Oranice, i blago i muka

Problemima upravljanja zemljištem, naime, u sredu su se, na regionalnoj panel diskusiji "Efikasno upravljanje poljoprivrednim zemljištem" bavili predstavnici ministarstva poljoprivrede Republike Srpske, Makedonije, BiH, Mađarske, Slovenije i Hrvatske.

Potražnja za zemljištem samo tamo gde je kvalitetno, zaparložene njive u slabo naseljenim oblastima, izbegavanje mahinacija prilikom izdavanja u zakup, "odbrana" zemljišta, kao najvažnijeg resursa, od potencijalnih kupaca iz EU - samo su neki od problema, koje Srbija, u upravljanju obradivim zemljištem deli sa zemljama regiona, kako onima koje se tek spremaju za ulazak u EU, tako i sa onima koje su već članice ove organizacije.

"Sa jedne strane imamo ogromnu zainteresovanost za poljoprivredno zemljište, posebno u Vojvodini i delu centralne Srbije", naveo je Zoran Knežević, direktor Uprave za poljoprivredno zemljište, Ministarstva poljoprivrede Srbije.

"S druge strane, tu je oko 300.000 hektara neobrađenog zemljišta, najvećim delom u istočnoj Srbiji. Potrebno je u ovim krajevima obezbediti i ostale infrastrturne pogodnosti. Zakupci zemljišta u tim krajevima treba da imaju uslove života kao stanovnici Novog Sada, Beograda ili Niša".

Irena Šinke, predstavnik resornog ministarstva Slovenije, objasnila je da je pravo na preču kupovinu zemljišta odredila "rang- lista" kupaca. Prvi je suvlasnik, pa vlasnik parcele do one koja se prodaje, a posle njih prednost imaju poljoprivrednici. Željka Gundelj Velaga, iz Ministarstva poljoprivrede Hrvatske, rekla je da, prema zakonu, ako se neka parcela ne obrađuje tri godine, lokalna samouprava ima pravo da je da u zakup, ali da se to retko poštuje.