U godini kada Srbija obeležava 90 godina od proboja Solunskog fronta, Dušan Spasojević, državni sekretar u Ministarstvu odbrane, obišao je srpska vojnička groblja u Makedoniji i tamo zatekao prizore koji nas čine nedostojnim najslavnije stranice naše ratne istorije
Piše: Dušan Spasojević Izvor: Standard
Zora na Pelisteru, planini iznad Bitolja. U 5:30 ujutro smeh mojih prijatelja, od kojih neki i nisu ranoranioci, zvuči sasvim nestvarno, baš kao i njihov entuzijazam, jer krećemo na Kajmakčalan. Istina, nismo prašnjavi kao naši preci iz Drinske divizije, Sedmog puka Dunavske divizije i Dobrovoljačkog odreda, koji su od 12. do 30. septembra 1916. osvajali Kotu 2525, ali osećamo se, bar delom, dostojni njihove hrabrosti i junaštva.
Put nas od Bitolja ka obroncima planine Nidže vodi, nekako istovremeno, kroz pitomu, ali suncem sprženu Pelagoniju. Kroz tu žutu pustinju stižemo do Skočivira, poslednjeg mesta ka Kajmakčalanu. Odlučujemo da srpska groblja u tom opustelom mestu i Dobrveni, kao i ostatke zgrade Vrhovne komande u Baču posetimo u povratku.
Spasojeviæ - na granici nekadašnje Jugoslavije i Grèke svedoèi o katastrofalnom odnosu savremene Srbije prema svojoj istoriji (Photo: Dušan Spasojeviæ)
ČETIRI GODIŠNJA DOBA
Od Kajmakčalana, vrha razuđene i živopisne planine Nidže, deli nas 35 kilometara surovog puta kroz šume i kamenjare i tri sata naporne vožnje, uglavnom u prvoj i drugoj brzini. Imali smo sreću da je bio sunčan dan, pa nas je mimoišla redovna smena godišnjih doba, karakterističnih za ovu planinu poznatu po ranim i dugim zimama, kasnim prolećima, jakim vetrovima i ledu, ponekad i u julu. Današnju Kotu 2521 - jer su jaka topovska razaranja u Kajmakčalanskoj bici prosto pojela četiri metra planine i kapelu na njoj - ugledali smo tek kad smo joj se primakli na nekih sedam-osam kilometara. Osim orlova visoko na nebu, ruina od bolnice Arčibalda Rajsa, prolazimo i pored jedinih živih stvorova koje srećemo na putu - čopora šarplaninaca koji čuvaju nedavno izgrađenu ovčarsku farmu. Ovce su na ispaši, kako i biva, baš na Kajmakčalanu.
I, najzad, kraj puta koji doživljavamo kao kraj sveta. Tu je granica između današnje Makedonije i Grčke. Dalje se nema kud. Da li su srpski saveznici iz Velikog rata mogli da izaberu teže mesto na kome će otvoriti vrata proboju Solunskog fronta? Možda su i mogli, ali ga nisu našli. Oštre padine ispod Kote 2521 prisiljavaju vas da mislite kako su vojnici ovde u povlačenju mogli samo da se dugo i nezaustavljivo kotrljaju. Tu normalnog hoda nije moglo biti.
Urma na Kajmakèalanu u kojoj je sahranjeno srce Arèibalda Rajsa opljaèkana je i danas zvrji prazna (Photo: Dušan Spasojeviæ)
KOTA 2521
Stojim i gledam kapelu na Koti 2521 koja odiše dostojanstvom i ponosom, ali godine nebrige i neoprostive lakoće zaboravljanja sopstvene istorije napravile su od ovog svetog mesta ogledalo nas samih. Nemo posmatram kosturnicu na ovom stratištu, gde je samo Drinska divizija imala 3.804 vojnika izbačena iz stroja, ozidani sarkofag, koji je kao i čitav spomen-kompleks već u stanju vitalne ugroženosti. Krst na kapeli samo što nije pao, zvonara ne radi, kapela prokišnjava. Na tabli iznad kapele koju je 1928. godine podigao kralj Aleksandar još stoji zapisano:
"Mojim divjunacima ... koji svojim grudima otvoriše vrata otadžbine i ostadoše na njenom pragu..."
Potpis "Aleksandar", izgreban na mermeru tokom Drugog svetskog rata, još nije vraćen. U napuklu i nevešto zakrpljenu urnu nije vraćeno, ukradeno ili odneto, srce Arčibalda Rajsa. A ovaj veliki prijatelj srpskog naroda, naročito srpskog seljaka, pred smrt je ostavio amanet da se njegovo srce sahrani tamo gde su poginuli njegovi drugovi srpski vojnici. Nisu vraćene ni odnete topovske čaure od kojih je na podu kapele bio napravljen krst. Rupa na podu nekako je zatrpana, tako da se vidi da je tu nešto bilo i da veoma nedostaje.
