Samobor, grad po mjeri čovjeka

Mnogi će Samobor odmah povezati s fašnikom, stariji će se nostalgično prisjetiti kupanja na Šmidhenu i filma “Tko pjeva, zlo ne misli”, a mlađe generacije sapunice “Dolina sunca”. Neki će se sjetiti da na svojim policama još uvijek čuvaju čaše, posude i vaze od samoborskog kristala, a ljubitelji književnosti sjetit će se kako je “hrvatski Petrarca” Stanko Vraz svoje “Đulabije” pisao za jednu samoborsku damu, Julijanu Cantilly ili njegovu Ljubicu. Inspirirao pjesnike i ilirce

Poznavatelji povijesti reći će da je grad Samobor bio ključan za nastanak ilirskog pokreta te da je poznata budnica “Još Hrvatska ni propala” nastala jedne večeri u domu obitelji Livadić (današnji gradski muzej), kada je Ljudevit Gaj na komadu papira ispisao riječi, a Ferdo Livadić, poznati hrvatski skladatelj, odmah ih uglazbio. Neće propustiti reći da je Samobor bio utočište mnogih iliraca u koje su rado navraćali Štoos, Vraz, Drašković, Jelačić, Preradović, Mažuranić te mnoge druge povijesne ličnosti. U Samoboru, na glavnome gradskom trgu, iznad slastičarnice s tradicionalnim kremšnitama, živio je i A. G. Matoš, a osim kulinarstva grad je oduvijek privlačio svojim prirodnim ljepotama te šarmom te je odavno postao omiljeno izletište Zagrepčana.

Do davne 1914. Samobor je imao tri hotela, pension, restauraciju, kavanu i oko 50 gostionica, a zapravo tako je i danas jer u Samoboru kao da je vrijeme stalo. A upravo time i osvaja najveći broj ljudi. Tradicionalnim šarmom, popločanim trgom koji je poprište života, sitnim uličicama sa starim zanatima i obrtima te svojim parkovima, perivojima i šetnicom koja vijuga uz rijeku Gradnu.

No, u današnje vrijeme Samobor nije samo mjesto koje privlači samo tradicijom, prirodom, bogatom poviješću nego i s jednim vrlo pragmatičnim “poticajem”, a to je da je u Gradu Samoboru stopa prireza iznosi nula.

Zbog te prirezne oaze Samobor je u posljednjih 20-ak godina postao primamljiv mnogim Zagrepčanima koji bučan, prenapučen i skup Zagreb sve češće zamjenjuju mirnijim, zdravijim i lagodnijim Samoborom. Blizu metropole, ali zdravije

O tome što Samobor može ponuditi sadašnjim i budućim stanovnicima, ali i planovima za daljnji razvoj, porazgovarali smo sa samoborskim gradonačelnikom Krešom Beljakom.

- Zbog blizine Zagreba i granice, ali i činjenice da se ovdje živi jedan mirniji život, već početkom 20. stoljeća počeli su se doseljavati brojni Zagrepčani. Novi val starih zanata

Anindol i Giznik tradicionalno su rezidencijalne zone s vilama i u Samoboru je 20-ih godina 20. stoljeća već postojala tradicija takozvanih urbanih vila, kurija, palača i dvoraca s perivojima i predivnim vrtovima. Možda bi se moglo reći da je Samobor za Zagreb ono što je Opatija za Rijeku.

No, budimo posve otvoreni, 90-ih se i u Samoboru, kao i u brojnim hrvatskim gradovima, dogodila određena devastacija prostora te se zbog velike količine novih stanova dogodila “inflacija” stambenih prostora, a istovremeno pojavio se i problem nedostatka vrtića i škola.

Photo: Roberat / Flickr

Također, dolaskom trgovačkih lanaca i šoping-centara stari obrti polako izumiru, a mnogi iz centra grada svoje lokale sele na periferiju, odnosno u šoping-centre.

