Reč je o gradu koji zaista diše punim plućima i pored stalnih težnji konzervativnih katoličkih struja da mu dovod kiseonika onemoguće. Ta jaka gravitaciona sila katoličke provenijencije, tako vidljiva u ostatku Italije, ovde kao da ne može da učini ništa pred uzletima ideja, kapitala, novina, koje mesto nezaustavljivo teraju da ide napred i postavlja tendencije na kojima mu ostatak Italije zavidi.
Sa posebnim žarom grad živi tri trenutka u drami svakodnevice: čin I - odlazak na posao čin II - pauza za ručak i čin III - okupljanje na piću nakon završenog radnog dana. Između ova tri čina gotovo da se ne dešava ništa - nema automobila, na ulici se vidi tek pokoji prolaznik penzioner, domaćica ili radoznali turista. Pravi protagonisti života grada jesu ti ljudi u odelima i kompletima, koji svojim radom Milanu lepe etiketu industrijskog, trgovinskog i umetničkog centra današnje Italije. Milano stvara, ostali kopiraju. Milano zove, ostali teraju. Milano daje, ostali uzimaju.
Važan uticaj u ovom delu zemaljske kugle Milano dobija još od samog svog osnivanja u antičko doba. Naziv grada opisuje njegov položaj usred ravnice, a pretpostavlja se da su mu to ime nadenuli Kelti. Kroz ceo antički period, srednji vek i savremeno doba, grad će usled povoljnog geografskog položaja biti važna raskrsnica puteva što su do njega dolazili iz raznih delova Evrope i Italije, a samim tim i značajno vojno, političko i privredno središte. Zbog svoje važnosti često je postajao primamljiva meta za osvajače sa severa, a dublji trag u njegovoj istoriji ostavili su Španci, Austrijanci i Francuzi.
Svako ko je bio prilježan na časovima istorije seća se 313. godine i Milanskog edikta, kojim je proglašena sloboda religije u Rimskom carstvu. Od nekih neslavnih datuma iz novije prošlosti je 1919. godina, koja označava rađanje fašističkog pokreta, te paklena avgustovska nedelja 1943, kada su anglo-američki bombarderi sravnili grad sa zemljom, nanoseći neprocenjivu štetu i nekim najlepšim građevinama, simbolima grada, poput Milanske skale i zamka porodice Sforca. U posleratnom periodu grad je predvodio industrijsku i kulturnu obnovu cele zemlje postavši sinonim za ekonomsku i političku moćsavremene Italije.
Danas, sve te čete ljudi u odelima i kompletima, čiji marš obeležava puls grada, prolaze kroz bezbrojne kancelarije finansijskih, industrijskih i modnih kompanija. Iako sam grad broji oko milion i po stanovnika, veliki Milano, odnosno šira gradska zona dostiže brojku od četiri miliona. Velika većina njih svoj radni dan provodi u Milanu. Ako se tome pridodaju i stranci, uglavnom vezani za modnu industriju, jasno je da grad najbolje opisuje rečvrveti. Vrvi od ljudi, novca, lokala, elegancije, dešavanja...
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Komentari 4
Pogledaj komentare