Proizvodnja bi trebalo da počne početkom jula, a krajnji cilj je da fabrika ima više od 1.000 radnika, da se u novu opremu uloži više od 20 miliona evra i da se proizvodi izvoze u Rusiju i Kinu.
Vlasnik austrijske kompanija Johan Gerlinger rekao je da je Srbija idealno mesto za ulaganje jer ima pre svega sirovinu, ali i druge preduslove za investiranje
"Znao sam da, ako hoćemo da izgradimo posebnu vezu sa Rusijom, onda moramo da idemo u Srbiju", rekao je Gerlinger, navodeći da su se pregovori koji su počeli prošle godine malo odužili, ali da su problemi rešeni efikasno, uz obećanje da će njegova firma uvesti evropske standarde u proizvodnju i vratiti slavu koju je Mitros imao u Jugoslaviji.
Premijer Aleksandar Vučić je rekao da je dolazak Gerlinger holdinga izuzetno važan za taj grad, Vojvodinu i Srbiju jer će se fabrika "Mitros" kojom se zemlja ponosila decenijama, uništena od 2005. do 2009. godine, sada graditi ponovo na zdravim osnovama.
"Od septembra ćemo na srpskim rafovima moći da kupimo slaninu i kobasice iz Mitrosa", rekao je Vučić i dodao da veruje da će Gerlinger holding sarađivati i sa nemačkim Tenisom, čiji predstavnici u Srbiji već traže zemljište za izgradnju farmi svinja, što bi dodatno povećalo proizvodnju u "Mitrosu".
Prema njegovim rečima, na taj način će se dodatno povećati proizvodnja i pomoći srpskim seljacima i domaćinima jer će proizvoditi više i imati obezbeđeno tržište.
"Gerlinger je ranije rekao da misli da nikada neće doći da ulaže u Srbiju i Bugarsku, ali mi sada više nismo na tom spisku i on je zadovoljan onim što mu je ponuđeno u Srbiji", rekao je Vučić.
Ključeve Mitrosa vlasniku Gerlingera uručio je gradonačelnik Sremske Mitrovice Branislav Nedimović, koji je poručio da je cilj da se ta kompanija vrati na nivo iz devedesetih godina i da veruje da će novi vlasnik u tome pomoći. "Vratićemo duh selima, idu bolji dani za Sremsku Mitrovicu", rekao je Nedimović.
Mesna industrija "Mitros" osnovana je pedesetih godina prošlog veka i dugo je bila jedan od lidera u klaničnoj industriji SFRJ, a u fabrici je tada radilo oko 1.250 radnika.
Prva privatizacija, kada je vlasnik bila kompanija "Svislajn Takovo", dogodila se 2005., ali je 2009. "Mitros" otišao u stečaj koji je u fabrici dočekalo 150 radnika.
Nakon šest godina, stečaja i tri neuspele prodaje, Odbor poverilaca "Mitrosa" je 16. januara prihvatio ponudu austrijskog Gerlinger holdinga od 800.000 evra za kupovinu industrijske klanice i fabrike konzervi.
Austrijska kompanija ima proizvodne pogone u Mađarskoj i Rumuniji, gde zapošljava oko 800 ljudi. "Mitros" je treći proizvodni pogon u u nizu, a najavljeno je da će to biti klanica sa najvećom proizvodnjom u okviru ove kompanije.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Nemačka bi pretrpela ozbiljnu ekonomsku štetu ako bi napustila Evropsku uniju, napisali su istraživači Nemačkog ekonomskog instituta (IV) u izveštaju koji je videla nemačka novinska agencija dpa.
Austrijska energetska kompanija OMV se oglasila hitnim saopštenjem u kojem upozorava da bi ruski Gasprom na osnovu današnje presude "stranog suda" o načinu plaćanja za gas mogao da obustavi isporuke gasa u Austriju.
Francuska podržava kompanije koje veruju u nju, rekao je njen predsednik Emanuel Makron u intervjuu objavljenom u sredu, odgovarajući na pitanje o mogućnosti da naftni gigant TotalEnergies zatraži upis na američku berzu.
Poznata kompanija Mercedes želi da ukloni više od 1.000 radnih mesta. Slične mere su već sprovedene u nemačkim fabrikama koje se nalaze u Sindelfingenu i Bremenu.
Američka ministarka finansija Dženet Jelen izjavila je danas da zemlje sa tržišnom ekonomijom treba da podignu "zid protivljenja" prema Kini zbog njenih industrijskih politika koje vodi država.
Sve ekstremniji vremenski uslovi i epidemija bakterijske infekcije citrusa pogurali su cene pomorandži i soka od pomorandže na svetskim berzama na novi istorijski rekord (10,2 dolara za kilogram). Dobre vesti, rekli bi mnogi, da nemamo.
Olimpijski centar "Jahorina" završio je prošlu godinu sa gubitkom od 4,5 miliona maraka, a u narednih 12 meseci na naplatu im pristižu krediti teški čak 42,7 miliona KM, saznaje portal capital.ba.
Komentari 23
Pogledaj komentare