Šta simbolizuje moderna Evropa? Čemu stremi? Šta mi, posmatrajući je još uvek bojažljivo i sa strane, od nje očekujemo?
Autor: skarab
Jedna od najočiglednijih stvari je da Evropa želi da sruši kako državne, tako i mentalne i kulturološke granice između svojih naroda, što je daleko lakše staviti na papir nego zaista i uraditi. Jer nije da joj tlo tokom vekova nije natopljeno krvlju i nije da svi nismo opterećeni teretima istorije. Nije ni da nismo opterećeni realnim ekonomskim problemima nastalim usled podizanja i spuštanja „EU brana“. Nije da je jednostavno.
Pa ipak, ako pogledamo u prošlost, situacija u kojoj se naš kontinent nalazi nije mu strana. Iako je sada sve bolje definisano rigidnim političkim jezikom i birokratijom, pa otud dodatna zastrašujuća nota, činjenica je da je Evropa vekovima unazad jedna velika smeša nacija i naroda koju neka velika nevidljiva varjača konstantno i žustro meša. Iako postoje oni koji uporno pokušavaju da se ponose „čistim etničkim nasleđem“, više je nego dobro poznato i očigledno da su Evropljani dobrim delom jedna velika genetska i kulturološka papazjanija. Prstohvat Bliskog istoka, prstohvat severne Afrike dodat supi potomaka Rimskog carstva, Germana, Slovena, Kelta...
Ono što je fascinantno je da se u svim previranjima i međusobnim trvljenjima uvek mogao naći neki džep kontinenta koji je čuvao različite etničke grupe lokalaca i pridošlica, koji su tu našli svoj mir i nastavili da žive svako po svojim pravilima i običajima, ali u toleranciji - koji su spontano, bez strogih uredbi, postigli ono čemu savremena Evropa teži.
To se desilo i na nekoliko mesta duž žile kucavice centralne i istočne Evrope - reke Dunav. A nemačkom fotografu Frank Gaudlitzu su upravo ova reka i stanovnici njenih obala dugogodišnja inspiracija za svojevrsne fotografske studije.
Frank nije pristupio svom dvogodišnjem projektu, Casa Mare, na tipični etno-fotografski način. Iako ga je čekao susret sa brojnim i specifičnim grupama nastanjenim duž jedne od najvećih evropskih reka, on nije želeo da jednostavno slika njihovu narodnu nošnju i tipičnu arhitekturu.
Pristup je bio ličniji - zamolio je sve svoje modele da obuku ono što oni sami smatraju svojom najsvečanijom odećom i da mu tako sređeni poziraju u sobi za goste - Casa Mare.
Ovakav pristup mu je omogućio da istraži kako su se različiti uticaji vremenom zamešali i prespojili u umovima ljudi, menjajući kroz generacije i narode koncept poimanja „lepog“, „svečanog“ i - sopstvenog. Kako se tradicionalno prepliće sa modernim.
Kako Zapad utiče na Istok, i obrnuto. U okviru samo jednog sela vas očekuje neverovatna raznovrsnost kućnog enterijera i ličnog eksterijera.
U toku realizacije Casa Mare, Gaudlitz je obišao pokrajne Rumunije, Mađarske, Srbije, Bugarske i Moldavije, od kojih su prve dve zemlje najzastupljenije. Pored autohtonih etničkih grupa, kao i starih naroda bez države - Roma, Tatara i Cincara, istražio je i fotografisao i one za koje moguće niste nikada niste ni čuli - Ruse Staroverce u delti Dunava, Dunavske Švabe u Baranji (Mađarska), „Saksonce“ u Transilvaniji... Evropa krije neverovatna šarolika iznenađenja, kao i par dokumentovanih bizarnosti - sliku Tita okruženu katoličkim ikonama, vojvođanski kožni mantil i svečanu trenerku i impresivne tetovaže jednog rumunskog atlete, između ostalog. Fotografije su kako sadržajno, tako i likovno odlične. Iako je u pitanju poziranje, zbog slobode koja je data modelima deluju prirodno i spontano. Autor pokazuje sjajan osećaj za detalj.
Povrh svega, priča o Casa Mare je aktuelna samim tim što gostuje u Etnografskom muzeju Beograda, u periodu od 16. decembra 2010. do 6. februara 2011, pa imate izvrsnu priliku da odmorite oči od prazničnog kiča fokusirajući ih na sjajne fotografije ruha Balkana koje gotovo sigurno ne poznajete.
.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Rat u Ukrajini – 1.389. dan. Ruski sistemi protivvazdušne odbrane uništili su 141 ukrajinski dron iznad ruskih regiona tokom noći, saopštilo je danas Ministarstvo odbrane Rusije.
Rat u Ukrajini – 1.388. dan. Evropska unija je donela odluku o trajnom zamrzavanju ruske imovine u Evropi, što se u Briselu predstavlja kao prvi korak ka takozvanom "reparacionom kreditu" za Kijev.
Rat u Ukrajini – 1.389. dan. Ruski sistemi protivvazdušne odbrane uništili su 141 ukrajinski dron iznad ruskih regiona tokom noći, saopštilo je danas Ministarstvo odbrane Rusije.
Fabrika opreme i mašina Goša iz Smederevske Palanke isplatiće akcionarima dividende 16. decembra, a ukupan neto iznos za isplatu je 210,07 miliona dinara, navedeno je u dokumentu koji je objavljen na sajtu Beogradske berze.
Dve godine posle smrti Metjua Perija, glumačka ekipa serije "Prijatelji" još jednom je pokazala da njihovo prijateljstvo nije bilo samo televizijska iluzija.
Na Red Sae Film Festivalu u Džedi, Daren Aronofski je komentarisao temu koja trese Holivud: Netfliksov dogovor o kupovini Warner Bros-a, HBO-a, HBO Maxa i gejming divizije, dok Paramount paralelno pokušava da istisne striming giganta neprijateljskom ponudom.
Na prvi pogled, film "My Secret Santa" deluje kao još jedna praznična romantična komedija, ali iznenađuje toplinom, iskrenošću i šarmom, zbog čega publika lako ostaje prikovana za ekran.
Ukrainian President Volodymyr Zelensky stated that country must be prepared for any possible developments regarding the holding of elections and added that Ukrainian parliament, the Verkhovna Rada, should promptly prepare options for their implementation.
In a shooting during a Hanukkah celebration, the Jewish Festival of Lights, at Bondi Beach in Sydney, twelve people were killed, along with one of the two attackers, local police said.
Istraživači Zimperium zLabs-a otkrili su novi Android malver nazvan DroidLock, koji se ponaša poput ransomware-a, omogućavajući napadačima da potpuno preuzmu kontrolu nad zaraženim uređajem.
Apple je izgubio generalno gledano, ali je ipak ostvario jednu malu pobedu u pravnoj borbi sa kompanijom Epic Games, što bi moglo imati dalekosežne posledice za sve programere aplikacija.
Bivša nemačka kancelarka Angela Merkel upozorila je danas da bi veštačka inteligencija mogla da izazove naredni veliki sukob između Evrope i Sjedinjenih Američkih Država.
Komentari 2
Pogledaj komentare