Zatičemo grupu Grka koji tu grade žičaru, na svojoj strani granice. Tu je i jedan Makedonac, inače sudija lokalnog bitoljskog suda, koji je sa sobom poveo je porodicu. Došli su, kaže, da odaju poštu oslobodiocima njegove "tatkovine". Kaže da ga je sramota što makedonske vlasti ne čine ništa da pokažu poštovanje prema onima bez kojih danas Makedonija ne bi ni postojala. U sebi mu odgovaram da ni majka Srbija nije ništa bolja.
O francuskom vojnièkom groblju u Bitolju Makedonci se brinu i održavaju ga (Photo: Dušan Spasojeviæ)
GROBLJE U KOROVU
Pravi očaj sustiže nas na povratku s Kajmakčalana: malo srpsko vojničko groblje u Skočiviru zaraslo u drač i korov, natpis na tabli iznad kapije izgrebali navodno opet Bugari. Sledeće je srpsko vojničko groblje u Dobrveni: početak Prvog svetskog rata, stotinak spomenika s kojih je nevreme uglavnom potrlo svaki zapis, osim onog glavnog - da su tu svoje kosti ostavili vojnici ne stariji od dvadeset leta, uglavnom Kragujevčani. Kao da se u ovom bespuću još uvek čuje lelek majki koje nikada nisu stigle do grobova svojih prerano poginulih sinova. A tek zgrada Vrhovne komande u Baču. Njen ostatak, jedva jedan zid, pretvoren je u javni nužnik.
Srpsko vojnièko groblje je zatravljeno i od srpske i od makedonske države (Photo: Dušan Spasojeviæ)
PRVA ARMIJA
Obilazak srpskih spomenika po Makedoniji počeli smo nadomak Kumanova. Pre 96 godina tu su se u čuvenoj Kumanovskoj bici, koju istoričari označavaju kao kraj Otomanske imperije na Balkanu, sudarile Prva srpska armija i turska Vardarska armija. Bitka je počela 23. oktobra iznenadnim napadom turskih snaga pod vođstvom Zeki-paše zahvaljujući propustu srpske izvidnice, ali dve srpske divizije zahvaljujući izuzetnoj hrabrosti, pre svega nižeg starešinskog kadra, zadržale su položaj, i u odlučnom protivnapadu 24. oktobra snage Prve armije zauzele su dominantan položaj Zebrnjak. Srpske snage su bile pod komandom prestolonaslednika Aleksandra, a štabom su rukovodili đenerali Radomir Putnik, Petar Bojović i pukovnik Živojin Mišić.
Spomenik na Zebrnjaku, posvećen herojima Kumanovske bitke, koja je odlučila ishod Prvog balkanskog rata, osveštan je 1937. godine. U kosturnicu spomenika položene su kosti četiri stotine stradalih srpskih junaka, do tada čuvane u nadaleko slavnoj crkvi Sv. Đorđa, zadužbini kralja Milutina u obližnjem selu Staro Nagoričano. Spomenik na Zebrnjaku je bio monumentalno zdanje visoko 48,5 metara, remek-delo arhiktekte Momira Korunovića, koji je i sam učestvovao u ovoj bici. Bugarski okupatori i VMRO kolaboracionisti su porušili dve trećine spomenika odmah po okupaciji Makedonije maja 1942. godine. Od tada, pa sve do danas, ovaj se spomenik, jedan od najvelelepnijih u ovom delu Evrope, nalazi u očajnom stanju.
Vlasta Dimković, gradonačelnik Starog Nagoričana, jedne od dve opštine u Makedoniji gde su Srbi na vlasti, kaže da je osnovan fond za obnovu Zebrnjaka, ali slaba je vajda od toga. Uglavnom siromašni, Srbi u Makedoniji očajni što ne mogu, a voljni da spomenik dovedu u prethodno stanje, bili bi zahvalni ako bi im u pomoć pritekla Srbija. Uostalom, Zebrnjak je, zajedno s Kajmakčalanom i kapelom u Udovu, uvršćen u tri istorijska spomenika od zajedničkog srpsko-makedonskog interesa. Ako smo ozbiljan narod, koji drži do svoje prošlosti i svojih žrtava, morali bismo brigu o ovim istorijskim mestima i spomenicima da shvatimo kao našu ljudsku i moralnu obavezu.