No, mnoge dobre stvari još uvijek se drže, i to zahvaljujući prije svega entuzijazmu pojedinaca i čuvanju obiteljske tradicije, pa tako u posljednje vrijeme u gradu imamo “novi val” proizvođača bermeta, meda, salama i raznih slastica, ali i ljude koji su zatvaranjem tvornice Samoborskog kristala ili pak tvornice čarapa pokrenuli vlastiti biznis - rekao je Krešo Beljak, objašnjavajući kako su obrtništvo i poduzetništvo dio samoborske tradicije te da se kriza u Samoboru nekako puno manje osjeća. Umjesto vojnih objekata

- Nasreću, broj nezaposlenih nije nešto posebno rastao, nisu se zatvarale tvornice, trgovine, lokali... Jedino što se ove godine malo smanjilo je gradski proračun, no to smatram logičnim. No, sve ove probleme koje sam naveo, posebice nedostatak vrtića, škola i parkirališnih mjesta planiramo uskoro riješiti, a sve to dogodit će se kada realiziramo velik projekt grada Samobora, odnosno izmještanje policije, vatrogasaca, hitne pomoći i gradske uprave na centralnu periferiju, odnosno na mjesto bivše vojarne u Samoboru.

Izmještanjem tih javnih službi na zemljište od 14 hektara centar bi se oslobodio velikog broja automobila te bi se sve zgrade u kojima su bile javne službe mogle prepustiti za turističko-izletničke i ugostiteljske svrhe. Centar Samobora tako bi mogao postati pješačka zona, a i stvorio bi se prostor za rekonstrukciju i transformaciju kuća u centru grada u male obiteljske hotele i ostale turističko-ugostiteljske sadržaje - rekao je Beljak, objašnjavajući kako bi tada i parkiranje u Samoboru moglo biti potpuno besplatno. Trostruka korist

- Plan nam je da taj projekt realiziramo u ovom mandatu, kao i gradnju novog autobusnog kolodvora koji bi iduće godine trebao biti dovršen. Ta dva projekta zasigurno će promijeniti sliku Samobora te tradicionalni smjer kretanja, a u planu nam je gradnja novih vrtića i škole koja se zadnja sagradila 70-ih godina. Želja nam je da se obnove stari dvorci i kurije kojih ima ukupno 20-ak i koji su gotovo svi u jako derutnom i zapuštenom stanju. Kao moguće rješenje financiranja svih tih projekata vidim u nekim novim modelima javno-privatnog partnerstva koji treba postaviti na modelu trostruke koristi, odnosno da i investitor i grad i građani od takvog modela svi profitiraju - rekao je Beljak.

No, vratimo se u sadašnjost i ono što Samobor može sada ponuditi, a to je mirniji i lagodniji život, ugodna sredina za obiteljski život i odrastanje djece, svježi zrak i zelenilo, vrlo niska stopa kriminala, svi najnužniji javni sadržaji (škole, vrtići, dom zdravlja, knjižnica, dvorana, fitness i wellness centar, trgovine, kafići...) te vrlo važni - nulta stopa prireza te u prosjeku bar 20 do 30 posto jeftinije nekretnine nego u Zagrebu.

Osobna iskaznica Samobora

- oko 20.000 stanovnika, a oko 45.000 zajedno sa 70-ak okolnih mjesta i sela koji pripadaju Općini Samobor

- 5 osnovnih škola

- 3 srednje škole (gimnazija, ekonomska i strukovna)

- 6 vrtića

- glazbena škola Ferdo Livadić

- gradska knjižnica

- Muzej Marton, samoborski muzej te nekoliko galerija

- brojna kulturno-umjetnička, likovna, plesna... društva

- Nova stambena mini naselja: Samoborski perivoj, naselje Gundulić, vile Anindol...

- Novi projekt: Samoborski vrtovi (mini naselje s pretežno obiteljskim kućama, cijena obiteljske kuće s vrtom i okućnicom od 180.000 eura.

- Gradnja naselja počela, prva useljenja već na ljeto.)