Sa druge strane, za Udruženje sindikata penzionera Srbije smanjenje penzija je neshvatljivo jer su penzije svojina, Ustavom zagarantovana, koja se ne sme umanjivati.
Predstavnici PUPS-a smatraju da mere štednje ne pogađaju najveći deo penzionera, da je ispoštovan pricip 3P - da penzije prate plate i da će njihovo smanjenje biti upola niže nego kod plata u javnom sektoru.
Prema rečima predsednika te stranke Milana Krkobabića, izrečenih na konferenciji za medije prošle sedmice, predviđeno je da se penzije u načelu smanje za 5,5 odsto, dok će se plate u javnom sektoru smanjiti u rasponu između 10 i 10,5 procenata.
Predstavnici Udruženja sindikata penzionera Srbije, međutim, pravdu nameravaju da potraže pred Ustavnim sudom, a ukoliko ne budu zadovoljni i pred sudom u Strazburu.
Oni će postupak ocene ustavnosti odluke o smanjenju penzija pokrenuti pred Ustavnim sudom Srbije kada takva odluka bude zvanično doneta, a njihovu inicijativu podržali su Savez penzionera Vojvodine i Sindikat penzionera "Nezavisnost".
Potpredsednica Udruženja Marija Todorović rekla je da održivost penzija zavisi od održivosti proizvodnje i da bi mere koje preduzima država trebalo da budu usmerene na povećanje proizvodnje i broja zaposlenih, a ne na štednju.
Ona je podsetila da su penzije lična imovina, da je to stečeno i neotuđivo pravo i da država ne može tek tako da ih smanjuje a da penzioneri ne znaju na koji rok će im penzija biti umanjivana i da li će država nakon isteka tog roka vratiti ono što je smanjivala.
Todorović je za Tanjug rekla da današnji penzioneri pripadaju generacijama koja je svojevremeno samoupravnim doprinosima i drugim zajmovima doprinosila izgradnji fabrika, vodovoda, domova zdravlja, ustanova kulture i da im nije nepoznato da državu pomognu.
"Međutim, sad smo u kapitalizmu, a u kapitalizmu je imovina svetinja i ne može se tek tako oduzimati. Zato smo odlučili da se obratimo Ustavnom sudu i tražimo zaštitu imovine kod tog suda. Mi smo pravna država i pravni postulati se moraju poštovati", rekla je ona.
Prema njenim rečima mogla bi vlada da precizira da je deo sredstava koji se sada oduzima pozajmica i da će jednoga dana biti vraćena, bilo penzionerima bilo njihovim naslednicima.
Postojala je varijanta da se umanji devizna štednja za oko 10 odsto, čime bi se u potpunosti namirio finansijski manjak, ali bi taj novac kasnije morao da bude vraćen uz kamatu, smatra ona.
"To bi prihvatili svi građani, da se zna šta se radi i zašto se radi. Ako je u pitanju oduzimanje dela imovine, onda to može biti samo pozajmica. U suprotonom - oduzimanje imovine je nacionalizacija", navela je ona.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Komentari 39
Pogledaj komentare