Spomenik na Zebrnjaku danas (Photo: Dušan Spasojeviæ)
DVA GROBLJA
Bitolj. Grad konzula. Grad u kome je Kemal Paša Ataturk završio Vojnu akademiju i čiji je centar, poznatiji kao Široki sokak, smešten između Sahat-kule i antičkog nalazišta Herakleja. U Bitolju su i dva vojnička groblja. Francusko i Vojničko. Francusko vojničko groblje je uređeno, ograđeno, jasno obeleženo. Zatičemo makedonske inžinjerce kako marljivo zalivaju cveće, šmirglaju i farbaju krstače na kojima su ispisana imena i prezimena poginulih vojnika. I stoji još: "Umro za Francusku". Na impozantnom spomeniku dominiraju reči zahvalnosti francuskim junacima "poginulim za Francusku i Srbiju". Na manje od kilometra nalazi se i Vojničko groblje. Tako stoji na natpisu iznad ulaza. Groblje je još neograđeno. Velika kapija od kovanog gvožđa, kako kaže Zoran Đurović, koji je više od čuvara ovog groblja, odneta je ili ukradena nedavno. On pretpostavlja da je prodata kao staro gvožđe. Zatičemo balegu koju su ostavile krave Albanca čija je štala odmah pored. Iz susednog zoološkog vrta šire se, kao i uvek kad deru uginule životinje, smrad i sukrvica.
Spomenik na Zebrnjaku pre Drugog
svetskog rata je bio monumentalno zdanje visoko 48,5 metara. Bugarski okupatori su porušili 2/3 spomenika odmah po okupaciji Makedonije maja 1942. (Photo: Dušan Spasojeviæ)
Ovde su i grobovi naknadno sahranjivanih oficira koji remete simetriju krstova i bolno podsećaju na nedostatak reda i poretka, a nezavršena ograda i neobeleženi krstovi na našu nacionalnu osobinu da stvari ne dovedemo do kraja. Na spomeniku zahvalnosti i dalje stoji junacima poginulim "za oslobođenje i ujedinjenje" južnoslovenske braće. Stavljam se u ulogu turiste ili putnika namernika koji će doći na ovo mesto. Neupućenog u balkansku istoriju brojke na krstovima u bojama jugoslovenske zastave mogu da prevare, pa da pomisli da je u pitanju francusko ili holandsko vojničko groblje.
Kosturnica - položene kosti 400 stradalih srpskih junaka iz Kumanovske bitke, pre toga èuvane u cr
junaka iz Kumanovske bitke, pre toga èuvane u crkvi Sv.
Ðorða, zadužbini kralja Milutina u selu Staro Nagorièano (Photo: Dušan Spasojeviæ)
Možda bi mi samo dobronamerni prolaznik mogao posvedočiti da je u pitanju srpsko vojničko groblje. Ništa drugo na nekoliko grobova osim imena i činova srpskih oficira kojima su na slikama, svima redom, oskrnavljena lica, ne svedoči da ovde leže kosti srpskih junaka. Zar da nas Francuzi podsećaju za koga se ovde ginulo? A na 1331 krstači samo brojke, bez ijednog imena i prezimena, kako je red i kako je na većini vojničkih grobalja. Puni poštovanja prema mrtvim precima i ozlojođeni neobjašnjivom činjenicom da nije bilo mudrosti da na ulazu stoji natpis - Srpsko vojničko groblje, krenuli smo ka Pelisteru.
CRNJANSKI
Ne mogu a da se ne setim Crnjanskog, koji u Seobama kaže: "Bele se naše kosti širom Evrope". I ovde se bele, jer širom planine Nidže još ima neotkrivenih srpskih grobova. Ko će da se seća tih vojnika i oficira palih za, u to vreme, uzvišenu ideju o slobodi i ujedinjenu južnoslovenskih naroda koja se, baš za narod koji je u to ugradio najveće žrtve, pokazala kao veoma skup promašaj. Ko će da ih pamti, ako smo ih zaboravili mi, njihovi potomci. A da jesmo, svedoči izgled spomenika podignutih u njihovu čast. Na srpskoj državi je da odluči: ili ćemo ih održavati ili ćemo priznati da nismo dostojni svojih predaka.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je da će na velikom skupu Srpske naredne strane 27. i 28. juna u Beogradu biti predstavljen paket za penzionere, koji će poboljšati njihov ekonomski status.
Na samom ulazu u Bokokotorski zaliv, na poluostrva Luštica, nalazi se malo primorsko selo Rose – mesto koje poslednjih godina sve češće privlači pažnju turista koji su u potrazi za mirom i autentičnim doživljajem mora.
Bugarska je ove godine preuzela titulu najjeftinije all-inclusive destinacije za letovanje, a na vrhu liste našla se regija Burgasa na obali Crnog mora.
Rat u Ukrajini ušao je u 1.566. dan, a ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov izjavio je danas da je teško komentarisati izglede za pregovore o mirovnom rešenju u Ukrajini u ovom trenutku.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić biće gost emisije "U sredu sa Bojanom Bilbijom", koja će biti emitovana sutra od 17 časova na Prvom programu Radio Beograda, a građani će razgovor moći da prate i putem Jutjub kanala Radio Beograda.
