Specijalni izaslanik americkog predsednika
Dzejms O Brajen za Radio B292
SRBI IMAJU VLAST KOJU SU SAMI IZABRALI
Mislim da vreme za pokretanje pitanja
Miloseviceve odgovornosti dolazi i smatramo
da ce ono biti reseno u procesu vracanja
Jugoslavije u medjunarodne institucije.
Razgovor vodili: Misa Vidic i Stevan Nestorovic
Posle razgovora sa predsednikom SRJ Vojislavom
Kostunicom specijalni izaslanik americkog
predsednika Bila Klintona za Balkan Dzejms
O Brajen dao je ekskluzivni intervju za Radio
B292 i Radio Indeks. Na pocetku razgovora,
O Brajen je prokomentarisao susret sa Kostunicom:
»Bio je to vrlo otvoren i konstruktivan
razgovor. Ono sto ljudi nisu mogli da cuju
na konferenciji za novinare je to da smo
zaista otvorili novu eru u odnosima izmedju
nase dve zemlje. Predsednik Kostunica je
obrazovan, oprezan i veoma mudar covek. Imali
smo veoma siroku diskusiju o raznim pitanjima
koja se ticu nase dve zemlje. Mislim da smo
dosli do zakljucka da su nasi zajednicki
interesi veliki i da cemo naci mnogo nacina
da radimo kao partneri kako bi se ovaj region
sasvim ukljucio u Evropu, kao i da Jugoslavija
zavrsi svoju demokratsku tranziciju.
Koja je licna poruka predsednika Klintona
i drzavnog sekretara Medlin Olbrajt predsedniku
Kostunici?
»Jednom recju: cestitamo. U dve ili tri
reci, poruka je »hajde da razgovaramo«. Predsednik
Klinton je zatrazio da zapocne proces potpune
normalizacije diplomatskih odnosa. Predsednik
Kostunica je rekao kako misli da bi to bila
dobra stvar. Ocigledno je da obe strane o
tome moraju da se konsultuju sa svojim zakonodavnim
organima, kada ovde bude konstituisana Savezna
skupstina. Takodje treba da resimo neka tehnicka
pitanja, ali mislim da cemo vrlo brzo uspostaviti
normalne odnose, a to je bitan rezultat danasnjeg
razgovora.
Sta je sa spoljnim zidom sankcija,
nakon ukidanja embarga na naftu i avio saobracaj?
»Spoljasnji zid sankcija je cesto zbunjujuc
pojam. To zapravo znaci da u cilju ulaska
u medjunarodne organizacije i puno clanstvo
u svetskoj zajednici postoje izvesne stvari
koje Jugoslavija mora da uradi. Najvaznije
je da se pre svega zatrazi prijem u clanstvo.
Prethodna vlast je odbijala da podnese tu
prijavu, tvrdeci da na to vec ima puno pravo.
Niko se s tim nije slozio. Takodje, postoje
obaveze Jugoslavije prema pojedinim organizacijama,
pitanje dugova i resavanje sporova sa bivsim
jugoslovenskim republikama kao i uspostavljanje
rezima u Jugoslaviji koji se zaista zasniva
na vladavini prava. Mislim da sada vidimo
vladu koja je zaista privrzena vladavini
prava. Sva preostala pitanja, bilo da je
to pitanje unutrasnje korupcije, saradnja
sa Medjunarodnim sudom za ratne zlocine,
pitanje granica, bice resena tokom procesa
ulaska Jugoslavije u medjunarodne organizacije
i njeno ispunjavanje obaveza prema tim organizacijama.
Kakav je status Kosova u svetlu skorasnjih
promena u SR Jugoslaviji?
Najvaznije od svega je to sto smo danas
potvrdili svoji privrzenost Rezoluciji 1244
Saveta bezbednosti UN. Ona se zaista zasniva
na samoupravi na Kosovu. Da bi ona bila dovrsena,
potrebno je da svi koji zive na Kosovu zaista
budu tamo. To znaci da Srbima koji su napustili
Kosovo mora biti omoguceno da se tamo vrate.
Moja vlada cvrsto smatra da ljudi imaju pravo
da zive tamo gde zele i da se vrate na Kosovo.
Mi cemo nastaviti nase napore u tom pravcu.
Dobro je znati da u tome imamo saradnika,
u novoj vladi. Mislim da je prethodna vlast
koristila pitanje raseljenih lica u politicke
svrhe, umesto da postuje osnovnu ljudsku
zelju o povratku kuci.
