Za razliku od prošle godine, krediti će biti odobravani isključivo u dinarima i to po fiksnoj kamatnoj stopi. Iako su ekonomsiti skeptični kada je u pitanju efekat subvencionisanog kreditiranja na rast tražnje, domaći proizvođači smatraju da je početak 2010-te pravo vreme za podsticaj potrošnje.
Ukoliko ste zaposleni, penzioner ili registrovan poljoprivrednik i mislite da je došlo vreme da investirate u svoje domaćinstvo, od danas možete tražiti povoljan dinarski kredit koji se subvencioniše iz državnog budžeta. Pozajmicu možete tražiti u kešu ili za plaćanje konkretnih proizvoda.
Kako kaže direktorka
Sektora za stanovništvo Komercijalne banke Ljiljana Milošević, krediti se odobravaju na maksimalno tri godine sa mogućnošću grejs perioda od 12 meseci.
„Gotovinski krediti se odobravaju i građnima koji nisu klijenti Komercijalne banke. Uslov je da korisnik kredita nema zaradu višu od 80 hiljada dinara i da njegovo porodično domaćinstvo ne može da ima ukupna primanja veća od 160 hiljada dinara. Ukoliko korisnik kredita ima zaradu do 30 hiljada dinara, kamatna stopa koju će platiti na gotovinski kredit je 7,5 odsto na godišnjem nivou, a ako je njegova zarada između 30 i 80 hiljada dinara kamatna stopa će biti 8,95 odsto“, kaže ona.
S druge strane, za potrošački kredit jedino ograničenje je kreditna sposobnost građanina, a uz zahtev se podnosi se i profaktura za kupovinu robe. To mogu biti nameštaj, kućni aparati, tepisi, podne obloge, gradjevinski materijal ili poljoprivredne mašine, ali isključivo proizvedene u Srbiji.
Na primer, kredit koji bi uzeli za frižider Gorenje koji košta oko 14.500 dinara, u prvoj godini otplaćivali bi 90 dinara mesečno, dok bi u poslednje dve godine rata bila 631 dinar.
Generalni direktor Gorenja u Srbiji Marko Mrzel kaže da su i prošlogodišnji krediti imali određene efekte na rast prodaje.
„Apsolutno je svako podsticanje proizvodnje za nas pozitivno i mislimo da je sad ključni momenat kad treba pristupiti takvim merama. Za nas je to itekako interesantno pošto mi ovde imamo status domaćeg proizvođača jer pogoni u Valjevu proizvode 400 hiljada frižidera, zamrzivača koji su zapravo domaća roba a drugo što imamo u ponudi da je domaće su bojleri koje proizvodimo u Staroj Pazovi“, dodaje on.
Cilj Vlade je da građani, preko povoljnih kredita, uposle domaću proizvodnju, ali i da vezivanjem za dinarske kredite smanje evroizaciju tržišta. Ekonomisti su skeptični prema efektima povećanja tražnje zaduživanjem građana, a među njima je i
Aleksandar Stevanović, saradnik Centra za slobodno tržište.
„Kako što je izvesno da neće biti neke preterane koristi od svega toga tako neće biti ni neke prevelike štete. Pogotovo kod gotovinskih kredita koji su zamišljeni tako da vi uzimate gotovinu po 8,5 procenata, a većina komercijalnih banaka će vam dati 16 procenata da uložite te dinare, tako da je mnogim građanima koji imaju zrno preduzimljivosti omogućeno da lako zarade novac“, smatra on.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Komentari 6
Pogledaj komentare