Kultura

Sreda, 29.09.2010.

14:41

Uručena nagrada “Biljana Jovanović“

Književna nagrada "Biljana Jovanović" uručena je u prostorijama Srpskog književnog društva (SKD) u Beogradu Mileni Marković i Slobodanu Tišmi.

Izvor: Beta

Default images

Markovićeva je nagradu dobila za zbirku pesama "Ptičje oko na tarabi", dok je Tišma nagrađen za roman "Quatro stagioni".

"Lirski subjekt u 'Ptičjem oku na tarabi' ispoveda urbanu zebnju i zgađenost nad svim sentimentalnim lažima koje se 'u gradu s imenom lepim' ispredaju kao mogućnost normalnog života", rekla je na svečanosti predsednica žirija Ljiljana Šop.

Prema njenim rečima, dve decenije disanja koje dele ovogodišnju laureatkinju od književnice čije ime nagrada nosi ne predstavljaju veliki vremenski raspon, s obzirom na njihovu bliskost u načinu književnog izricanja životnog iskustva.

Članica žirija Tatjana Rosić rekla je da roman "Quatro stagioni" Slobodana Tišme predstavlja "eksces u svakom mogućem i najboljem vidu: jezičkom, stilskom, poetičkom, motivacionom, žanrovskom".

Prema njenim rečima, u tom romanu Tišma "u okviru svoje već dobro poznate prakse tematizuje obračun s komunističkim mitom, s jedne, i totalitarnom idejom tranzicione 'stvarnosti' s druge strane".

"Kako to u Tišminoj prozi i inače biva, svet i subjekt u njemu predstavljeni su iz jedne iščašene i čudačke, psihotično-parodične i paranoično-oneobičavajuće, uznemirujuće perspektive", rekla je Tatjana Rosić.

U žiriju je, pored Šopove i Rosićeve, bio i Ibrahim Hadžić.

Nagrada "Biljana Jovanović" ustanovljena je 2006. godine, povodom obeležavanja decenije od smrti te književnice i dodeljuje se za prozu, poeziju i esejistiku koja je bliska njenoj poetici. Sastoji se od diplome i novčanog iznosa.

Među dosadašnjim dobitnicima priznanja su Jelena Lengold, Uglješa Šajtinac, Nemanja Mitrović i Srđan Valjarević.

Biljana Jovanović (1953) diplomirala je na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Objavila je niz knjiga, među kojima su romani "Pada Avala", "Psi i ostali" i "Duša jedinica moja", drame "Ulrike Majnhof", "Leti u goru kao ptica", "Centralni zatvor" i "Soba na Bosforu", kao i zbirku pesama "Čuvar".

Borila se za građanske i ljudske slobode, bila je potpisnica peticija 70-ih i 80-ih godina protiv represije komunističkog režima, članica prvog Odbora za zaštitu umetničkih sloboda koji je osnovan 1982. godine u odbranu pesnika Gojka Đoga i predsednica prve nevladine organizacije, Odbora za zaštitu čoveka i okoline (1984).

Tokom 1990-ih godina bila je među osnivačima Helsinškog parlamenta, Beogradskog kruga, Civilnog pokreta otpora i inicijator i učesnik svih mirovnih i antiratnih akcija u Beogradu.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 0

Pogledaj komentare

0 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: