou petit/Wikimedia Commons

FRANCUSKA, Pic du Midi de Bigorre

Visoko na vrhovima Pirineja, na nadmorskoj visini od 2.877 m, nalazi se opservatorija Pic du Midi de Bigorre. Posmatrani iz žičare koja putuje sa skijališta na La Monžiju, njen svetlucavi beli radio-toranj i teleskopske kupole pronašli su svoje mesto u jednom filmu o Džemsu Bondu, ali i u Ratovima zvezda gde su poslužili za tvrđavu na udaljenoj planeti. Astronomi su iz ove opservatorije fotografisali površinu Meseca, pripremajući se za svemirske misije Apolo. Osim toga, otkrili su i jedan mesec koji kruži oko Saturna, i nazvali ga Helena. I pogled na planetu Zemlju podjednako je spektakularan.

Sa svih strana se širi planinski masiv Pirineja stvarajući panoramski pogled koji oduzima dah, a priča se da tokom vedrih noći mogu da se vide svetla Bijarica na zapadu i Barselone na jugoistoku. Tokom pojedinih julskih popodneva sa vrha se mogu posmatrati čak i biciklisti trke Tour de France kako oznojeni grabe sve do vrhova uspona Kol du Turmale, smeštenog 760 m niže.

I kao da to nije dovoljno, skijama se možete spustiti sa vrha i provesti noć u jednoj od soba za najviše 19 gostiju koje su izvorno bile izdvojene za astronomske istraživače. Oprez: po lošem vremenu i usled vetra koji duva brzinom i do gotovo 300 km/h ova opservatorija može biti odsečena od ostatka sveta i po nekoliko dana. Pa se stoga spremite na dug boravak!

www.picdumidi.com

Marijenburški zamak, Malbork, Foto:Mewes/Wikimedia Commons

POLJSKA, Marijenburški zamak, Malbork

Za Marijenburški zamak u Malborku, po površini koju zauzima, kaže se da je najveći zamak na svetu. U brojkama i datumima, evo svega onoga što bi trebalo da znate o ovom spektakularnom utvrđenju.

Površina koju zajedno sa spoljnim zidinama zauzima ovaj zamak iznosi čak 143.571 kvadratni metar. To dvostruko premašuje veličinu bilo kog drugog zamka u Evropi: prvi sledeći je praški zamak sa 66.761 kvadrata. Marijenburg, ili „Marijin zamak”, bio je dom rimsko-katoličkom redu Teutonskih vitezova. Izgradnja je započela 1274. a dovršena je 1406. U vreme njegovog prosperiteta, u zamku je živelo 3.000 vitezova.

Unutar građevinskog kompleksa postoje tri zasebna zamka (gornji, srednji i donji), kao i brojne veličanstvene zgrade, među kojima i ruinirana katedrala, uništena na kraju Drugog svetskog rata, a koja tek treba da bude obnovljena. Velika 56-dnevna opsada iz 1410, kada su se vitezovi iz zamka uspešno suprotstavili napadu poljske i litvanske armije, svakoga leta u ruhu srednjovekovne svečanosti oživljava pre gledaocima.

www.zamek.malbork.pl

Piramida Austerlic, Foto:Kattjosh/Wikimedia Commons

HOLANDIJA, Piramida Austerlic

Godine 1804, 30-godišnji francuski general Ogist Marmon, bivši ađutant cara Napoleona, sa armijom koja je brojala 18.000 vojnika, bio je stacioniran u Holandiji. Oni su holandsku obalu čuvali od očekivane invazije Britanaca. Ali do invazije nikada nije došlo. Da bi uposlio ljude, Marmon ih je angažovao da izgrade građevinu koju je opisao kao „večni spomenik koji će u vekovima koji dolaze buduće generacije podsetiti na naše prisustvo i koji će pobede Francuske i njenog vođe učiniti besmrtnim”.

Odlučio je da ona bude u obliku piramide, „jer će u ravnoj zemlji poput Holandije piramida ovakvih divovskih dimenzija delovati kao prava planina”. Za samo 27 dana, njegovi ljudi podigli su 36 metara visoku konstrukciju od zemlje i peska, u blizini grada Utrehta.

