Orvelova "Životinjska farma": Ko je svinja?

‘All animals are equal, but some animals are more equal than others.’

Animal Farm by George Orwell was first published #onthisday in 1945.

What's your favourite quote from the novel?#AnimalFarm75 pic.twitter.com/7hGGCWL2GR

— Penguin Books UK (@PenguinUKBooks) August 17, 2020

Basna Džordža Orvela se odvija na jednoj farmi.

"Gospodin Džons sa Veleposedničke farme zaključao je kokošinjce preko noći, ali je bio previše pijan da se seti da zatvori i gornje otvore kroz koje je živina mogla da izlazi i ulazi."

Jednostavnim rečima, Orvel (1903-1950), koji se zapravo zove Erik Artur Bler, počinje svoju priču o životinjama na farmi koje planiraju revoluciju protiv svog vlasnika. Majstor društvene kritike nije ni slutio da će "Životinjska farma" postati klasično delo političke literature, prenosi Dojče vele.

Orvel je knjigu napisao krajem 1943. i tokom 1944. godine. U svojoj rodnoj Velikoj Britaniji najpre nije mogao da nađe izdavača. Jer, ono što je napisano kao bezazlena dečja priča, u stvarnosti je bila mračna satira i žestoka optužba Staljinove diktature u Sovjetskom savezu.

A pošto je Sovjetski savez u Drugom svetskom ratu koji je tada još trajao bio saveznik Velike Britanije u borbi protiv nacističke Nemačke, objavljivanje takve priče nije bilo oportuno. No 1945. je "Životinjska farma" napokon objavljena.

If liberty means anything at all it means the right to tell people what they do not want to hear.
- George Orwell, written as preface for "Animal Farm" in 1945. Published 1972#LetHerSpeak pic.twitter.com/Ss9gH4LVHe

— Kasie Dailey 🦇 #LetHerSpeak (@Buttercupncream) August 17, 2020

Neke životinje su jednakije od drugih

I šta se dešava u basni? Stari i ugledni polubeli vepar Stari Major otvorio je oči životinjama na farmi koju je vodio nesposobni i stalno pijani seljak g. Džons. Održao je govor u kojem je čoveka označio kao eksploatatora i rekao da mučitelji moraju biti oterani revolucijom.

No, upozorio je da posle revolucije životinje ne bi trebalo i same da postanu ljudi: "Sve životinje su jednake, nezavisno od njihove snage ili inteligencije".

Kada je Stari Major ubrzo potom umro, životinje su iskoristile priliku da oteraju gospodina Džonsa sa farme – pod vođstvom dvojice mladih veprova, Sneška i Napoleona.

Životinje su najpre zajedno preuzele farmu i sve je bilo bolje. Radile su naporno jer su radile za sebe i međusobno su bile solidarne. "Veleposednička farma" je preimenovana u "Životinjsku farmu".

No, pametne svinje su ubrzo preuzele komandu u svoje ruke i svoj predvodnički status pretvorile u diktaturu, koja je ubrzo bacila u senku sve čega su životinja nekad htele da se oslobode. Veprovi su svoju moć pravdali parolom: "Sve životinje su jednake, ali neke su jednakije od drugih".

“We pigs are brainworkers. The whole management and organisation of this farm depend on us. Day and night we are watching over your welfare. It is for YOUR sake that we drink that milk and eat those apples.”

From George Orwell's ‘Animal Farm’, first published #OnThisDay 1945. pic.twitter.com/dfzZ2GKzH4

— English Radical History (@EnglishRadical) August 17, 2020

Kapitalizam protiv socijalizma

Razlike između ljudi i svinja kao vladalaca su na kraju romana počele da nestaju – pa i one vizuelne. Druge životinje na farmi nisu više mogle da prepoznaju ko je čovek a ko svinja – ko je kapitalista a ko socijalista.

"Životinjska farma" opisuje tok revolucije koja mora da propadne. Jer, revolucije, smatrao je Orvel, mogu da dovedu do pomeranja vlasti. Ali društvene strukture ostaju netaknute. Nekoliko moćnika eksploatiše mnoge koji su obespravljeni.

Književnost kao oružje u Hladnom ratu

U Sovjetskom savezu i satelitskim državama Orvelova "Životinjska farma" je bila zabranjena. Pri tome je sam Orvel bio ubeđeni levičar: u Španskom građanskom ratu se borio na strani POUM, komunističke grupe u kojoj je sovjetski staljinizam video konkurenciju.

Prvi nemački prevod "Životinjske farme" pojavio se 1946. U DDR je ta knjiga, baš kao i Orvelova "1984" bila zabranjena sve do pada Berlinskog zida i kraja Nemačke demokratske republike 1989.

“The creatures outside looked from pig to man, and from man to pig, and from pig to man again; but already it was impossible to say which was which.”
Animal Farm by George Orwell, 1st published on this day in 1945.#GeorgeOrwell #SocialistAnyDay pic.twitter.com/C5ymJvNpro

— El Christo (@ElRaynerista) August 17, 2020

CIA otkupila prava za snimanje filma

Posle Orvelove smrti 1950, tajna služba CIA je kupila filmska prava kako bi mogla da stiče poene u hladnoratovskoj borbi protiv Sovjetskog saveza. Crtani film "Životinjska farma – ustanak životinja“ snimljen je između 1951 i 1954.

A producenti su bili Džon Halas i Džoj Bačelor – u Velikoj Britaniji. Radnja se u velikoj meri oslanja na književni predložak. Ali u filmu je došlo i do druge revolucije – protiv vladavine svinja. Jer CIA nije mogla da usred Hladnog rata dopusti da kapitalisti i socijalisti prođu podjednako dobro.

U fimskoj adaptaciji iz 1999. Džon Stivenson je izmenio radnju utoliko što je u nju ugradio raspad Sovjetskog saveza 1989. Film završava hepiendom u kojem posle godina vladavine svinja, novi ljudi preuzimaju farmu. A životinje se raduju: "Konačno smo bile slobodne!"

Britanski novinar i pisac Džordž Orvel je svojim knjigama želeo da ukazuje na političke nepravde i pri tome je često posezao za formom satire.

U njegova najznačajnija dela spadaju "Životinjska farma" i "1984" (izdata 1949). I u toj knjizi on se bavi problemom autoritarne države u kojoj vlada totalni nadzor i propaganda manipuliše ljudima.

"Životinjska farma" je basna koja može da se primeni na svaki totalitarni sistem. Tako ni 75 godina od svog objavljivanja – nije zastarela.