Kakav je sada status Crne Gore? SAD
su se do pre par nedelja zalagale da ona
samostalno podnese molbu za prijem u UN?
»Ne, mi nikada nismo podrzavali nezavisnost
Crne Gore. Smatramo da se predsednik Djukanovic
veoma hrabro zalagao za demokratiju u Crnoj
Gori i pored brojnih provokacija prethodnog
rezima i njegovi stavovi su zadobili siroku
medjunarodnu podrsku. Sve vreme smo mu govorili
kako zelimo da Crna Gora bude primer demokratije
za ostatak Jugoslavije i sada zelimo da pomognemo
da se demokratija ucvrsti u celoj Jugoslaviji.
Ohrabren sam onim sto sam cuo i od predsednika
Djukanovica i od predsednika Kostunice o
njihovoj spremnsti da saradjuju jedan sa
drugim u stvaranju okvira za odnose Crne
Gore i Srbije unutar federacije. Mislim da
obojica prihvataju da stabilnost ovog regiona
zavisi od njihovog prepoznavanja stvarnih
interesa gradjana i zajednickog resavanja
bilo kog problema.
Da li je bilo govora o finansijskoj
ili bilo kojoj drugoj pomoci Sjedinjenih
Drzava Jugoslaviji?
»Mi razmatramo kakvu vrstu pomoci mozemo
da obezbedimo. Mislim da cemo pruziti podrsku
kako bi se ucvrstile demokratske promene.
Posebno radimo sa nasim evropskim partnerima
i Grupom osam, narocito Japanom, kako bi
Jugoslavija do kraja okoncala demokratsku
tranziciju. Zato ce biti puno posla i tek
sada mozemo da vidimo razmere problema koji
su prisutni godinama, a ticu se politickih
partija, licnih i drzavnih institucija, korupcije...
Bice potrebno vreme da Jugoslavija ispliva.
Glavnina novca ce doci postepeno, od medjunarodnih
finansijskih institucija, kao sto su Evropska
i Svetska banka, a za sve to je potrebno
trajno opredeljenje ljudi u Jugoslaviji da
ispune obaveze u cilju uclanjenja u te institucije.
Potrudicemo se da sa nasim evropskim partnerima
omogucima da ljudi tokom zime imaju plate,
grejanje i hranu, kao i da drzavne institucije
imaju dovoljno sredstava za svoju reformu.
Istakao bih da je ono sto ohrabruje povodom
svega sto se desilo u Jugoslaviji to sto
postoji siroki demokratski pokret i da to
nije samo kampanja jednog lidera, sto se
vidi u cinjenici da su u velikom broju gradova
na vlasti demokratske snage, koje su bile
opozicija. Danas sam se sreo i sa gradonacelnikom
Beograda Milanom St. Proticem i ohrabila
me je njegova resenost da se posveti potrebama
naroda – problemu javnog prevoza, uklanjanja
smeca i grejanju, kako bi ljudi prebrodili
zimu. To je praktican pristup stvarima koji
zelimo da vidimo, koje medjunarodna zajednica
zeli da vidi, i u tom smislu ce biti dosta
pomoci i saradnje sa novim demokratskim gradonacelnicima
u Srbiji, kako bi oni mogli pomognu svom
narodu.
Da li sve ovo znaci da Srbi visu nisu
»svetske parije«?
»Mislim da ovde postoji takvo osecanje,
ali ne mislim da je to ikada bilo tacno.
Veze americkog i srpskog naroda su veoma
snazne. Srpska zajednica u Americi je veoma
uticajna i rasprostranjena. Srbi kao narod
nikada nisu bili okakarakterisani kao parije.
Ono sto smo osecali je da postoji vlast koja
odrzava moc stvrajuci podele u sopstvenom
narodu i potom pokusavajuci da podele i destabilizuju
narode u susedstvu. Ta vlada je bila srz
problema, a nikada srpski narod. Medjunarodna
reakcija je bila olaksanje i radost zato
sto Srbi sada imaju vlast koju su sami izabrali.
Licno sam ponosan zbog toga sto je medjunarodna
zajednica tako jasno podrzala demokratske
promene u Jugoslaviji. Ali svi smo svesni
cinjenice da je pravi izbor nacinio narod
Srbije i Jugoslavije. Narod je sam organizovao
kampanju, izbore i odbranu svojih glasova.
To je izvanredna potvrda vitalnosti naroda
ove zemlje, a ta energija se sada okrece
u pravcu ponovnog ukljucivanja u svet. To
je odlican znak za ovaj region.