Piramida je opstala do današnjih dana, čak iako Marmon nikada nije uspeo da je poploča kamenom i da podigne divovski spomenik kakav je planirao. Piramida je nazvana po jednoj od Napoleonovih najvećih pobeda i poslužila je kao inspiracija za veštačko brdo sa spomenikom u obliku lava u Vaterlou, mestu njegovog najvećeg poraza, u blizini Brisela u Belgiji.

www.pyramidevanausterlitz.nl/monument.htm

Uzbudljive vožnje

Autoput Transfgran, Foto: Saturnian/Wikimedia Commons

Autoput Transfgran u južnim Karpatima u Rumuniji prati glas da je „najbolji put na svetu”. Međutim, trasa Transalpina, koja se nalazi u blizini, smeštena je na još većoj visini (dostiže nadmorsku visinu od 2.145 m), duža je, obuhvata veći planinski predeo i nudi još spektakularniji pogled.

Prvobitno izgrađena od strane rimskih legionara, 148 km dugačka Transalpina, koja je zatvorena tokom zimskih meseci, krivuda kroz divlje, netaknute predele, uzdižući se čak i iznad oblaka i pružajući nezaboravno vozačko iskustvo.

Ili... vozite prema jugu u Francuskoj duž obala reke Ardeš koja krivuda kroz veličanstvene klisure, prema Avinjonu u prelepoj Provansi. Ili... posetite daleki severozapad Škotske da biste putovali kolima ili trajektom, preko prostranih vresišta i pored prelepih, pustih plaža kojima šibaju vetrovi, od Stornaveja do Kaslbeja.

Škocjanske jame, Foto: Boštjan Burger/Wikimedia Commons

SLOVENIJA, Škocjanske jame

Škocjanske jame, u kraškim predelima Slovenije, prvi put je nastanio čovek pre više od 5.000 godina i pominju se u drevnim grčkim spisima koji datiraju iz 2. veka pre nove. Za Uneskovu svetsku baštinu proglašene su 1986, ali su za posetioce otvorene tek u aprilu 2011, nakon 46 godina koliko su bile zatvorene.

Jame su najpoznatije po spektakularnom podzemnom kanjonu, dubokom 150 m, kroz koji protiče reka Reka. Pešačkom turom u dužini od 3 km moguće je zaustaviti se na mostu na visini od 45 m iznad penušave rečne vode: što je samo jedan od zadivljujućih prizora koje ove jame mogu da ponude, pri čemu je svaki od njih sada osvetljen što sve zajedno doprinosi estetskom i krajnje upečatljivom doživljaju. www.park-skocjanske-jame.si

Perm 36, Foto: Wulfstan/Wikimedia Commons

RUSIJA, Perm 36 (logor za političke zarobljenike)

Perm 36 Malo je očiglednih podsetnika na milione ljudi koji su u vreme Staljina ugnjetevani, izgladnjivani, zatvarani, mučeni, pa čak i ubijani. Upravo zato je Perm 36 veoma značajan istorijski spomenik.

Ovaj logor za prinudni rad u selu Kučino, na planini Ural, 100 km severoistočno od Perma, poslednji je preživeli trag o skoro 1.000 gulaga u kojima su takozvani višemilionski neprijatelji sovjetske države živeli, radili i umirali.

Perm 36 je izgrađen 1946. prvobitno kao kamp za drvoseče, čiji su stanovnici sekli drva potrebna za ponovnu izgradnju ruskih gradova srušenih u Drugom svetskom ratu.

U vreme kada je konačno zatvoren, 1987, već je imao reputaciju najstrožeg kampa u SSSR, koji je bio rezervisan za političke disidente, borce za ljudska prava i antikomunističke protestante.

Sačuvan je kao istorijski muzej koji svedoči o političkoj represiji, a sačinjavaju ga osmatrački torenjevi, žičana ograda i hladne, turobne zatvorske ćelije: upozorenje svima nama o opasnostima diktatorskih režima.

