Gligorov, istraživač na Bečkom institutu za međunarodne ekonomske studije, rekao je, gostujući u "Kažiprstu" RTV B92, da na osnovu onoga što govore novi članovi Vlade Srbije, pa i sama Vlada, ima utisak da je prethodnih godinu dana izgubljeno.
"To je pristup kao da se polazi sa nulte tačke. Ocene su značajno gore nego pre godinu dana, bar retorički. Ministar (privrede Saša) Radulović je rekao da je reč o tihom umiranju, a Vučić da je privreda u poodmakloj fazi raka", podsetio je Gligorov.
On uočava da se za razliku od prošle godine sada kaže da će se izaći sa planom, ali se ne obećavaju preokreti.
Profesor Gligorov ističe da se, kada je reč o ekonomskim reformama, radi o jednom generacijskom poduhvatu koji se ne može sprovesti za tri do šest meseci.
"Naravno, imate tekuće probleme - kako da plaćate račune i da ne idete u stanja koja nisu poželjna", kaže Gligorov, ali objašnjava i da su ti problemi kratkoročne priorode, te da je - kada je reč o promeni prirudne strukture, da se obezbedi posao za što više ljudi - to posao za deset i više godina.
"Personalne promene mogu da znače da se zna šta se hoće, da se zna šta se radi. Nisam nezadovoljan izjavama ministra privrede i ministra finansija. To su uzdržane izjave, to su realistične ocene", kaže Gligorov i poručuje da ništa ne može da se reši ako se ne reši problem zapošljavanja, te da u jednoj zemlji ne može jedna trećina ljudi da radi, a da ostali ne rade.
Profesor Gligorov smatra da se sa rekonstrukcijom Vlade promenila ciljna funkcija, te da je u fokus došla tema zapošljavanja. Kada je reč o odnosima unutar vladajuće koalicije, on primećuje da "na jednoj strani ljudi zaduženi za privredu govore neoliberalno, a da predsednik Vlade govori socijalistički".
Balans je, prema njegovim rečima, ipak moguće napraviti, "pitanje je samo da li će oni to znati".
Gligorov kaže da će i socijalisti i penzioneri morati da donesu određene odluke, ali da se mora voditi računa o međugeneracijskoj pravdi, odnosno da ne može samo da se kaže da će se penzije radikalno smanjiti.
On upozorava i da je naša zemlja praktično pred bankrotom, i to na više načina.
"Sam sektor preduzeća je praktično u bankrotu. Nenaplativa potraživanja u bankama su 50 odsto, to je katostroflano", ocenjuje profesor Gligorov i upozorava da takvo stanje može da potraje.
"Zemlja može da trune decenijama. Ova trune već tri decenije. Uvek možete da se vratite na selo... Na primitivnu proizvodnju, i to može da traje. Mnogi ljudi mogu da odu napolje. Možete da trunete i sledećih 50 godina", navodi on.
Stros Kan je sposoban stručnjak, ali...
Kada je reč o angažovanju bivšeg direktora Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) Dominika Stros Kana za savetnika u Vladi Srbije, Gligorov podseća da je reč o izuzetno iskusnom i sposobnom čoveku.
"Njegov doprinos MMF-u, u smislu čak i promene filozofije MMF-a, baš u pravcu koji bi trebalo da hvale ljudi koji su ranije kritikovali MMF, je svakako veliki. Njegov generalni doprnos u ovoj krizi nije bio mali, dok se to nie završilo kako se završilo tim privatnim stvarima. Povezanost sa ekonomskim stručnjacima u Evropi SAD je poznata. Pri tom je on i socijalista, politički. Nema tu neke mane, ja bih rekao", smatra Gligorov ali ukazuje da je pitanje šta uopšte savetnik može da uradi.
"Bolje je, po mom mišljenju, da se pojača uloga ekonomske nauke i ekonomske povezanosti sa inostranstvom, da se ojačaju doprinosi instituta. Nije reč o tome da imate probleme i rešenja koje ne znate. To je već decenijama poznato – šta je problem i kako treba da se reši. Nemate tu političku volju i nemate u zemlji više, ka što je ranije bilo, izraženu komunikaciju između vlade i naučnih krugova", kaže Gligorov i podseća da su instituti u bivšoj Jugoslaviji instituti od nadležnih dobijali zadatke da daju svoje ocene o određenim oblastima.
"Ne mogu da cenim koja je efikasnot toga, pretpostavljam da je to izvodljivo. Ako gledate iskustvo Austrije, to je jako pozitivno. Imamo šta da naučimo od Austrije, slična je veličina zemlje, slična je struktura privrede. Austrija je u poslednjih 50 godina privredno čudo. Ako hoćete to da ponovite, možete to da naučite", veruje Gligorov.
Osvrćući se na izjavu ministra Radulovića da bi voleo da ga vidi kao svog saradnika, Gligorov je rekao da ga niko nije kontaktirao, niti konsultovao, te da je reč samo u napisima u novinama.
