Naime, Odbor za standardizaciju srpskog jezika Instituta je pre nekoliko godina doneo Odluku kojom se, kako SANU tvrdi, sa aspekta najvišeg lingvističkog autoriteta za srpski jezik, "stavlja tačka na sve dalje tvrdnje o ispravnosti rodno diferenciranog jezika". To je i dalje važeći stav Instituta.
Srbljanovićeva je u statusu na Fejbuku navela primere pojedinih reči ženskog roda, uglavnom negativnog značenja, kojih ima u srpskom pravopisu i gramatici, za razliku od mnogih drugih kojima tamo nije bilo mesta, poput advokatica i veterinarka.
"Za SANU, dakle, može 'sluškinja', a ne može 'dramaturškinja'. Može 'dvorkinja', a ne može 'borkinja? Može 'daktilografkinja', a ne može 'fotografkinja'? Može 'nadničarka', a ne može 'fizičarka'? Može 'kaćiperka', a ne može 'inženjerka'? Može 'bolničarka', a ne može 'teoretičarka'? Može 'maserka', a ne može 'guvernerka'? Može 'veštica', 'sirotica', 'besramnica', 'beskućnica', a ne može 'advokatica'? Može 'kamenjarka' a ne može 'veterinarka'? Može fakin 'nerotkinja', a ne može 'sutkinja'???"”, napisala je Srbljanovićeva.
“Najtužnije od svega je što ovu odredbu potpisala profesorka i lingvistkinja, jedna još relativno mlađa žena, a ne neki sedi starac iz pretprošlog veka. Eto kako te patrijarhat vaspita da negiraš samu sebe”, dodala je.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Komentari 365
Pogledaj komentare