Korida u Èinèonu, Foto:Ignacio Cobos Rey (Lironcareto)/Wikimedia Commons

ŠPANIJA, Istorijski grad Činčon

Oni koji posećuju Madrid, a kojima na raspolaganju preostane nekoliko sati, trebalo bi da se upute u Činčon, na jugoistoku španske prestonice, do kojeg se stiže vožnjom od 50 km kroz dolinu reke Tahunja. Sagrađen na mestu koje je bilo nastanjeno još u kamenom dobu, Činčon predstavlja neiskvarenu viziju tradicionalnog španskog grada.

U njegovom srcu leži trg Major, u obliku kruga, oivičen višespratnim kućama sa terasama i kafeterijama, koje datiraju iz 1499. Ovaj trg služi i kao tržnica, ali i kao mesto izvođenja dramskih dela i muzičkih događaja, pa čak i kao arena za borbu bikova. Tokom leta, borbe bikova se održavaju nedeljom popodne, a vrhunski španski matadori okupljaju se svakog oktobra u Činčonu na festivalu dobrotvornih borbi bikova, koji nakon sedam dana pauze, zamenjuje godišnji festival belog luka.

Nossa Senhora dos Remédios, Foto:Mcff at pt.wikipedia

PORTUGAL, Crkva Gospe od zdravlja

Crkva Gospe od zdravlja (Nossa Senhora dos Remédios) nalazi se u gradu Lamego, na obalama reke Duro. Sagrađena između 1750. i 1905, ekstravagantnom mešavinom baroknog i rokoko arhitektonskog stila, s ponosom se šepuri kitnjastim crkvenim zvonicima i pozlaćenim oltarom ukrašenim raskošnom rezbarijom

Međutim, ono što ovo svetilište čini zaista posebnim jeste činjenica da se nalazi na vrhu uzvišenja do koga se dolazi kamenim stepenicama, čijih 686 stepenika i 9 terasa krasi obilje veličanstvenih statua, kapela, obeliska i fontana zbog kojih je dolazak do ovog svetog mesta neponovljivo iskustvo, baš kao i poseta samoj crkvi.

Ako vam se dopala pomisao da se penjete na 686 stepenika, evo još nekih čuvenih evropskih stepenica: Španske stepenice, Rim (138 stepenika); Katedrala Svetog Pavla, London (259 stepenika); Duomo, katedrala u Firenci (463 stepenika); Kelnska katedrala (509 stepenika); Ajfelov toranj, Pariz (704 stepenika, otvorenih za javnost, od ukupno 1.600 stepenika).



BELGIJA, Pansioni La Balade des Gnomes

U jednom kutku jugoistočne Belgije, na manje od 60 km od Liježa, arhitekta Dominik Noel i njegova supruga Natali potpuno su preobratili jednu ruiniranu farmersku kuću iz 19. veka i teren na kome se nalazi u sopstveno kraljevstvo iz mašte. La Balade des Gnomes je pansion sa noćenjem i doručkom, koji prema Dominikovim rečima poseduje „deset soba, od kojih je svaka neobičnija, šašavija i čudesnija od one prethodne”.

Svaka soba je jedinstvena i tematski obojena, a među njima su: Brvnara u šumi, Zvezde u pustinji, Legenda o trolovima. Najneverovatnija među svim sobama jeste Trojanski konj, koja je zaista u obliku velikog drvenog konja na točkovima, a u njoj se nalazi apartman na dva nivoa. Dominik navodi kako pokušava da stvori svet koji će u sebi objediniti „jedinstvo sa prirodom i duh detinjstva koji leži u svakome od nas”. Svako ko poseti pansione La Balade des Gnomes mogao bi da se složi sa tim.

www.labaladedesgnomes.be

Ðavolja Varoš, Foto:dimodi/Flickr

SRBIJA , Đavolja Varoš

Na jugu Srbije, više od 200 neobičnih kamenih šiljaka proteže se uvis podsećajući na stalagmite. Mogu dostizati visinu od 2 do 15 metara, a u osnovi su široki i do tri metra.

Sačinjeni od zemlje i stena, mnogi od njih na svom vrhu imaju kameni blok ili „kapu”. Nastali su pod dejstvom izrazito kisele lokalne vode, koja spira zemlju oko njih, i ostaju zaštićeni sve dok su pod kamenim kapama. Ako se dogodi da im kapa otpadne, nestaće i sami stubovi, ali će ih uskoro zameniti sasvim novi koji neprestano nastaju.