Kakva je sudbina gospodina Milosevica
i da li njegov politicki uticaj moze predstavljati
prepreku za demokratski proces, buduci da
vlada jos uvek nije formirana i da oko toga
ima puno nejasnoca?
»Jedna od stvari koje sam rekao gospodinu
Kostunici je da mi unutrasnji razvoj situacije
smatramo za unutrasnju stvar. Na medjunarodnoj
zajednici nije da na to utice. Mi vidimo
okoncanje demokratske tranzicije kao veoma
vaznu stvar za Jugoslaviju i region. Ocigledno
je da bivsi predsednik Milosevic i njegovi
bliski saradnici ne predstavljaju pozitivnu
snagu u ovom procesu. On zaista ne bi trebalo
da ima nikakvu ulogu u svemu tome. Smatramo
da njegovu odgovornost treba imati u vidu
i mnogi ljudi u novoj demokratskoj vlasti
smatraju da on mora da odgovara srpskom narodu,
ali on mora da odgovara i za zrtve u drugim
zemljama. Mislim da vreme za pokretanje pitanja
te odgovornosti dolazi i smatramo da ce ono
biti reseno u procesu vracanja Jugoslavije
u medjunarodne institucije.
Da li to znaci da vi smatrate da on
treba da odgovara u Jugoslaviji?
»Postoje razlicite stvari za koje je
on optuzen. Neke od njih su zlocini protiv
Srba. Mislimo da on treba da odgovara zbog
toga. Postoje drugi zlocini protiv drugih
ljudi. Vazno je za region da ne zaboravimo
zrtve i zlocine koji su se dogodili. Ne zelim
da preuranjeno zakljucujem koje kriv za sta,
ali definitivno su pocinjeni zlocini i postoje
zrtve. Ne mozemo da zaboravimo zrtve i potrebno
je da neko govori u njihovo ime. Zbog toga
postoje sudovi i mislim da to treba uzeti
u obzir kada je rec o sudbini ljudi iz prethodnog
rezima. To je takodje nesto sto se tice samih
Srba – jedna od strasnih stvari koje
se odnose na prethodnu vlast je to sto je
onemogucila medjunarodne napore da se pomogne
srpskim zrtvama i da se otkriju pocinioci
zlodela. Nadam se da ce pod novom vlascu
ljudi koji su patili i koji su isterani iz
svojih kuca, ciji su rodjaci stradali, moci
da razgovaraju sa medjunarodnim istraziteljima,
sa onima koji ispituju sudbinu nestalih lica,
bilo iz Haskog tribunala ili neke druge institucije.
Mislim da je trebalo cuti i njihov glas,
tuzno je da je ih je sve ove godine ucutkivala
njihova sopstvena vlada.
Kako vidite Jugoslaviju i Balkan u
buducnosti?
»Prosli smo zaista kljucni trenutak.
Stotinama godinama, kako ovde kazu, Balkan
je mesto gde se sudaraju carstva i ponekad
je ovo mesto gde Evropa prestaje. Ali sada
Evropljani, zajedno sa SAD, prihvataju da
je ovo deo Evrope i evropske buducnosti.
Sve drzave u ovom regionu sada su izabrale
demokratiju i orijentaciju ka Evropi i mislim
da je to veoma pozitivna plima. Trebalo bi
da vidimo ovaj region kako se prikljucuje
ostalim evropskim drzavama i kako Evropa
po prvi put postaje zaista ujedinjena i slobodna.
Mislimo da je sada na Balkanu stvorena mogucnost
da se to dogodi. Predsednik Kostunica mi
je danas rekao da je veoma zadovoljan posetom
koordinatora Pakta za stabilnost Boda Hombaha.
Taj pakt je slozen diplomatski poduhvat,
ali u osnovi on predstavlja mogucnost da
zemlje regiona medjusobno saradjuju, imajuci
pritom u vidu sopstvene prioritete i da na
taj nacin pocnu sa razvojem zajednicke ekonomske
infrastrukture, kako bi bile konkurentne
u 21. veku. Naravno, americka vlada ce nastaviti
i cak ce pojacati svoje delovanje u korist
ciljeva Pakta za stabilnost i veoma ohrabruje
cinjenica da Jugoslavija sada moze da zauzme
svoje mesto u okviru Pakta, sto ce pomoci
napredovanju celog Balkana.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Komentari 0
Pogledaj komentare