Rat u Ukrajini – 1.567. dan. U ruskom napadu na Harkovsku oblast poginulo je najmanje troje ljudi. Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski razgovarao je sa izaslanicima predsednika SAD Donalda Trampa, Stivom Vitkofom i Džaredom Kušnerom.
U Vojvodini, poljoprivrednici se suočavaju sa sve većim krađama stočne hrane.Dok su poljoprivrednici zadovoljni prinosima lucerke u prvoj kosidbi, među stočarima raste zabrinutost zbog suše i sve učestalijih krađa useva, aktivirane i kamere na njivama.
Sukob na Bliskom istoku – 102. dan. Američki vojni helikopter "Apač" srušio se u ponedeljak u blizini Ormuskog moreuza. Trampova administracija je primila poruke od Iranaca u kojima se navodi spremnost da prestanu sa pucanjem ako Izrael učini isto.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić biće gost emisije "U sredu sa Bojanom Bilbijom", koja će biti emitovana sutra od 17 časova na Prvom programu Radio Beograda, a građani će razgovor moći da prate i putem Jutjub kanala Radio Beograda.
Rat u Ukrajini – 1.567. dan. U ruskom napadu na Harkovsku oblast poginulo je najmanje troje ljudi. Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski razgovarao je sa izaslanicima predsednika SAD Donalda Trampa, Stivom Vitkofom i Džaredom Kušnerom.
Sukob na Bliskom istoku – 102. dan. Američki vojni helikopter "Apač" srušio se u ponedeljak u blizini Ormuskog moreuza. Trampova administracija je primila poruke od Iranaca u kojima se navodi spremnost da prestanu sa pucanjem ako Izrael učini isto.
Grupa od desetak blokadera pojavila se danas u memorijalnom kompleksu Slobodište u Kruševcu, gde su negodovali zbog prisustva vojnih eksponata, uključujući i tenk T-55 koji je korišćen tokom bitke na Košarama, pišu mediji.
Načelnik Generalštaba Odbrambenih snaga Izraela (IDF) general-potpukovnik Ejal Zamir izjavio je danas da je Izrael planirao da zada "značajniji i teži udarac" režimu u Teheranu.
U sklopu ovogodišnjeg Urusai Con eventa u Sava Centru, organizujemo League of Legends 2v2 turnir. Ako želiš da sa svojim duo partnerom odmeriš snage protiv drugih ekipa uživo, ovo je prava prilika da se prijavite.
U sklopu ovogodišnjeg Urusai Con eventa u Sava Centru, u subotu 13. juna organizujemo Clash Royale 1v1 turnir. Ako aktivno igraš i želiš da odmeriš snage sa drugim igračima uživo, pozivamo te da se prijaviš.
U sklopu ovogodišnjeg Urusai Con eventa u Sava Centru, 14. juna organizujemo Hearthstone turnir. Ako igraš HS i želiš da odmeriš snage sa drugim igračima uživo, ovo je prava prilika.
President of the Republic of Serbia Aleksandar Vučić is welcoming the President of the Republic of Angola, João Manuel Gonçalves Lourenço, who is on an official visit to Serbia from June 8 to June 10.
A powerful storm has hit Wellington, the capital of New Zealand, bringing waves of up to nine meters, cancelled flights and ferry services, road closures, and evacuations of residents.
Russia and Belarus are ready to use all available means, including nuclear weapons, to protect the Union State, said Russian Deputy Foreign Minister Mikhail Galuzin.
The death toll from the 7.8-magnitude earthquake on the Richter scale that struck the Sarangani area on the Philippine island of Mindanao on Monday has risen to 37, the Office of Civil Defense (OCD) said.
Gubitak pristupa GPS navigaciji bi napravio potpuni haos u vojnim manevrima. Upravo to bi moglo da objasni zašto Rusija, kako se čini, testira način za ometanje GPS signala širom Evrope.
Kompanija Anthropic, jedna od vodećih svetskih firmi kada je reč o razvoju veštačke inteligencije (AI), podnela je poverljivu prijavu za inicijalnu javnu ponudu akcija (IPO) u SAD.
Plan kompanije OpenAI je da u roku od nekoliko nedelja transformiše ChatGPT u takozvanu "superaplikaciju", prenosi FT pozivajući se na anonimne izvore.
Nakon što je na WWDC 2026 konferenciji premijerno prikazao iOS 27, macOS 27 Golden Gate, iPadOS 27 i watchOS 27, Apple je zvanično potvrdio i listu podržanih uređaja.
Apple je na godišnjoj konferenciji WWDC 2026 predstavio veliku nadogradnju za Siri. Takođe, ovo je bilo poslednje obraćanje Tima Kuka kao izvršnog direktora kompanije.
Komentari 42
Pogledaj komentare