Prema lokalnoj legendi, do ovih promena dolazi usled sukoba zlih duhova, zbog čega je Đavolja Varoš i dobila svoje ime. A, da bismo doprineli avetinjskoj atmosferi, reći ćemo i to da vetrovi koji duvaju između ovih zemljanih kula stvaraju sablasne zvuke, u obliku jezive kombinacije prigušenih glasova, urlika, uzdaha i krika. Đavolja rabota, dakako! www.djavoljavaros.com

Zastrašujuća mesta



Viseći most Trift, u švajcarskom kantonu Bernes Oberland, izvorno je sagradila jedna elektrokompanija kako bi omogućila radnicima prolaz do hidroelektrane ispod glečera Trift. Sa dužinom od 167 m, danas ovaj most predstavlja najduži viseći most za pešake u Evropi i otvoren je za javnost – odnosno za one pripadnike javnosti koji su spremni da ga prepešače na 100 m iznad glečera Trift, a da pri tom ne dobiju napad vrtoglavice!

Ili... usudite se da stanete u blizini ivice Zida trolova (Trollveggen) u dolini Romsdalen u Norveškoj. Sa visinom od 1.100 m od podnožja do vrha, to je najviša vertikalna stena u Evropi. Ili... posmatrajte ribare u Galiciji u severozapadnom delu Španije koji rizikuju svoj život pod naletima talasa u blizini oštrih stena dok skupljaju lopare, male račiće koji podsećaju na školjke (percebes), cenjeni delikates koji se nakon toga može bezbedno jesti.

8. distrikt, Foto:Osvát András/Wikimedia Commons

MAĐARSKA, Budimpešta izvan znamenitosti

Godinama je 8. distrikt u Budimpešti smatran područjem koje treba izbegavati: zapušten, ogrezao u kriminalu i izrešetan rupama od metaka iz 1956, iz vremena mađarske revolucije.

A zatim su tu instalirane bezbednosne kamere, kriminal je doveden pod kontrolu i počeli su da se otvaraju novi moderni kafei, klubovi i umetničke galerije. Međutim, ovaj distrikt je zadržao vizuelni izgled, zvuke, pa čak i mirise minulih vremena.

Điri Bagljaš i Mano Domjan nisu mogli da odole onome što Điri opisuje kao „bedni sokaci i kraljevske avenije 8. distrikta”, pa su osnovali agenciju Budimpešta izvan znamenitosti koja organizuje pešačke ture kroz ovaj distrikt sa mogućim posetama domovima ljudi koji tu žive.

Đirijevim rečima: „Naše ture su prvenstveno namenjene onima koji su otvoreni za sticanje ličnog iskustva i inspiracije u različitostima koje se mogu pronaći i videti u Budimpešti.

To i jeste razlog što posećujemo domove meštana kako bismo na taj način omogućili fizički kontakt sa onima koji žive u 8. distriktu.”

http://beyondbudapest.hu

Veličanstveni vodopadi

Plitvièka jezera, Foto: Wimiedia Commons

Nacionalni park Plitvička jezera obuhvata površinu od gotovo 300 kvadratnih kilometara u centralnom delu Hrvatske, a ime je dobio po sistemu od 16 međusobno povezanih jezera koja leže u njegovom središtu. Protežu se u dužinu od 8 km, prenoseći vodu sa visine od 133 m kroz niz brzaka, vodopada i slapova, od kojih je svaki živopisniji od svog prethodnika.

Staze i drveni pešački prelazi krivudaju pored jezera, a u nekim slučajevima i preko samih vodopada, nudeći posetiocima veličanstvene prizore. Ili… najjači vodopadi u Evropi jesu Detifos na Islandu, gde voda iz glečera Vatnajokul, sa visine od 45 m, pada u kanjon Jekulsargljufur.

Ili… vodopadi Tanforsen u Švedskoj nude hučeće vode u rano leto, prelepe ledene formacije tokom zime, a tokom cele godine priliku za sjajne šetnje u okolnim šumama.

Reader's Digest Srbija

Podeli:

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.