"Inače, to bi me beskrajno iznenadilo. Koje su šanse da ja u ovom gradu i ovoj zemlji nešto budem, to je skoro prosto nemoguće", kaže Gligorov, navodeći da bi, ipak, ukoliko bi ga neko pitao za savet, on to svako učinuo jer uostalom ima i profesionalnu ulogu da to uradi, kao neko ko radi za Bečki institut koji je neprofitna organizacija zadužena da radi za javno dobro.
"Bili smo savetnici predsednika Mesića dugo godina, savetovali smo prvu Đinđićevu vladu jedno kratko vreme, imali smo savetničku ulogu i u Makedoniji. Mi imao tu i obavezu kao institut. Ukoliko zna odgovor, da ga da, manje-više džabe", kaže Gligorov.
Već smo izgubili tri decenije
Profesor je objasnio i da sami pregovori o članstvu u Evropskoj uniji nisu garancija ekonomskog oporavka.
"Nemate vi nikakvu garanciju te vrste. Ako se tome tako pristupa, vi onda mislite da je bolje da završite šta se mora završiti pre nego što postanete članica, a onda radite po svome. To se može videti u Rumuniji i Bugarskoj. Tempo pristupa Uniji zavisi od Srbije, ona je mogla već da bude članica da je krenula kako je trebalo 2003. godine", ocenjuje Gligorov.
On smatra da i Srbiji nedostaje političke stabilnosti, odnosno da je potrebno da stranka koja osvoji najviše glasova na parlamentarnim izborima, dobije odgovornost i mandat da vodi vladu.
"Dok god vi zbog odnosa snaga u koaliciji ili društvu stalno računate sa vanrednim izborima, nemate stabilnosti"
, smatra Gligorov i podseća da je Srbija izgubila više od tri decenije, te da je daleko ispod onoga gde je bila 1989. godine.
Međutim, ako se sada valjano krene, imamo nekoliko godina gde treba biti uporan da se postave zdravi temelji, kaže Gligorov, ocenjujući da bi onda stanje za deset godina moglo da izgleda znatno drugačije, ali upozorava na kraju upozorava da je tako bilo i 2001. godine.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Kinesko ministarstvo trgovine saopštilo je da će zabraniti nekim američkim kompanijama uvozne i izvozne aktivnosti vezane za Kinu, uključujući prodaju oružja Tajvanu, i zabraniti im nove investicije u Kini.
Uprkos rastućem standardu i niskoj stopi nezaposlenosti, ekonomska situacija mladih je i dalje loša - cene i stanovanja i opštih troškova života stalno rastu, piše nemački novinar.
Gotovo svaki ruski naftni tanker koji je pod sankcijama stoji nekoliko meseci nakon uvođenja ograničenja, što pokazuje kako sankcije SAD mogu da poremete lanac snabdevanja ruskom naftom.
Francuskoj je do 2030. godine potrebno 400.000 dodatnih stanova godišnje, pokazali su rezultati danas objavljene studije Nacionalna unije graditelja (UNAM) i Više škole za nekretnine (ESPI).
Slovenija je 2023. godine uvezla 68,3 odsto gasa iz Austrije i 28,3 odsto iz Alžira, objavila je danas Agencija Republike Slovenije za energiju (ARSE).
Prestolonaslednik Saudijske Arabije, princ Mohamed bin Salman obećao je tokom današnjeg video razgovora sa japanskim premijerom Fumiom Kišidom stabilne isporuke nafte Japanu, saopštilo japansko ministarstvo spoljnih poslova.
Hrvatska narodna banka (HNB) saopštila je danas da je prošle godine evidentirala blizu 5.000 falsifikovanih novčanica evra u vrednosti od preko 300.000 evra.
Prosečna martovska neto plata u Hrvatskoj iznosila je 1.326 evra, što je nominalno više za 6,3 odsto, a realno za 5,4 odsto u odnosu na februar, objavio je danas Državni zavod za statistiku (DZS).
337 - Umro je Konstantin I Veliki, prvi rimski car koji je prihvatio hrišćanstvo u Rimskom carstvu. Godine 325. sazvao je prvi hrišćanski sabor u Nikeji.
Ruski predsednik Vladimir Putin ovlastio je predsednika ruske Državne dume Vjačeslava Volodina da sutra otputuje u Iran kako bi prisustvovao ispraćaju iranskog predsednika Ebrahima Raisija koji je poginuo u helikopterskoj nesreći na severozapadu Irana.
Norveška je prva evropska zemlja koja je saopštila da će uhapsiti izraelskog premijera Benjamina Netanjahua, ukoliko Međunarodni krivični sud (MKS) raspiše poternicu za njim.
Uoči objavljivanja GTA VI, počele su da kruže glasine o povećanju cene, što je dovelo do toga da se izvršni direktor kompanije Take-Two pozabavi ovim pitanjem.
Čini se da nismo previše udaljeni od trenutka kada će automobili moći i da lete, jer su brojne kompanije već predstavile konceptne, ali i testne modele.
Gruzija je pred rizikom da bi mogla da se vrati u političku nestabilnost ili čak u haos koji je ostavio ožiljke u ranim decenijama postsovjetske nezavisnosti.
Komentari 13
Pogledaj komentare